Nakon sastanka pompoznog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je "mali mlijun" puta rekao kako će on, kada postane američki predsjednik, zaustaviti rat u Ukrajini za 24 sata i "ruskog cara" Vladimira Putina, zemaljska kugla se i dalje nastavila okretati oko svoje osi, sunce izlaziti na istoku i zalaziti na zapadu i ništa se bitnije nije promijenilo.
Sastanak koji je donio toliko dobroga da se nije trebao ni održati, pokazao je još jednom kako će za riješavanje ukrajinske krize itekako biti potreban ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Kao i EU.
U stvari,najvažnija vijest koja je izišla sa "povijesnog sastanka" jest da je Slovenka Melania Trump, prva dama Amerike, poslala pismo Putinu, u kojem ga moli da iz Rusije u Ukrajinu vrati djecu koja su nasilno odvedena. Tko zna, možda će Melania, ako Putin ispuni tu njenu želju, dobiti Nobelovu nagradu za mir, koju toliko želi njezin Donald.
Kontrolirana atmosfera
- U cijeloj ovoj priči vrlo je bitno kako je Trump dočekao Putina. Dočekao ga je sa crvenim tepihom i sve je bilo divno i krasno. Srdačno se rukovao s njime, čak isuviše prisno, ali ga je tijekom hodanja prema službenom automobilu predsjednika SAD proveo između četiri vojna zrakoplova F 22 Raptora, a u tom trenutku su na nebu poviše njih letjeli strateški bombarder B 2 i četiri strateška lovca F 35. To je čista simbolika i što bi naš narod rekao "pametnome dosta".
Druga simbolika je bila činjenica da je Trump Putina posjeo pored sebe u svom službenom automobilu, gdje im je dana mogućnost da njih dvoje u "četiri oka", u kontroliranoj atmosferi, dogovore kako se ponašati i vjerujem da je Trump tada Putinu dao pismo koje mu je napisala Melania.
Stoga, nije nemoguće da će Putin u slijedećim danima, kao gestu dobre volje, djeci iz Ukrajine, koja su nasilno odvedena u Rusiju, dati mogućnost da se vrate svojim kućama. Na taj bi način pokazao svoju brigu i napravio gestu prema Melaniji, a ne prema Trumpu, kazuje nam izv. prof. dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman.
Prvi koji se obratio javnosti bio je Vladimir Putin.
- Da, i on je govorio čitajući s papira, očigledno već pripremljen govor, koji je možda napisao u Moskvi ili u zrakoplovu na putu za Aljasku. To je sigurno napravljeno namjerno kako bi Trump imao vremena da se pripremi na korekciju onoga što Putin govori.
Tako je i bilo. Putin je govorio o pregovorima, a Trump je govorio o razgovorima o kojima će morati obavijestiti saveznike i partnere, dajući na taj način Putinu do znanja da će pregovore morati voditi sa Zelenskim i EU-om, a da im on (Trump) može biti medijator. Trump je shvatio da se ovaj rat ne može riješiti bez pregovora Ukrajine, Rusije i Europe, kazuje Akrap.
U posljednje je dvije i pol godine, prema Akrapovim riječima, Europa povećala svoje vojne kapacitete za tri puta, a vojnu proizvodnju za 10 puta.
Vojna industrija
- To nije beznačajno, a kako vidimo i kako znamo, Trump prvenstveno reagira na novac i silu. Rusija mora nastaviti sa svojom vojnom industrijom koja će iscrpiti njezino gospodarstvo, a Europa će povećati svoju vojnu industriju, koja bi u znatnoj mjeri mogla zamijeniti američku vojnu industriju plasmanom u Ukrajinu. To Trump zasigurno neće dozvoliti, govori Akrap.
Zanimalo nas je što je naš sugovornik očekivao od ovog sastanka?
- Atmosfera se nabrijavala, a ja osobno nisam očekivao ništa. Jedino što sam očekivao, a što će se i pokazati u slijedećim danima, da će se Putin u Rusiji ponašati na isti način kao Vučić u Srbiji, koji čim ima sastanak s nekim političarem sa Zapada to želi u Srbiji prikazati kao svoj uspjeh, odnosno kao "činjenicu" da nije u međunarodnoj političkoj izolaciji. Tako će i Putin svojoj ruskoj javnosti ovaj sastanak prikazati kao svoj uspjeh, odnosno "činjenicu" da nije u međunarodnoj političkoj izolaciji, kazuje Akrap.
On je ovaj "povijesni" sastanak Trump - Putin naš sugovornik usporedio sa sastancima Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića.
- Njih dvojica su se sastali ukupno 48 puta, a od toga su samo dva puta na sastancima bile same hrvatska i srpska delegacija. Sve ostalo su bili susreti na sastancima proširenog predsjedništva SFRJ, šest sastanaka predsjednika predsjedništva tadašnjih Republika i pokrajina i na raznim međunarodnim skupovima, gdje je bilo još puno izaslanstava i gdje se pokazalo da se sukobi u Europi, bez Europe ne mogu riješavati. Siguran sam da će biti još sastanaka Trump - Putin i mišljenja sam da smo još daleko od mira u Ukrajini, zaključio je izv. prof. dr. Gordan Akrap.
Bilo kako bilo sastanak je održan, ništa nije zaključeno, samo da se i dalje treba razgovarati, pregovarati, dogovarati, a predsjednik Trump nije ni korak bliže Nobelovoj nagradi za mir.
Očigledno mu Putin neće tako lako pružiti šansu da je dobije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....