Dvije bivše učenice gimnazije Hallertau u bavarskom Wolnzachu, pedesetak kilometara udaljenog od Münchena, ostvarile su značajnu pravnu pobjedu. Njihova presuda pred upravnim sudom, u kojoj su dokazale da raspelo visoko metar i pol u školskom hodniku krši njihovu slobodu vjeroispovijesti, mogla bi imati dalekosežne posljedice na zakonske propise u ovoj izrazito konzervativnoj njemačkoj pokrajini.
Kako prenosi bavarski javni servis BR, djevojke, koje su u međuvremenu maturirale, još su tijekom školovanja tražile od ravnatelja uklanjanje križa. Nakon što njihov zahtjev nije ispunjen, podnijele su tužbu pred Visokim upravnim sudom Slobodne države Bavarske. Sud je tužbu djelomično podržao, ocjenjujući da je prisutnost raspela prekršila vjersku slobodu učenika te zaključivši da je odbijanje škole da ga ukloni tijekom nastavnih dana bilo nezakonito.
Sud se pritom pozvao na presudu njemačkog Saveznog ustavnog suda iz 1995. godine, koja je jasno definirala križ kao specifičan simbol kršćanske vjere, ali i naglasila da njegovo postavljanje u obrazovnim ustanovama nije zakonski regulirano. Iako financijski detalji presude, poput eventualnih odštetnih zahtjeva, nisu objavljeni, ova odluka nosi veliku simboličku težinu.
Bavarski Visoki upravni sud ostavio je otvorenim pitanje može li se raspelo u školi ozakoniti na način kako je to regulirano za zgrade bavarske vlade i područne samouprave. Istovremeno, sud je naglasio da su učenici, kojima je bilo povrijeđeno pravo vjeroispovijesti, morali imati mogućnost pohađanja alternativne nastave koja bi osigurala jednak tretman za sve. Škola je odbila komentirati presudu, proslijedivši predmet Ministarstvu obrazovanja, čiji se odgovor i dalje iščekuje.
Političke reakcije na ovu presudu su izuzetno burne. Bavarski vicepremijer Florian Herrmann (CSU) opisao ju je kao "žalosnu", naglašavajući da se radi o odluci koja varira od slučaja do slučaja i ne tiče se opće "unakrsne uredbe" državne vlade. "Križ je simbol našeg kulturnog i povijesnog karaktera", dodao je Herrmann, jasno poručivši kako križeve treba "postaviti, a ne skidati". Stav bavarskog vicepremijera snažno je podržala i stranka CSU, objavivši na društvenim mrežama fotografiju muškarca s raspelom ispred bavarskog planinskog krajolika, uz nedvosmislen natpis: "Za nas kao CSU je jasno: Križ pripada Bavarskoj."
Čelnik zastupničke skupine CSU-a u bavarskom parlamentu, Klaus Holetschek, također je izrazio žaljenje, ističući da "križ ne predstavlja samo kršćansku vjeru, već i vrijednosti poput ljubavi, milosrđa i odgovornosti jednih za druge."
Oporba u bavarskom parlamentu iskoristila je presudu kao povod za oštar napad na vladajući CSU. Florian Streibl, vođa parlamentarne skupine antiestablišmentske stranke Slobodnih birača, presudu je nazvao "teškim udarcem" za kršćanstvo, koje je posebno duboko ukorijenjeno u Bavarskoj. Još radikalnija bila je Katrin Ebner-Steiner, voditeljica zastupničke skupine AfD-a, koja je neizravno okrivila CSU za presudu, izjavivši: "U Bavarskoj, kojom upravlja navodno kršćanski CSU, kršćanstvo je sve više pod napadom, dok islam može nesmetano cvjetati."
Sudska praksa u Bavarskoj, vezana uz isticanje križeva u školama, već je godinama pod lupom javnosti. Temelji se na odluci Saveznog ustavnog suda iz 1995. godine, koja je obvezno postavljanje križeva u učionicama proglasila kršenjem vjerske neutralnosti države. Sud je tada istaknuo da simbol križa ima dominantno kršćansko značenje i može povrijediti pravo djece i roditelja na slobodu vjere. Nakon te presude, Bavarska je prilagodila svoj zakon, dopuštajući isticanje križeva, ali uz mogućnost izuzeća u slučajevima pojedinačnih prigovora. Kasnija sudska praksa potvrđuje da država smije promicati tradiciju i kulturni identitet, ali isključivo ako to ne ugrožava temeljna prava pojedinaca. Time je uspostavljena delikatna ravnoteža između očuvanja kulturnih simbola i zaštite vjerske slobode u javnim institucijama.
Druge europske države s raznim praksama suočile su se sa sličnim tužbama pred Europskim sudom za ljudska prava. Primjerice, Italiji je taj sud 2009. godine naložio isplatu odštete tužiteljici jer raspelo nije uklonjeno iz škole njezine djece. Međutim, tu je presudu kasnije poništilo Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava, ustvrdivši da samo postojanje raspela ne predstavlja kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....