Grad domaćin Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. godine suočava se s valom misterioznih nestanaka mladih. Iza kulisa nogometnog spektakla krije se brutalna stvarnost kartelske moći i slomljenog sustava pravde, piše u velikoj reportaži američki dnevnik Washington Post.
Njegovi reporteri posjetili su uoči svjetskog spektakla trg u Guadalajari, posvećen "Dječacima herojima" iz Meksičko-američkog rata, na kojem se danas svakodnevno okupljaju obitelji nestalih.
Naime, meksička savezna država Jalisco, čiji je glavni grad Guadalajara, danas je epicentar najtežeg vala nestanaka u Meksiku, zemlji koja desetljećima bilježi stope nasilnih smrti ekvivalentne onima u svjetskim ratnim zonama.
No, nije samo riječ o ubijenima u ratu meksičkih kartela između sebe i s policijom. Otmice su frapantne, a više od 15.700 ljudi vodi se kao nestalo samo u Guadalajari. U zemlji, riječ je o 130.000 osoba.
Među njima je i Daniel Velasco Carrillo. Imao je 27 godina, tek rođenog sina i pokušavao je preživjeti perući vjetrobrane na semaforima, piše WP. Njegova majka Carmen Lucia vidjela ga je posljednji put jedno jutro u studenome 2022. Pola sata kasnije naoružani muškarci gurnuli su ga u automobil sa zatamnjenim staklima. Od tada mu se gubi svaki trag.
Guadalajara nosi nadimak "Silicijska dolina Meksika". Više od tisuću tehnoloških kompanija, među njima Intel, Oracle i IBM, zapošljava mlade stručnjake. Grad se ponosi i stadionom u obliku vulkana, gdje će se iduće godine igrati četiri utakmice Svjetskog prvenstva, prenosi Jutarnji list.
No, iza moderne fasade skrivaju se priče o masovnim grobnicama i školama za obuku regruta te brutalna strategija vladavine kartela Nove generacije iz Jalisca (CJNG). "Ono što se promijenilo u posljednjih 20 godina jest teritorijalna kontrola", objašnjava sociolog Jorge Ramírez Plascencia Washington Postu. "Karteli više ne posluju samo za izvoz, oni upravljaju četvrtima, regrutiraju mlade i koriste nestanke kao oružje."
Nestanci su ukratko sredstvo za regrutaciju (mladi se otimaju i prisiljavaju na rad za kartel, često putem lažnih oglasa za posao), za zastrašivanje (tko se suprotstavi ili postane svjedok, nestaje) i za kontrolu teritorija (uklanjaju se "nepoželjni" ili konkurencija). Drugim riječima, nestanci nisu samo posljedica nasilja, već strategija kojom karteli održavaju paralelnu vlast nad zajednicama.
Nakon Danielova nestanka glasine su njegovu majku dovele do jezivog otkrića. Mladići iz siromašnih četvrti navodno se odvode u La Escuelitu - kamp za obuku novih kadrova. Kada su 2024. članovi skupine obitelji nestalih Guerreros Buscadores upali na imanje Izaguirre nedaleko od Guadalajare, otkrili su upravo takvo mjesto: napuštene prepreke za vojnu obuku, ispaljene čahure, zakopanu odjeću i ostatke ljudskih kostiju.
Našli su čak 154 para cipela. Među njima i traperice kupljene u jeftinom lancu Beware of the Dog. Bile su iste kao one koje je Carmen kupila sinu nekoliko dana prije nestanka.
Meksičke vlasti potvrdile su da je riječ o kartelovu kampu za obuku, ali su odbile priznati da su se tamo događala masovna pogubljenja i da za to postoje dokazi. Za obitelji, međutim, nema sumnje: to je "kamp za istrebljenje".
U izvješću Ujedinjenih naroda iz 2024. godine istaknuto je da u Meksiku postoje "utemeljene informacije" o sustavnim prisilnim nestancima, u koje je na ovaj ili onaj način umiješana država, bilo kroz policijske strukture koje surađuju s kartelima, bilo kroz ignoriranje dokaza. Slučaj ranča Izaguirre dodatno je produbio sumnje. Gradonačelnik Teuchitlána José Ascensión Murguía Santiago uhićen je zbog sumnje da je pružao "logističku podršku" kartelu u zamjenu za mjesečne isplate. Trojica bivših policajaca također su optužena za sudjelovanje u nestancima.
Podaci pokazuju razmjere nekažnjivosti: u Jaliscu je tek oko jedan posto kaznenih djela 2023. završilo presudom. "To je glavni razlog zašto karteli jačaju - pravosuđe praktički ne postoji", kaže analitičar Víctor Manuel González Washington Postu.
Dok svijet iščekuje Svjetsko prvenstvo, meksičke vlasti nastoje kontrolirati percepciju javnosti o događajima. Pokrenute su kampanje protiv kartelskog regrutiranja, uvedena su nova ministarstva i dronovi za otkrivanje grobnica. No, obitelji nestalih uvjerene su da je riječ prije svega o kozmetičkim mjerama. "Vlada je zabrinuta zbog izgleda, zbog imidža. A Svjetsko prvenstvo je pred vratima", tvrdi aktivistica Indira Navarro, čelnica Guerreros Buscadoresa.
U praksi, potraga za nestalima uglavnom pada na leđa roditelja i rođaka. Oni sami pretražuju šume i napuštena imanja u nadi da će pronaći kosti, komad odjeće, bilo kakav trag.
Za Carmen Luciju Carrillo potraga traje i dalje. Na imanju gdje je otkrivena "školica smrti" zapalila je svijeću i molila za znak. Kada se sutradan vratila njezina nećakinja, snimila je prizor: sve su svijeće dogorjele osim jedne. Samo Danielova još je svijetlila. "Ne znam hoću li ikada saznati istinu", kaže Carmen. "Ali znam da ne smijem prestati tražiti."
U Guadalajaru će se iduće godine sjatiti navijači iz cijelog svijeta. U sjeni stadiona i trgovačkih centara odvija se drama koju turisti možda nikada neće vidjeti. Grad koji će biti domaćin nogometnih spektakala istovremeno je i grad s tisućama neobilježenih grobova. U njemu mladi nestaju preko noći, a njihove obitelji pate u tišini, pale svijeće i prkose mraku, upozorava američki dnevnik osvrćući se i na najavu američkog predsjednika o obračunu s kartelima.
SAD je već označio šest meksičkih kartela - uključujući Jalisco New Generation Cartel (CJNG) - kao terorističke skupine. Pentagon je čak razmatrao upotrebu dronova ili projektila protiv njih, slično kao u borbi protiv Islamske države. Međutim, američki vojni pristup, kroz ideju Donalda Trumpa o "napadima na kartele", vjerojatno bi bio neučinkovit i kontraproduktivan, jer problem nestanaka i kartelske kontrole nije samo vojno, već duboko društveno i političko pitanje, upozorava WP.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....