I Malta će idući mjesec priznati Palestinu, kao 148. država svijeta koja je to učinila. Kakvo je stanje s Hrvatskom?

Povećava se broj država koje priznaju Palestinu. Dosad je to učinilo 147 zemalja svijeta, a uskoro će ih biti 148, budući da je malteški premijer Robert Abela u nedjelju objavio da će Malta priznati Državu Palestinu sljedećeg mjeseca.

„Ne možemo zatvarati oči pred ovom ljudskom tragedijom koja se svakim danom pogoršava”, rekao je Abela, referirajući se na činjenicu da je u brutalnom izraelskom ratu protiv Gaze dosad ubijeno već gotovo 54.000 Palestinaca, od kojih su većinu činile djeca i žene.

Kako navodi list Malta Today, a prenosi agencija Anadolija, malteški premijer je rekao da ovaj potez povlači zbog „moralne odgovornosti”, pojasnivši da će Palestina biti priznata nakon konferencije koja se održava 20. lipnja.

Abela je također izrazio šokiranost ubojstvom devetoro djece palestinske pedijatrice dr. Alaje Al-Najjar, kada su izraelske snage u subotu bombardirale njihov dom u Khan Younisu na jugu Gaze, te je obznanio kako je Malta „spremna dočekati doktoricu Al-Najjar i njenu obitelj u zemlji”.

Tako će se Malta pridružiti tročetvrtinskom bloku od gotovo 150 svjetskih država koje priznaju Palestinu. Posljednja je, u lipnju prošle godine, to učinila Slovenija, nakon što su prethodno u svibnju Palestinu priznale i Španjolska, Norveška i Irska.

„Današnje priznanje Palestine kao suverene i neovisne države daje nadu palestinskom narodu na Zapadnoj obali i u Gazi”, istaknuo je lani slovenski premijer Robert Golob, predstavljajući odluku svoje vlade kao „poruku mira” i „važan korak i preduvjet za pregovore o rješenju o dvije države”.

I slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon nazvala je tada slovensko priznanje Palestine „povijesnim danom”.

„Ovo priznanje je izraz naše posvećenosti miru i pravdi. Slovenija je na pravoj strani povijesti, doprinoseći dvodržavnom rješenju za trajni mir”, napisala je tada slovenska šefica diplomacije.

MN/Tko je na pravoj strani povijesti?

Dakako, ako je Slovenija na pravoj strani povijesti zato što je priznala Palestinu, onda logično proizlazi da je Hrvatska na krivoj strani povijesti zato što nije priznala Palestinu. Štoviše, od početka izraelske agresije na Gazu službeni Zagreb je uspio čak dvaput pokazati da nije na istoj strani povijesti kao Slovenija i ostalih 150 zemalja svijeta.

Podsjetimo, prvi put se to dogodilo u listopadu 2023., kada je Hrvatska u UN-u glasala protiv rezolucije kojom se tražio hitan prekid vatre u Gazi i doprema humanitarne pomoći za palestinski narod. Tada smo se svrstali među tek 14 svjetskih država koje nisu htjele prekinuti pokolj u Gazi (Izrael, SAD, Austrija, Mađarska, Češka, Gvatemala, Paragvaj, Papua Nova Gvineja, Fidži, Tonga, Nauru, Mikronezija i Marshallovi otoci).

Drugi put smo na pogrešnu stranu povijesti skliznuli 10. svibnja 2024., prilikom glasanja o palestinskom zahtjevu za punopravnim članstvom u UN-u, kada je Hrvatska bila suzdržana. I tada smo se našli u velikoj manjini, budući da su tu rezoluciju podržale čak 143 zemlje, uključujući i većinu članica Europske unije.

Inače, Palestinu je dosad priznalo 11 EU članica: Švedska, Španjolska, Irska, Slovenija, Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunjska i Cipar, a priznanje je, kako smo naveli na početku, najavila i Malta.

Zasad nema naznaka da bi se u bliskoj budućnosti Hrvatska mogla svrstati uz svjetsku većinu i priznati Palestinu. Da se svijet 1991. i 1992. tako domobranski odnosio prema nama, kao što se sada Hrvatska odnosi prema Palestini, i Hrvatska bi bila Palestina.