Evo o čemu će razgovarati Trump i Putin u vojnoj bazi na Aljasci. O jezivoj praksi Rusa u Ukrajini neće biti riječi...

Pet je stvari na koje će se centrirati razgovori američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegova ruskog kolege Vladimira Putina kad se na Aljasci u petak prvi put susretnu licem u lice od svojeg sastanka u Helsinkiju 2019. godine i od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Trump je, poznato je, u međuvremenu snizio očekivanja od susreta te naveo da će ovo biti sastanak na kojem će "slušati" te pokušati pomoći Ukrajini da prođe što bolje u konfliktu. Drugim riječima, Trump namjerava ispipati teren.

Nekoliko je ključnih tema za ispipavanje ruskog stava i jedna koja to sigurno neće biti, prenosi Jutarnji list.

Donbas i razmjena teritorija

Primarni cilj ruskog rata u Ukrajini je regija Donbas. Ruski predsjednik odlučan je u namjeri da osvoji to rudarsko područje koje uključuje oblasti Doneck i Luhansk, oko kojih u ovom trenutku traju najžešće terenske borbe. Ukrajina još brani značajne dijelove te regije, a predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da "ukrajinsku zemlju" neće prepustiti okupatoru. Na prve Trumpove izjave da će morati doći do "razmjene teritorija" Ukrajina i europski čelnici žestoko su reagirali, tražeći od Trumpa da zaštiti ukrajinski teritorijalni integritet i europske sigurnosne interese. Zelenski upozorava da bi takav ustupak omogućio Rusiji "odskočnu dasku" za novu ofenzivu na glavni ukrajinski grad Kijev. Iako se kasnije Trump, dijelom i iz taktičkih razloga, malo povukao izjavom da će Ukrajina biti uključena u odluku o prepuštanju teritorija, rekao je da će za Ukrajinu "pokušati izboriti vrijedne obalne posjede", pritom vjerojatno misleći na područje Hersona i Zaporižje. O tome će sigurno razgovarati. Međutim, malo je vjerojatno da bi Putin pristao na povlačenje s osvojenih teritorija uz Crno i Azovsko more, zbog blizine poluotoka Krima koji je anektirao već 2014. godine.

Sigurnosna jamstva za Ukrajinu

Putin je istaknuo da članstvo Ukrajine u NATO-u "nije na stolu". Iako Zelenski inzistira na sigurnosnim jamstvima kojima bi osigurao da Putin u budućnosti ne krene u neku novu ofenzivu, i Trump je eksplicitno odbio takvu mogućnost u razgovorima sa Zelenskim i europskim čelnicima. Izazov za Trumpa je da pronađe način da zadovolji zahtjev Zelenskog za jamstvima a da on bude prihvatljiv Putinu. Američki državni tajnik Marco Rubio, Trumpov šef diplomacije, izjavio je da će "razgovora o sigurnosnim jamstvima morati biti, ako želimo postići mir".

Uklanjanje američkih raketa iz Europe

Ruski predsjednik Putin dobar je dio svoje karijere u KGB-u proveo u istočnoj Njemačkoj, u Dresdenu. Njegova je želja da se Europa podijeli na zapadnu i rusku zonu utjecaja, ali i da smanji američku prisutnost na Starom kontinentu. Konkretno, Putin želi ograničiti broj raketa NATO-a koje mogu doseći Moskvu i Sankt-Peterburg. Prema njemu, dugoročni uvjeti mira povezani su s dogovorom "u polju kontrole strateškog ofenzivnog oružja". Naime, sljedeće bi godine u Njemačku trebale doći američke kopnene rakete SM-6, Tomahawk i supersonični Dark Eagle, koje bi se prema najavama trebale raspoređivati privremeno, u određenim razdobljima ili za određene misije/vježbe te potom vraćati u matične baze. Ovo mijenja ravnotežu snaga u Europi na štetu Rusije.

Putin je na to burno reagirao rekavši da je takav razmještaj "podsjetnik na događaje iz Hladnog rata". Ranije ovog mjeseca izjavio je da Rusija više neće poštovati Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa iz 1987., kojim je nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma 2019. uklonjeno 2600 projektila iz američkog i ruskog arsenala. U stvarnosti, Rusija već godinama ignorira taj ugovor. Putin je protiv Ukrajine ispalio balističke hipersonične rakete Orešnik. Izgledno je da će Putin potegnuti pitanje da Trump razmotri tu odluku.

Nafta i rijetki minerali

Iz Kremlja su rekli da će se razgovori voditi i o temama bilateralne suradnje koja uključuje "trgovinsku i ekonomsku sferu". Značajan dio Ukrajine pod ruskom okupacijom bogat je mineralima. Američki dužnosnici su već s ruskim kolegama raspravljali o mogućnosti da Rusija dobije ekonomsku kontrolu nad okupiranim ukrajinskim teritorijem po palestinskom modelu. SAD je pritom već potpisao sporazum o mineralima s Ukrajinom koji Americi daje udio u ukrajinskim bogatstvima. Moguće je, navodi Times, da Trump želi replicirati mirovni sporazum između DR Konga i Ruande s početka godine u kojem je dogovoren mir, a u zamjenu su američke firme dobile pravo na rudarenje zaliha ključnih za proizvodnju moderne tehnologije. Tu su i ruska energetska bogatstva. Kremlj je američkim kompanijama ponudio "slatku" priliku da nastave bušiti u Rusiji. "Vjerujemo da će se u jednom trenutku vratiti i da neće propustiti prilike koje pružaju ruska prirodna bogatstva", rekao je Kiril Dimitrijev, jedan od glavnih pregovarača u ruskoj delegaciji.

Sankcije

Trump je dan prije summita upozorio na "ozbiljne sankcije" ako Rusija ne pristane na prekid vatre u Ukrajini. Već je nametnuo 50-postotne carine na indijsku robu kao kaznu za kupovinu ruske nafte, izjavivši da je to privuklo Putina za pregovarački stol. "Prijetnja da ne izgubiš svoje primarne kupce je ozbiljna stvar", rekao je Trump. Putinova Ahilova peta svakako su osjetljive noge ruske ekonomije i financiranje rata u Ukrajini. Bazen ljudstva možda je nepresušan, pogotovo uz pomoć saveznika kao što je Kim Jong-un, ali ekonomija, tvrde upućeni, pokazuje pukotine nakon tri godine rata. Putin će pokušati ukloniti neke od postojećih sankcija te isposlovati odustajanje od carina na Indiju. Mogao bi pokušati prevenirati da Kina, još jedan veliki kupac ruske nafte, dođe na udar sličnih sankcija. Trump je spreman ukinuti sankcije za rusku avijacijsku industriju, tvrdi Daily Telegraph.

Tema o kojoj se neće raspravljati: Oteta ukrajinska djeca

Od početka invazije Rusija je otela više od 20.000 ukrajinske djece. To je jedan od najmračnijih aspekata Putinova rata protiv Ukrajine, a Trump je pod pritiskom da osigura njihovo puštanje. No to je i jedna od tema o kojima se neće raspravljati na Aljasci. To je izjavila Karoline Leavitt, glasnogovornica Bijele kuće, koja je rekla da se o "humanitarnim pitanjima" mora razgovarati izravno na liniji Moskva-Kijev. "To će pitanje Rusija i Ukrajina same morati razriješiti", rekla je Leavitt objašnjavajući tako da to neće moći ući u jedan od eventualnih ruskih ustupaka.