Na samoj granici s Rusijom, u zaboravljenom kutku Estonije, otvorena je prva europska tvornica magneta koja će opskrbljivati klijente iz automobilske industrije i zelene tehnologije.
Ovaj projekt predstavlja čin prkosa ruskoj agresiji. To je nastojanje da se suzbije kineska dominacija nad kritičnim mineralima – adut Pekinga u eskalirajućem trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama. Zagovornici projekta tvrde da je ovo glas optimizma za europsku industriju, piše Politico.
"Budućnost europske konkurentnosti je ovdje", rekao je estonski premijer Kristen Michal na otvaranju tvornice prošlog mjeseca. Toga dana su ruski vojni zrakoplovi narušili estonski zračni prostor.
Prva faza nove tvornice, u vlasništvu tvrtke Neo Performance Materials, moći će godišnje proizvesti magnete za milijun električnih vozila i 1000 generatora za vjetroelektrane. Ovi magneti čine električne sustave učinkovitijima, a potražnja brzo raste.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čak je donijela magnet napravljen u Narvi na samit G7 u Kanadi u lipnju, predajući ga premijeru Marku Carneyju, kao priznanje za kanadske korijene tvrtke Neo.
Budući da se magneti izrađuju od elemenata rijetkih zemalja – metala čijom ekstrakcijom i rafiniranjem dominira Kina – u Europi nije postojala proizvodnja komercijalne veličine dok Neo nije odabrao ovaj grad na samoj ruskoj granici.
Odmah istočno od tvornice, na suprotnim obalama rijeke Narve, koja čini granicu EU-a i NATO-a s Rusijom, stoji tvrđava. No na ovu tvornicu računa ne samo europska industrija, već je ona vitalna i za budućnost Estonije i njezine stare industrijske pokrajine oko Narve.
Industrijski povratak
Treći po veličini estonski grad djeluje zaboravljeno, periferno i nemoderno. Lokalna tekstilna industrija propala je davno. Šareni hanzeatski hipsterski glavni grad Tallinn, s restoranima s Michelinovim zvjezdicama i tech startup scenom, djeluje daleko.
"Narva je bila mirno mjesto na kraju Europe. Mladi su odlazili", kaže Aivar Virunen, voditelj proizvodnje i prvi Neov zaposlenik u Narvi. On, inače dugogodišnji stanovnik i bivši inženjer strojarstva u sektoru uljnog škriljevca, uzbuđen je zbog obećanja oživljavanja.
Ida-Virumaa, pokrajina kojoj Narva pripada, staro je industrijsko srce Estonije, usredotočeno na industriju uljnog škriljevca. Ta industrija nudila je Estoniji de facto energetsku neovisnost od Rusije – za razliku od susjedne Latvije i Litve – ali uz cijenu oslanjanja na zagađujući izvor energije.
Tallinn se do 2035. želi riješiti uljnog škriljevca, što znači da će tisuće ljudi u rudarstvu i energetici izgubiti posao.
"Trideset posto mojih kolega dolazi iz industrije uljnog škriljevca", objašnjava Virunen. "Ali dolaze i drugi iz cijele Estonije", dodaje, navodeći da je već 14 nacionalnosti zastupljeno u tvornici.
Brzina i europska strategija
Digitalna metamorfoza koja se dogodila u estonskoj vladi u posljednjim desetljećima sada se implementira u Narvi s Neovom tvornicom. Ono što je započelo projektom "Tigrov skok" (spajanje svih škola na internet još 1996.), dovelo je – uz rađanje Skypea, Wisea i Bolta – do visoko kvalificirane radne snage.
"Procijenili smo puno mjesta", rekao je glavni izvršni direktor Nea Rahim Suleman. Tvrtka se odlučila za Narvu nakon što je sagledala "digitalne sposobnosti i brzinu kojom bismo mogli to učiniti", objašnjavajući to brzim izdavanjem dozvola za projekt.
Uz proračun od 100 milijuna eura, Neo je primio 17 milijuna eura iz EU-ova Fonda za pravednu tranziciju, namijenjenog privlačenju investicija u deindustrijalizirane regije koje se trebaju maknuti od fosilnih goriva. U Estoniji se samo Ida-Virumaa kvalificira za te subvencije (u iznosu od 340 milijuna eura).
Neova tvornica – tek prva faza potencijalno mnogo većeg projekta u Narvi – podržat će 300 radnih mjesta, s potencijalom rasta na oko 1000. Sirovine (neodimij) nabavljat će se iz Australije. Proces izdavanja dozvola bio je toliko brz da novi propisi EU-a o industrijskim dozvolama nisu na njega ni utjecali.
Rizik na granici
Što bi moglo poći po zlu?
Narva i njezina okolica, s velikim ruskim govornim stanovništvom, mogle bi biti sljedeće na meti Moskve nakon Krima i Donbasa. Ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi svojim trupama ulazak u Estoniju, grad bi bio jedna od njihovih prvih meta.
Međutim, Neo se ne brine zbog toga, kaže Suleman. "Mi nismo geopolitička tvrtka. Već imamo drugi pogon u blizini, tako da smo već dulje vrijeme izloženi estonskom načinu poslovanja", rekao je. "Recimo očito: to je NATO zemlja. Sigurni smo u odgovor Saveza."
Za Estoniju je ugošćavanje tvornice koja je jedinstvena izvan Azije upravo ona vrsta dublje integracije koju zemlja kontinuirano traži s EU-om i NATO-om. Budući da je akutno svjestan ruskih imperijalističkih tendencija, Tallinn svaku politiku promatra kroz prizmu sigurnosti i odvraćanja, čak i u slučaju tvornica.
Postati kotačić u europskom nastojanju da se elektrificira automobilska industrija i razvije sektor vjetroelektrana potpuno je u skladu s tim pristupom, piše Politico.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....