Odluka Amerike da prekine isporuku oružja i pomoć Ukrajini, kao i brutalni napad na Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, izazvao je razumljiv bijes među zapadnim saveznicima i šok među napaćenim i iscrpljenim Ukrajincima. Ali zapravo nitko ne bi trebao biti iznenađen jer se takav scenarij odavno krčkao u Trumpovom loncu.
Kako podsjeća britanski The Telegraph sve je to, upravo tako, korak po korak, još lani potanko napisano u kontroverznom planu umirovljenog američkog generala Keitha Kellogga, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika. Kellogg, sada suradnik konzervativnog think-tanka America First Policy Institute, prvi je lani zagovarao strategiju koja bi, prema njegovoj procjeni, mogla prisiliti Ukrajinu na pregovore s Rusijom, a to je prekid američke vojne i financijske pomoći.
Za Donalda Trumpa, njegovo se šefovanje temelji na moći i kontroli, i ostavlja po strani sve tople osjećaje prema saveznicima i onima koji to nisu. Otkako je otvorio mirovne pregovore s Moskvom, Trump se zalagao za ponovno uključivanje Rusije u G7, stavio veto na međunarodne izjave u kojima se Rusija okrivljuje za invaziju na Ukrajinu i odbio osuditi Putinove pojačane napade na ukrajinske gradove.
Što se zapravo događa?
Kelloggova ideja temelji se na pretpostavci da bi Ukrajina, suočena s izostankom američke podrške, bila prisiljena na ustupke koje trenutno odbija. Prekid isporuke oružja i obavještajnih podataka, prema toj procjeni Kellogga, bio bi poput "udarca mazge" – bolan, ali efikasan način da se Kijev privede za pregovarački stol. Ovaj plan navodno odražava i razmišljanja samog Donalda Trumpa. Kako analizira The Telegraphu, Trumpova taktika prema Ukrajini slijedi Kelloggove smjernice: pritisak na Kijev da pregovara, uz istovremeno otvaranje dijaloga s Moskvom.
Jedan od važnih ustupaka koje bi Ukrajina prema tom planu morala prihvatiti jest odustajanje od članstva u NATO-u. Plan također predviđa da Ukrajina mora pristati na ustupanje teritorija Rusiji kao cijenu mira. Iako se u dokumentu izričito ne navodi koji bi to teritoriji bili, jasno je da se radi o velikim dijelovima ukrajinskog teritorija koje su Rusi trenutno okupirali.
Kao poticaj Putinu za pregovore, Kellogg predlaže i postupno ukidanje sankcija Rusiji. Tako nešto ne pada napamet zemljama EU-a jer bi se time ojačalo rusku ratnu mašineriju. Jedini dio plana koji bi, teoretski, mogao ići u korist Ukrajini jest obećanje o dugoročnim sigurnosnim jamstvima. Međutim, Washington nije ponudio ta jamstva, navodi The Telegraph, već bi to svalili na europske saveznike i Kanadu.
Kelloggov plan izazvao je burne reakcije i u Ukrajini i na Zapadu. Dok ga Trump i neki oko njega tretira kao realan put prema okončanju sukoba, drugi ga smatraju neviđenom izdajom ukrajinskih interesa i opasnim presedanom. EU je svjesna da bi prekid pomoći Ukrajini samo ohrabrio Rusiju i potaknuo daljnju agresiju. Za Ukrajinu, koja se bori za svoj opstanak, Kelloggove ideje su apsolutno neprihvatljive. Predsjednik Volodimir Zelenski više je puta istaknuo da je članstvo u NATO-u ključno za dugoročnu sigurnost zemlje, a teritorijalni ustupci Rusiji nisu opcija.
List navodi kako i među zapadnim saveznicima postoji duboka podjela oko toga kako pristupiti rješavanju ukrajinske krize. Dok neke zemlje, poput Velike Britanije i Francuske, zagovaraju nastavak snažne podrške Ukrajini, druge su sklonije traženju diplomatskog rješenja, čak i pod cijenu pritiska na Kijev. Kellogg je u intervjuu za Voice of America istaknuo da je cilj plana postići prekid vatre i dugoročni mir, te da Ukrajina ne mora nužno odustati od ambicije da povrati sav okupirani teritorij, ali bi trebala koristiti diplomatska sredstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....