Europska komisija poručila je da bi Europska unija trebala razviti strategiju stvaranja zaliha hrane, lijekova, generatora i sirovina kako bi bila bolje pripremljena za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu, prenosi The Guardian.
Predstavljajući svoju prvu strategiju zaliha, u srijedu su istaknuli da bi države članice trebale razmotriti i hitne zalihe sredstava za pročišćavanje vode, opreme za popravak podmorskih kabela, dronova i prijenosnih mostova koji bi se koristili u ratnim uvjetima.
- Znamo koje nam prijetnje vise nad glavom: hibridni napadi, nestanci struje, ekstremni vremenski uvjeti i širenje bolesti. To više nisu udaljeni scenariji. Zato pripravnost premještamo s margine na prvu liniju naše obrane - rekla je Hadja Lahbib, povjerenica EU-a za upravljanje krizama.
Prema strategiji, EU bi trebala imati redovito ažurirane popise ključnih proizvoda, prilagođene različitim vrstama kriza. Do sljedeće godine planira uspostaviti centar za kritične sirovine, koji bi ih u ime zainteresiranih tvrtki zajednički nabavljao. Mogao bi imati i zadatak organiziranja zaliha. Također će napraviti popis lijekova i medicinskih zaliha koje bi trebale imati prioritet u skladištenju ili nabavi.
Zajmovi koje podupire Europska investicijska banka, a kojima se potiču male tvrtke i startupi za razvoj inovativnih lijekova i tehnologije, imat će dvostruko veći proračun od sveukupno 200 milijuna eura do 2027. godine, prenosi Jutarnji list.
EU također razvija sustav nadzora otpadnih voda koji bi “funkcionirao poput radara za rano upozoravanje” i omogućio otkrivanje zaraznih bolesti prije nego što se pojave simptomi. Unija već raspolaže flotom protupožarnih zrakoplova i helikoptera, zrakoplovima za medicinsku evakuaciju, medicinskom opremom i terenskim bolnicama. Kako se europska sezona požara intenzivira, Komisija je poručila da će biti potrebni dodatni helikopteri i zrakoplovi za zaštitu područja koja su pod povećanim rizikom.
Ranije ove godine, građanima EU-a preporučeno je da osiguraju dovoljno hrane, vode i osnovnih potrepština za preživljavanje unutar 72 sata, kako bi mogli izdržati u slučaju vojnog napada, prirodne katastrofe, nestanka električne energije ili velike industrijske nesreće. Planovi su proizašli iz iskustava tijekom pandemije korone, kad su članice panično nabavljale maske i drugu medicinsku opremu za vlastite potrebe, što je dovelo do nestašica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....