StoryEditorOCM
Svijetputin prijeti

Europski čelnici smišljaju kako Rusima uzeti 140 milijardi eura. Moraju biti brzi i nekako zaobići Mađarsku...

Piše Vijesti SD
1. listopada 2025. - 12:37
Rasprave će kulminirati tijekom neformalnog summita čelnika EU-a u Kopenhagenu koji će se fokusirati na to kako potrošiti sankcionirani ruski novac i spriječiti države sklone Kremlju, ponajprije Mađarsku i Slovačku, u vetu na planShuttersock

Rasprave među najvišim europskim kreatorima politike naglo su se usmjerile na to kako pljenidba 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine može najbolje podržati rat Ukrajine protiv Moskve. Najveći prioritet je jasan: omogućiti Kijevu da kupi oružje. I to – europsko oružje, piše Politico.

Protekle tjedne obilježio je dramatičan zaokret u političkom zamahu prema slanju ruske blokirane imovine u Europi Ukrajini. To se događa nakon godina argumentiranja da bi zamrznuti novac trebao ostati netaknut, a da bi se Kijevu pomagalo samo kamatama na taj novac.

Reparacijski zajam i jačanje europske industrije

Sada se europski čelnici zagrijavaju za ideju dodjele "reparacijskog zajma" s nultom kamatom Kijevu, što bi osiguralo da se novac iskoristi za nabavu naoružanja od europskih proizvođača.

"Potrebno nam je strukturalnije rješenje za vojnu potporu i zato sam predložila ideju reparacijskog zajma koji se temelji na imobiliziranoj ruskoj imovini," izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak, uz šefa NATO-a Marka Ruttea. "Ojačat ćemo vlastitu obrambenu industriju osiguravajući da se dio zajma koristi za nabavu u Europi i s Europom."

Rasprave će kulminirati tijekom neformalnog summita čelnika EU-a u Kopenhagenu koji će se fokusirati na to kako potrošiti sankcionirani ruski novac i spriječiti države sklone Kremlju, ponajprije Mađarsku i Slovačku, u vetu na plan.

Oružje prije obnove: Merzov prijedlog

Ideja njemačkog kancelara Friedricha Merza o pritisku na Ukrajinu da zajam koristi za kupnju oružja proizvedenog u EU-u – umjesto za obnovu razorene infrastrukture zemlje – privukla je podršku diljem Unije, prema četvero dužnosnika i diplomata.

image

Njemački kancelar Friedrich Merz

Liesa Johannssen/Afp

Logika davanja prednosti oružju u odnosu na obnovu bila je jasna. "Ako Ukrajina izgubi rat, neće biti ništa za obnoviti," rekao je jedan diplomat EU-a, koji je želio ostati anoniman.

Iako je Francuska i dalje oprezna oko pravnih aspekata ukrajinskog zajma, službenik iz ureda francuskog predsjednika Emmanuela Macrona potvrdio je potporu Merzovom nastojanju da se financiranje usmjeri na vojnu opremu proizvedenu u EU.

Dodatnu podršku pružilo je i pismo Švedske i Finske koje zagovara korištenje zajma od 140 milijardi eura za "doprinos europskoj sigurnosti i obrambenim sposobnostima daljnjom integracijom Ukrajine u europsku suradnju." Dvije nordijske nacije naglasile su važnost industrijske suradnje.

Pravni izazovi i prijetnja tužbom

Komisija je u pisanoj bilješci predložila da bi Ukrajina zajam trebala koristiti za kupnju europskog oružja, kao i za pokrivanje redovite proračunske potpore – ostavljajući čelnicima da odluče o točnoj podjeli. Kijevu očajnički nedostaje novca za obranu, a čelnici imaju samo nekoliko mjeseci da pronađu potrebna sredstva. Zamrznuta sredstva trenutno stoje u depozitu u Europskoj središnjoj banci pod nadzorom Eurocleara, financijske institucije u Belgiji.

Glavni kamen spoticanja, posebno za Belgiju, jest hoće li pravno obrazloženje Komisije iza ove pljenidbe novca izdržati na sudu, nakon što je bivši ruski predsjednik zaprijetio tužbom svim "euro-degenericima" koji se usude dirati moskovsku "imovinu".

Drugo veliko pitanje je može li Bruxelles iskoristiti izjavu čelnika EU-a iz prosinca kako bi promijenio pravila za odobravanje sankcija s jednoglasne na kvalificiranu većinu, čime bi Bratislavu i Budimpeštu isključili iz procesa donošenja odluka.

image

Mađarski premijer Viktor Orba sa slovačkim kolegom Robertom Ficom 

Attila Kisbenedek/Afp

Pravnici Vijeća EU-a izjavili su da se svi pravni problemi mogu riješiti – stajalište koje općenito dijeli i Armin von Bogdandy, ravnatelj Instituta Max Planck za komparativno javno pravo i međunarodno pravo, koji smatra da je takav argument moguć u ekstremnim situacijama, primjerice kada "država članica ide izravno protiv osnovne solidarnosti EU-a."

Da bi Komisija prikupila dovoljnu podršku, morat će iznijeti pravni argument koji ne postavlja presedan s dalekosežnim posljedicama. "Pregovarat će o pravnom obrazloženju... tako da države članice mogu reći da smatraju da je to vrlo važno, u ovoj vrlo usko definiranoj situaciji," zaključio je von Bogdandy. "To ima savršen i legitiman smisao", prenosi Politico.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 00:48