Nakon što je farmaceutski div Merck prošlog tjedna iznenada otkazao projekt svog istraživačkog centra u Londonu, vrijednog milijardu funti, mnogi su kritičari uprli prstom u slabu podršku britanske vlade znanosti i strogu kontrolu cijena lijekova. No, ključan faktor možda je propušten. Merck, koji smanjuje broj zaposlenih i drugdje – 6.000 radnih mjesta globalno – ne prilagođava se samo Ujedinjenom Kraljevstvu ili SAD-u, već i Kini, piše The Guardian.
Merckova ‘zlatna koka‘, njihov najprofitabilniji proizvod je pembrolizumab (trgovačko ime Keytruda), imunoterapijski lijek lansiran 2014. godine, koji se uspješno koristi za liječenje uznapredovalog melanoma, karcinoma glave i vrata, pluća, vrata maternice i drugih vrsta raka. On blokira antitijelo PD-1 i ‘uči‘ imunološki sustav da se bori protiv raka. Budući da su neki pacijenti bez drugih opcija, rezultati se ponekad doimaju čudesnima.
Kineska konkurencija
Ali patent za Keytrudu istječe 2028. godine. A sada se na globalnom tržištu pojavio novi lijek – ivonescimab, koji proizvodi Akeso Biopharma. U izravnim usporedbama, objavljenima u časopisu Lancet u ožujku, inovativni kineski lijek, koji cilja dodatni tumorski marker, pokazao se boljim od Merckovog – i jeftiniji je. Svjetska zdravstvena organizacija sada uvrštava PD-1 lijekove na popis esencijalnih lijekova širom svijeta, bez posebnog statusa za Keytrudu. Nije čudo da Merck reže troškove.
Stručnjaci upozoravaju da ovo nije prolazna pojava. Oba lijeka proizvod su prijelaza iz tradicionalne farmaceutske industrije u biotehnološku farmaciju. Klasična farmacija donosila je masovne lijekove; biotehnološka stvara specijalizirane, skupe terapije.
Richard Sullivan, profesor onkologije na King’s Collegeu u Londonu, i Lewis Husain, istraživač na Institutu za studije razvoja, napisali su ranije ove godine da Kina, koja se nekoć smatrala pratiteljem, sada postaje globalni lider u vrhunskim biotehnološkim terapijama i mijenja konkurentsku scenu.
Gubitak radnih mjesta
Zatvaranje Merckova britanskog istraživačkog centra, sa gubitkom 125 znanstvenih radnih mjesta, novi je udarac za ambicije britanske vlade u biotehnologiji. AstraZeneca je već odustala od širenja istraživanja cjepiva u Liverpoolu. U intervjuu za BBC, Sir John Bell, bivši profesor medicine na Oxfordu, rekao je da su mu čelnici industrije priznali kako Britaniju vide kao lošu okladu. Traže više subvencija, višu gornju granicu cijena lijekova i brže odobrenje NHS-a za skupe biotehnološke terapije. Ipak, te nišne terapije pomažu samo malom broju pacijenata, a veća potrošnja na njih neminovno ostavlja manje sredstava za zdravstvenu skrb svima ostalima.
Globalna igra
Dodatni pritisak stvara i politika SAD-a, gdje Donald Trump zahtijeva da farmaceutske tvrtke proizvodnju vrate u Ameriku. Merck, sa sjedištem u New Jerseyju, vjerojatno će se prilagoditi tim zahtjevima. Slično postupa i AstraZeneca, koja je najavila pauziranje investicije u Cambridgeu, ali se zato obvezala uložiti 37 milijardi funti u istraživanje i proizvodnju u SAD-u do 2030. godine.
No, unatoč protekcionizmu, ovo je globalna industrija. Veliki igrači poput AstraZenece, Pfizera i Rochea već sklapaju poslove s kineskim tvrtkama za razvoj njihovih lijekova. Države će kupovati najučinkovitije lijekove koje si mogu priuštiti, a oni će sve češće dolaziti iz Kine. Stoga se Velika Britanija ne može oslanjati samo na staru strategiju. Umjesto jednostavnog podizanja cijena lijekova, mora analizirati konkurenciju i pronaći vlastite niše u kojima se može natjecati. Jedna takva prilika mogla bi se otvoriti povlačenjem SAD-a iz razvoja mRNA tehnologije, koja stoji iza najpoznatijih cjepiva protiv Covida, piše The Guardian.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....