Iako se zadnjih godina širom svijeta bilježi veliki uspon desnice, ova nedjelja je pokazala da taj trend može biti zaustavljen.
U Europi je do promjene došlo u najvećoj zemlji zapadnog Balkana – Srbiji – gdje je autokratski desničarski čelnik Aleksandar Vučić nakon 14 godina izgubio vlast, dok je u najvećoj zemlji Latinske Amerike – Brazilu – ljevičarski predsjednik Lula da Silva zadržao vlast, porazivši desničarskog rivala Flavija Bolsonara.
Vučićev pad probudio je velike nade ne samo u Srbiji, nego i širom Balkana. I dok se građani Srbije nadaju da će se pobjednička Studentska lista obračunati s koruptivno-kriminalnim nasljeđem Vučićeva režima, u ostatku Balkana ljudi se nadaju da će nova Srbija odustati od svojih hegemonijskih težnji koje su 90-ih dovele do četiri (post)jugoslavenska rata i koje su sve do ove nedjelje zagorčavale život u više susjednih država, uključujući i Hrvatsku.
Podsjetimo, Vučić je svojom politikom "srpskog sveta" – na tragu zloglasnog Memoranduma SANU-a iz 1986. godine – godinama destabilizirao Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo, podržavajući tamošnje srpske i prosrpske opcije koje su prijetile separatizmom (BiH), ometale europske integracije (Crna Gora) i odbijale priznati nove državno-pravne realnosti (Kosovo), a Vučićevi odnosi s Hrvatskom uvijek su bili na rubu incidenta.
Otuda nije čudno da su se nedjeljni izbori u Srbiji s velikom pozornošću pratili širom Balkana i da je velika većina građana u tim državama intimno navijala za Studentsku listu, nadajući se novoj eri stabilnosti u regiji.
Nije sve idealno
Također, nije čudno da su među prvim inozemnim čestitkama pobjedničkoj Studentskoj listi bile one iz Crne Gore i BiH. Iz Crne Gore se oglasio premijer Jakov Milatović, koji je izrazio nadu da će Vučićev odlazak dovesti do popravljanja odnosa između Podgorice i Beograda.
"Uvjeren sam da će ovaj izborni rezultat otvoriti novo poglavlje u odnosima Crne Gore i Republike Srbije, zasnovano na prijateljstvu, iskrenom dijalogu i posvećenosti zajedničkoj europskoj budućnosti", naveo je Milatović.
Iz BiH studentima je među prvima čestitao predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić, koji je istaknuo da su studenti u Srbiji "napravili nemoguće" jer su na miran i civiliziran način svrgnuli s vlasti diktatora Vučića.
"Na tome im treba čestitati. Nadam se da će iskoristiti priliku i odmaknuti se istinski od hegemonijalne politike prema susjedima koju je vodio Vučić i njegovi prethodnici", poručio je Efendić.
Dakako, ta očekivanja balkanskih susjeda valja staviti u kontekst koji nije idealan. Iako je predvodnik Studentske liste, novosadski kardiolog Ilija Srdanović, uoči izbora rekao da Vučićeva vlast pridonosi pogoršanju odnosa Srbije s Hrvatskom i drugim susjedima, te je najavio širenje dobrosusjedskih veza, činjenica je da su u dijelovima ideološki šarolikog studentskog pokreta zastupljeni i narativi koji u bitnome ne odudaraju od Vučićeve politike, od slavljenja ratnog zločinca Ratka Mladića do imperijalnih stavova prema Kosovu.
Žalopojke europske desnice
Ta ideološka šarolikost obilježavala je studentski pokret od samih početaka pobune protiv Vučića. Ideološki raspon sudionika studentskih plenuma – na kojima se odlučivalo o tijeku i karakteru pobune – bio je još veći od raspona unutar lijevo-liberalne koalicije SDP-a i HSLS-a koja je 2000. u Hrvatskoj uspjela srušiti HDZ.
U analogiji s hrvatskom političkom scenom, na jednom kraju spektra bili su studenti Filozofskog fakulteta u Beogradu čije su lijeve pozicije bliže Radničkoj fronti nego stranci Možemo!, dok su na drugom kraju bili studenti tehničkih fakulteta, koji su bliže Domovinskom pokretu nego Mostu.
Sama činjenica da su srpski studenti, usprkos tim velikim internim razlikama, uspjeli svoju pobunu uspješno dovesti do izborne pobjede svjedoči o njihovoj diplomatsko-menadžerskoj umješnosti, no tek treba vidjeti kako će se njihovi politički predstavnici postaviti u sektoru vanjske politike.
No, već sada mnogo govori činjenica da je europska desnica sa žaljenjem prihvatila rezultate izbora u Srbiji. Tako je parlamentarni zastupnik njemačkog AfD-a Maximilian Krah studentsku pobjedu i Vučićev poraz – kojeg je povezao s travanjskim izbornim porazom dugogodišnjeg mađarskog premijera Viktora Orbána – opisao kao loš dan za europsku desnicu.
"Nije dobar dan. Nakon Mađarske izgubili smo i Srbiju. Pokazuje se da se desnica mora ponovno organizirati. Dosadašnji koncept nije dovoljno uvjerljiv", napisao je Krah na X-u nakon što su objavljeni rezultati izbora u Srbiji.
Povratak progresivizma
Snažan udarac na globalnoj razini desnica je, pak, dobila u Brazilu, gdje je trijumf Lule nad Bolsonarom u drugom krugu izbora (51,8 prema 48,2 posto) zaustavila recentni trend desničarskih izbornih pobjeda u Latinskoj Americi.
Ikona južnoameričke i globalne ljevice, bivši metalski radnik i sindikalni vođa, 81-godišnji Lula uspio je osvojiti svoj četvrti predsjednički mandat, najavivši nastavak borbe za poboljšanje životnih uvjeta radnika i siromašnih slojeva brazilskog društva.
Time je Lula nanio politički udarac i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, svojevrsnom zaštitniku i mentoru desničarskih vlada Latinske Amerike, koje su prihvatile njegovu antimigrantsku agendu. Reuters je uoči brazilskih izbora objavio da su dužnosnici američkog State Departmenta poduzimali i operativne korake s ciljem dovođenja Bolsonara na vlast, uključujući čak i zagovaranje sankcija protiv Brazila.
Da Lulina pobjeda predstavlja Trumpov poraz, potvrdila je i poznata američko-poljska povjesničarka, novinarka i dobitnica Pulitzerove nagrade Anne Applebaum, koja je izborne ishode u Srbiji i Brazilu povezala u zaključak da se globalni val autokracije i krajnje desnice – kojeg potiče i podržava Trump – ipak može izbjeći.
"U jednom danu dvojica političara – Bolsonaro u Brazilu i Vučić u Srbiji – koji imaju bliske veze s Trumpom i njegovom obitelji, iznenađujuće su izgubili izbore zahvaljujući visokom odazivu birača. Uspon međunarodne krajnje desnice nije neizbježan", poručila je Applebaum na društvenim mrežama.
Slično je reagirao i ljevičarski španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je Lulin reizbor nazvao "velikom pobjedom", povukavši paralelu sa situacijom u svojoj zemlji, gdje desničarska opozicija vodi u anketama uoči izvanrednih izbora sljedećeg mjeseca.
"Ono što se dogodilo u Brazilu, dogodit će se i u Španjolskoj. Povratak globalnog progresivizma je počeo", ustvrdio je Sánchez.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....