Tko je jači: Amerika ili Kina? Na to ključno geopolitičko pitanje 21. stoljeća zasad nema jasnog odgovora, ali trendovi su očiti. Amerika je u 21. stoljeće ušla s velikom prednošću, ali uslijed silovitog kineskog uspona ta se razlika ubrzano smanjuje. A nedavna velika analiza Al Jazeere pokazuje da je u mnogim stavkama kineski zmaj već nadmašio američkog orla.
"Prije četvrt stoljeća SAD je nadmašivao Kinu u većini glavnih pokazatelja, ali danas se Peking smatra tvornicom svijeta i nadmašuje svog zapadnog takmaca u mnogim aspektima. U ovom izravnom uspoređivanju mjerimo dvije zemlje u smislu gospodarstva, vojske, resursa i tehnologije", navodi katarski medij u uvodu svoje usporedne analize dviju supersila.
Prva stavka odnosi se na pitanje tko je najveća svjetska trgovinska sila, pri čemu Al Jazeera uspoređuje brojke iz 2001. i 2025. godine. Iz te usporedbe jasno se vidi do koje mjere je SAD od početka stoljeća izgubio ekonomski utjecaj nad zemljama svijeta.
Godine 2001. samo je 30 država više trgovalo s Kinom nego sa SAD-om, dok je većina svijeta - obje Amerike, Europa, Afrika i dijelovi Azije - bila snažnije ekonomski povezana sa SAD-om. Četvrt stoljeća kasnije slika se radikalno obrnula: godine 2025. čak je 145 država više trgovalo s Kinom nego sa SAD-om. Kina je u međuvremenu postala dominantniji trgovinski partner za veliki dio Azije, Afrike, Oceanije, Južne Amerike i Europe, dok je SAD zadržao jaču trgovinsku povezanost tek u Sjevernoj Americi i dijelovima zapadne hemisfere.
Grafički prikaz ovih odnosa – u kojem su plavom bojom označene zemlje koje više trguju sa SAD-om, a crvenom bojom one koje više trguju s Kinom – govori više od tisuću riječi: 2001. svijet je bio gotovo u potpunosti plav, s pokojim rijetkim crvenim otočićem, a 2025. svijet je pretežno crven, s pokojom plavom točkicom.
Kineski suficit, američki deficit
Te davne 2001. godine SAD je bio daleko najveći svjetski izvoznik, prodavši robu u vrijednosti od 729 milijardi dolara, dok je Kina bila četvrta s 266 milijardi dolara - tek malo više od trećine američkog izvoza. Danas je najveći svjetski izvoznik Kina, koja je 2024. izvezla robe u vrijednosti od 3,6 bilijuna dolara, što je gotovo dvostruko više od 1,9 bilijuna dolara američkog izvoza. Kad se u računicu uključi i uvoz, slika je još nepovoljnija za SAD. Uz rečenih 3,6 bilijuna USD izvoza, Kina je preklani uvezla robe u iznosu od 2,6 bilijuna USD, čime je stvorila trgovinski suficit od bilijun dolara – veći od bilo koje druge zemlje na svijetu. Nasuprot tome, uz 1,9 bilijuna USD izvoza, Amerika je 2024. godine uvezla robe u vrijednosti od 3,1 bilijun USD, čime je stvorila trgovinski deficit od preko bilijun dolara.
Upravo taj ogromni deficit služi Trumpu kao opravdanje za mahnite carine i trgovinske tarife koje je u svom drugom mandatu nametnuo zemljama širom svijeta. Pritom više od četvrtine američkog deficita potječe od trgovine s Kinom: dok je SAD 2024. kupio robu od Kine u vrijednosti od 453 milijarde dolara, Kina je od SAD-a iste godine kupila robu u vrijednosti od 145 milijardi USD.
Na pitanje koja je supersila više dužna, Al Jazeera odgovara da obje zemlje "imaju značajan dug, pri čemu dug opće države SAD-a iznosi 115 posto BDP-a, dok kineski iznosi 94 posto BDP-a". Pritom se ističe da je američki dug naglo porastao nakon globalne financijske krize 2008., jer je američka vlada spašavala banke i pružala ekonomske poticaje.
"Kineski dug također je rastao, ali stabilnije, s oko 22 posto BDP-a 2000. na oko 34 posto 2009., nakon čega je počeo još strmije rasti, mahom potaknut ulaganjima u infrastrukturu i zaduživanjem
lokalne samouprave, za razliku od krizne potrošnje u SAD-u. Američki nacionalni dug sada prelazi 39 bilijuna dolara, što je najviša razina u povijesti, dok je točnu razinu kineskog državnog duga teže utvrditi", piše katarski medij.
Ugljenom protiv nafte
Jedna od stavki u kojima je SAD još uvijek u prednosti pred Kinom je vojni sektor. Kao najveći svjetski vojni potrošač, SAD po vojnim ulaganjima nadmašuje Kinu gotovo tri puta. Prema istraživačkom institutu SIPRI, Amerika je 2025. godine na vojsku potrošila 954 milijarde dolara ili 3,1 posto svog BDP-a, dok je Kina potrošila 336 milijardi dolara ili 1,7 posto BDP-a.
"SAD ima jasnu prednost u zračnoj moći, s tri puta više zrakoplova i daleko superiornijom pratećom infrastrukturom. Na moru Kina brojčano ima više brodova, ali SAD održava kvalitativnu prednost u vatrenoj moći, podmornicama i nosačima zrakoplova", stoji u analizi, uz opasku da SAD i Kina "zajedno čine više od polovice ukupne svjetske vojne potrošnje".
Dvije supersile su i najveći svjetski potrošači energije, pri čemu obje zemlje oko 80 posto energije proizvode iz fosilnih goriva – Kina uglavnom iz ugljena, Amerika pretežno iz nafte. No, kada je riječ o ulaganjima u zelenu energiju, Kina uvjerljivo vodi. Al Jazeera navodi da je Kina 2024. godine potrošila 290 milijardi dolara na zelenu energiju, a SAD 97 milijardi.
Kad su u pitanju nove tehnologije, od robota i umjetne inteligencije (AI) do električnih vozila, u analizi se ističe da "Kina napreduje vrtoglavom brzinom, iako još uvijek postoje područja u kojima SAD prednjači". Tako SAD dominira po ulaganjima u umjetnu inteligenciju (109 milijardi USD korporativne potrošnje u 2024. godini, gotovo koliko i ostatak svijeta zajedno), te ima dvostruko više značajnih AI modela od Kine, uključujući OpenAI-jev ChatGPT, Googleov Gemini i Meta-inu Llamu, u usporedbi s najznačajnijim kineskim AI proizvodom, poznatim pod imenom DeepSeek.
Pouka Ivana Gundulića
Nadalje, SAD također ima prednost u poluvodičima, no Al Jazeera naglašava da se u tom pogledu "obje zemlje uvelike oslanjaju na Tajvan, koji proizvodi gotovo 90 posto naprednih čipova potrebnih za razvoj umjetne inteligencije". S druge strane, Kina je uspješnija od SAD-a u području električnih vozila.
"Gotovo polovica svih novih automobila prodanih u Kini 2024. bila je električna, u usporedbi s oko 10 posto u SAD-u, čemu je doprinijelo gotovo 230 milijardi dolara (kineskih) državnih subvencija između 2009. i 2024. godine", navodi se u analizi.
Konačno, kada je riječ o rijetkim zemljanim mineralima, koji su bitne komponente u modernoj tehnologiji - uključujući baterije za električna vozila, vjetroturbine, pametne telefone, vojnu opremu i poluvodiče – Kina je u apsolutnoj prednosti pred Amerikom, jer posjeduje najveće svjetske rezerve ovih dragocjenih tvari, s procijenjenih 44 milijuna tona, što je više od polovice ukupne količine rijetkih minerala u svijetu. Amerika je na toj listi tek sedma, s oko 1,9 milijuna tona, što je manje od pet posto kineskih zaliha, pa je u tom pogledu vrlo ovisna o Kini.
Na kraju analize Al Jazeera uspoređuje američke i kineske modele ekonomskog rasta i razvoja. Dok se Trumpov model "America First" temelji na klasičnoj kapitalističkoj idolatriji slobodnog tržišta – gdje ključne alate čine carine, smanjenje poreza i deregulacija – Kina svoj neviđeni ekonomski uspon zahvaljuje posve drukčijem pristupu, koji je više u skladu s komunističkom ideologijom.
"Kinesko gospodarstvo pokreće država, s velikim ulaganjima u infrastrukturu, industriju i tehnologiju, oslanjanjem na izvoz i dugoročno nacionalno planiranje, a ne na sile slobodnog tržišta", zaključuje Al Jazeera.
Ukratko, što bi rekao Ivan Gundulić: tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....