Može li se dogovarati s komunističkim vlastima, a ipak biti izabran za papu, uskoro će saznati kardinal Pietro Parolin, prema medijima i kladionicama glavni kandidat za nasljednika preminulog pape Franje, piše Jutarnji.
Vatikanski državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, arhitekt je sporazuma između Vatikana i Kine iz 2018. godine. A kako su ovih dana prenijeli pojedini katolički portali, Peking je, i to ne baš suptilno, dao do znanja da je on glavni kineski izbor za sljedećeg papu.
Na konferenciji za novinare 22. travnja, samo dan nakon Franjine smrti, glasnogovornik kineskoga Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun spomenuo je mogućnost ‘poboljšanja odnosa Kine i Vatikana kontinuiranim partnerstvom‘, a zna se da nitko među vodećim kandidatima za idućeg papu nema više iskustva u radu s Kinom od kardinala Parolina.
No, ubrzo je uslijedio šok koji je dobrano uzdrmao Parolina. Portal Asia News otkrio je kako je kineska biskupija Xinxiang izabrala mjesnog svećenika za svog novog biskupa unatoč trenutačno upražnjenoj Petrovoj stolici. Lokalni svećenik vlč. Li Janlin ‘izabran‘ je 29. travnja kao jedini kandidat za dijecezanskog biskupa, a sve uz koordinaciju Kineske patriotske katoličke udruge, državno sponzorirane skupine pod okriljem Komunističke partije koja je odgovorna za upravljanje katoličkim klerom.
Kinezi su odlučili ignorirati to da trenutačno nema pape, što Svetoj Stolici onemogućava priznanje ili ratifikaciju imenovanja po čemu ima pravo prema privremenom sporazumu s Kinom, koji je obnovljen u listopadu 2024. godine.
Katolici u Kini pod snažnim su pritiscima
Bio je to udarac za Parolina koji u Vatikanu i katoličkoj javnosti ionako ima brojne kritičare koji mu zamjeraju dogovor s režimom Xi Jinpinga. Treba biti realan, katolici u Kini su pod snažnim pritiscima, a Vatikanu je jasno da ne treba računati da će ondje doći do smjene vlasti.
Problem je dugotrajan jer Vatikan i Kina nemaju formalne diplomatske odnose od 1951. godine kada je komunistički režim prekinuo veze i protjerao tadašnjeg apostolskog nuncija. Usto, Vatikan je i dalje jedina država u Europi koja priznaje suverenost Tajvana, koji Kina smatra dijelom svog teritorija. Zato je pod Franjinim blagoslovom Parolin s Kinezima sklopio sporazum koji je trebao riješiti više desetljeća dug raskol između zabranjene, progonjene Crkve lojalne Vatikanu i Katoličkog domoljubnog udruženja pod kontrolom kineske države. Važno je napomenuti da je sporazum tajan, što je dodatni argument za njegove kritičare.
S druge strane, pobornici tvrde kako je davanje prioriteta diplomaciji i inzistiranje na pitanjima ljudskih prava bilo prioritetno u odluci Svete Stolice da sklopi privremeni sporazum s Kinezima. Iako sadržaj nikad nije objavljen, sporazum je definirao modalitete za imenovanje biskupa, koje sada predlaže kineska država, ali ih mora potvrditi papa.
Nisu svi bili za kompromis. Pristajanje na komunističke uvjete toliko je razbjesnilo kardinala Josepha Zena iz Hong Konga da je taj energični 93-godišnjak optužio Parolina da je ‘manipulirao‘ papu Franju da odobri sporazum lažnom tvrdnjom kako je Benedikt XVI. također bio za.
U objavi na blogu iz listopada 2020. kardinal iz Hong Konga nije štedio riječi: ‘Parolin zna da laže, zna da ja znam da je lažljivac i zna da ću svima reći da je lažljivac‘.
Parolin ustrajao u svojoj priči
Unatoč napadima, Parolin je više branio sporazum, ali imao je dodatne gafove, kao kada je na konferenciji za novinare relativizirao progon Katoličke crkve u Kini (u zatvorima su bili brojni svećenici, a dvije godine poslije i spomenuti kardinal Zen će nakratko završiti iza rešetaka), uz objašnjenje da postoje samo ‘propisi koji se tiču svih religija‘. Međutim, i on je svjestan da ne treba imati iluzija oko odnosa s Pekingom. Prošle je godine izjavio da ‘sporo i izazovno putovanje sporazuma između Vatikana i Kine počinje donositi neke plodove‘. Ipak, priznao je, ‘ti plodovi možda još nisu vidljivi‘.
Također, iako ga je kardinal Zen optužio da manipulira papom, Franjo je pokazao da podržava Parolinovu politiku suradnje s kineskim komunističkim vlastima. ‘Želio bih posjetiti Kinu‘, objavio je Franjo u intervjuu za tiskovni ured kineske provincije Družbe Isusove, koji je snimljen 24. svibnja 2024. Franjin istup predstavljao je poruku kineskim komunističkim vlastima na čelu s Xi Jinpingom.
Premda se očekivalo da će na jesen sporazum Vatikana i Kine biti produljen treći put i unatoč potpisanom, kineski katolici izloženi su jakim pritiscima tamošnjih vlasti. U svibnju je redovnička zajednica Družba Božje riječi (Societas Verbi Divini - SVD) javno izrazila zabrinutost zbog sve težeg položaja kršćana u Kini, uz objašnjenje kako kineske vlasti vrše sve veći pritisak na kršćanske zajednice u toj zemlji, posebice na pripadnike ‘podzemne‘ Crkve vjerne Rimu.
Zbog suradnje s Kinom protivnici su i Franju optuživali za popustljivost komunističkom režimu, ali on se pozivao na ‘mučeništvo strpljenja‘, kako je opisao kardinal Agostino Casaroli, arhitekt vatikanske politike Ostpolitik u odnosima s istočnoeuropskim zemljama u sovjetskom bloku tijekom hladnog rata.
To je strategija u smislu ‘ako ne možeš promijeniti protivnika, pokušaj surađivati na obostranu korist‘. Kinezi to tumače onako kako im odgovara pa su, unatoč sporazumu, u listopadu 2022. Johannesa Peng Weizhaa imenovali pomoćnim biskupom Jiangxija, iako Vatikan ne priznaje tu biskupiju. Zato će se na ovotjednoj konklavi vidjeti kakav je rejting Pietra Parolina, arhitekta suradnje Vatikana i komunističke Kine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....