Primirje između Indije i Pakistana upravo je stupilo na snagu, ali nije sigurno hoće li potrajati jer je u Pakistanu aktivno desetak islamističkih skupina, ponekad i suprotstavljenih interesa? Obje zemlje imaju po 170 nuklearnih bojevih glava. Pritom Pakistan, za razliku od Indije, u svojoj doktrini ne isključuje mogućnost primarnog nuklearnog udara. Ako krvavi sukob opet eskalira, može li doći do nuklearnog rata?
Šanse su - skoro nikakve. Evo zašto.
Pakistan je praktički bankrotirao, a rat košta. Nuklearni još i više. Zemlja koja ekonomski nije samoodrživa teško da će biti uspješna u ratu. Čudno je kako ga već nisu izbrisali s mape (iako države, realno, ne funkcioniraju kao tvrtke, pa i pojam bankrota treba shvatiti uvjetno). Ranih 70-ih godina bili su najbogatija država na jugu Azije. Prosječan Pakistanac imao je plaću veću od prosječne plaće stanovnika Demokratske Socijalističke Republike Šri Lanka, odnosno jedan i pol put veću plaću od stanovnika Indije ili Bangladeša. Demografija je buknula. Zbog stalnih sukoba s Indijom, država se u kasnim 80-im, početkom 90-ih godina odlučila nabaviti nuklearno oružje. Saudijska Arabija ih je "pomagala" ili "kreditirala" besplatnom sirovom naftom u vrijednosti do dvije milijarde dolara godišnje. Kasnije su u tome sudjelovali Kina i Katar. Međutim, Pakistan je provodio suludu financijsku politiku, investicije su opadale, korupcija postala endemska, tako da je danas Pakistan apsolutno najsiromašnija zemlja u regiji s državnim dugom od 12 milijardi dolara.
Potonuli do dna
Pakistan je toliko financijski potonuo da mu ni Kina, partnerska zemlja povezana Kinesko-pakistanskim ekonomskim koridorom, prije nekoliko mjeseci nije željela odobriti kredit od 1,4 milijarde dolara. Ne bi ih to spasilo, ali zemlja zaražena s desetak islamističkih terorističkih organizacija koje vršljaju po njezinu teritoriju, procijenili su Kinezi, jednostavno ne bi mogla servisirati to zaduženje. Vijest je gotovo suluda, ali možda i nije tako loša - usred sukoba Indije i Pakistana, unatoč pokušaju Indije da objasni kako to nije dobro - Međunarodni monetarni fond odobrio je Pakistanu financijski paket od 6 milijardi dolara, koji će im se uplatiti u tranšama kroz 39 mjeseci. K tome su im Svjetska banka i Azijska razvojna banka dodatno dale 3 milijarde dolara. Iako to neće pokriti javni dug, moglo bi pomoći da Pakistan "prodiše", ako sav novac ne spiska u korupciju i malverzacije.
Zahvaljujući Kini, Pakistan je naoružan daleko iznad svojih vlastitih financijskih mogućnosti, ali to je već posljedica geopolitike. Kina u Indiji vidi svog konkurenta, tako da bi joj bilo u interesu Pakistan, neprijatelja svog neprijatelja, pretvoriti u prijatelja. Međutim, iako Pakistan zadržava pravo prvi baciti atomsku bombu, treba priznati da im od onih 170 i nisu baš sve aktivne. Štoviše, posljednji nuklearni test uspio je samo zato što su im Kinezi posudili svoju nuklearnu bojevu glavu.
Hrvatski stručnjak za nuklearnu fiziku Tonči Tadić slaže se da je mogućnost izbijanja općeg nuklearnog rata između ove dvije države "skoro nikakva".
- To košta; održavanje raketa, njihova zaštita, ljudstvo, sve to jako puno košta. Nuklearni arsenali predviđeni su samo za slučaj kad je u pitanju opstanak nacije. U ovom slučaju Indija provodi ograničene napade na mjesta u Pakistanu gdje se po njezinoj pretpostavci nalaze terorističke skupine. Pri lansiranju bombi i raketa Indija pritom nije prešla svoju graničnu crtu - kaže naš sugovornik. Pitali smo ga i koliko na mogućnost pakistanskog nuklearnog napada utječe činjenica da njihova doktrina dopušta primarnu upotrebu nuklearnih bojevih glava, da one nisu samo tu kao odgovor.
Pakistan može napasti prvi
- Rasprava o doktrinama je smiješna, zar mislite da bi se Britanija ili Amerika tvrdo držale protokola kad bi im u pitanje došla opstojnost nacija ili režima?
Pakistan se, smatra Tadić, zasigurno nalazi i pod diplomatskim pritiskom jer nikome ne odgovara još jedno ratno žarište. SAD želi dobar odnos s indijskim premijerom Modijem. Jedino bi Putinu to odgovaralo, da bi skrenuo pozornost s onoga što radi u Ukrajini.
Uostalom, hrvatski mediji su objavili vijest da će se u subotu u Islamabadu sastati Nacionalno zapovjedno tijelo. To je u petak najavio premijer Shehbaz Sharif, a protumačeno je kao prijetnja u kojoj bi se razmatrala i upotreba nuklearki. Međutim, pakistanske dnevne novine The Express Tribune u subotu su objavile izjavu tamošnjeg ministra obrane Khawaya Asifa da takav sastanak nije sazvan, niti je u planu njegovo sazivanje. Dodao je i da je Pakistan spreman na smirivanje sukoba i prestanak vojnih aktivnosti ako Indija prethodno napravi isto. Indija jest počela prva, no svoje napade pravdala je odgovorom na teroristički napad u turističkom dijelu Kašmira, te visoke vjerojatnosti da je u to umiješan "strani element", čitaj Pakistan. Pakistan je sve vrijeme govorio da će na udare uzvratiti "na način i u vrijeme kad to bude smatrao pogodnim". No sad su obje strane konačno izjavile da su spremne na obustavu sukoba.
Postoje i vanjski razlozi koji ukazuju na to da je nuklearni sukob zapravo veoma daleka opcija u ovoj fazi odnosa Indije i Pakistana. Dakako, i taj argument vezan je uz opću situaciju u Pakistanu koja je teška i mimo indijske prijetnje da će skrenuti nekoliko pritoka koje vodom snabdijevaju pakistanski sustav rijeke Ind. Pakistan bi to dovelo u ozbiljnu humanitarnu krizu jer bi poljoprivreda bila uništena, a i sad je stradala zbog meteoroloških uvjeta.
Naime, Washington je vjerojatno još početkom ovog stoljeća izradio plan vojne intervencije i napad na skladišta pakistanskog nuklearnog naoružanja u slučaju da se ta zemlja zbog utjecaja terorističkih organizacija ili naprosto ekonomije počne urušavati. Ne treba biti doušnik CIA-e ili BND-a da bi se zaključilo da planovi postoje. Da postoje studije koje ukazuju na opasnost još prije 15 godina pisao The Guardian, a nedavno je o tome govorio i umirovljeni general bojnik Deepak Mehra, indijski ratni veteran i bivši vojni ataše u Moskvi. Spomenuo je da je pakistanski nuklearni potencijal smješten u nestabilnim pakistanskim regijama Wah, Fatehjang, Kahuta i Taxila, koje su već dva desetljeća na meti terorističkih napada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....