Izraelske i američke oružane snage u subotu ujutro pokrenule su koordinirane napade na više ciljeva u Iranu, gurajući Bliski istok u novi vojni sukob, piše Jutarnji list.
Današnji napad američkih i izraelskih snaga uslijedio je nakon što su se Izrael i Iran u lipnju upustili u 12-dnevni zračni rat, te nakon američko-izraelskih upozorenja da će ponovno napasti ako Iran nastavi s nuklearnim i balističkim raketnim programima.
O mogućnosti da američki predsjednik Donald Trump pokrene vojnu akciju, te spremnosti Irana na odmazdu izazivanjem "pakla" u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi prolazi četvrtina svjetske nafte i trećina ukapljenog prirodnog plina, pisao je britanski The Times netom prije današnjeg napada na Iran.
S dokova u Bandar Abbasu, gdje su nekoć izgradili repliku američkog nosača zrakoplova samo da bi je potom uništili, vojni planeri iranskog režima, navodi list, ovoga tjedna mogu s određenim zadovoljstvom promatrati Hormuški tjesnac. U demonstraciji vojne moći koja bi se, kako se navodi, mogla pokazati ključnom za opstanak režima, ali i za njegovo konačno urušavanje, iranska mornarica je nakratko zatvorila 24 nautičke milje širok tjesnac.
Nakon nekoliko vježbi, tankeri su ponovno polako počeli prolaziti tjesnacem, a poruka Donaldu Trumpu bila je jasna - "bombardirajte Iran na vlastitu gospodarsku odgovornost".
Islamska Republika snažno je posljednjih godina ulagala u dronove i balističke projektile te raspolaže impresivnim arsenalom, bez obzira na resurse uništene u sukobu prošlog lipnja.
Iran bi mogao proširiti doseg svojeg oružja do saudijskih naftnih skladišta te ozbiljno ugroziti naftne tankere dronovima i minama u Hormuškom tjesnacu.
Iranski rizici blokade i upitna spremnost militanata
U početnim napadima Amerika će pokušati oslabiti iransku sposobnost odmazde, uključujući ciljanje skladišta projektila, napade na lansirne sustave te sustave zapovijedanja i nadzora, s očekivanjem da će režim u Teheranu gotovo sigurno uzvratiti.
Šijitske militantne skupine - donedavno prva linija iranskog odvraćanja i obrane koja je uključivala Hezbolah u Libanonu, moćne milicije u Iraku i hutiste u Jemenu - gotovo će sigurno biti pozvane na borbu. No, one su danas znatno oslabljene u sukobima posljednjih godina, a na Hezbolah se izvršava snažan pritisak da se razoruža.
Neki analitičari smatraju da bi čak mogle i odbiti sudjelovati u borbi, osim u slučaju nekoliko "crvenih linija", što uključuje atentat na vrhovnog iranskog vođu, ajatolaha Alija Hameneija.
Iako su se pojavila izvješća da je Iran rasporedio projektile blizu granice s Irakom, no Hormuz i prirodna geografska kontrola koju Iran ima nad pomorskim rutama, kako se ističe, ostaju njegov adut. Višetjedna blokada tjesnaca mogla bi potaknuti Kinu i druge zemlje da izvrše pritisak na SAD kako bi okončao rat, pozivajući na prekid vatre kao što se dogodilo prošlog lipnja nakon američkih napada na ključna iranska nuklearna postrojenja.
No, s druge strane, blokiranje tjesnaca napadima na američke snage ili ometanjem plovidbe nosi znatan rizik za opstanak režima, koji ovisi o prihodima od prodaje nafte Kini i Indiji. Ako bi se Hormuz zatvorio, ti bi prihodi presušili, a pritisak za promjenu režima bi porastao - što bi ujedno koristilo Saudijskoj Arabiji, glavnom regionalnom rivalu Irana.
Kao znak bliskih veza Pekinga i Teherana, ovoga je tjedna objavljeno da je Kina spremna prodati Iranu protubrodsko oružje, uključujući moćne, nadzvučne krstareće projektile CM-302, koji imaju domet od oko 290 kilometara i dizajnirani su za izbjegavanje obrane brodova leteći nisko i velikom brzinom.
Njihovo raspoređivanje značajno bi ojačalo iranske napadačke sposobnosti i predstavljalo bi veliku prijetnju američkim pomorskim snagama. Ovaj dogovor dodatno naglašava savez Irana s Kinom i Rusijom, s kojima iranska mornarica redovito provodi zajedničke vježbe.
U međuvremenu, Trumpova vojna sila okupila se u neposrednoj blizini, uključujući borbene skupine nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln i USS Gerald R Ford.
Danny Citrinowicz, bivši izraelski obavještajni časnik i viši istraživač za Iran u izraelskom Institutu za studije nacionalne sigurnosti, kaže da bi režim na Trumpov napad odgovorio nastojeći nanijeti "maksimalnu štetu", kako bi povećao pritisak na Washington da zaustavi rat koji američka javnost ne želi.
"Amerikanci imaju golemu operativnu nadmoć, ali ne smijemo podcijeniti iranske sposobnosti", rekao je Citrinowicz. "Glavni cilj Irana je preživjeti, pobijediti tako da ne izgubi", dodaje.
Odgovor bi, kako se navodi, uključivao napade balističkim projektilima na američke baze u regiji te u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Međunarodna plovidba također bi bila meta napada, a rojevi dronova bili bi lansirani na moru.
Također, ima informacija da je Iranska revolucionarna garda (IRGC) provela vježbe raketnih napada na maketu zračne baze al-Dhafra u UAE-u, gdje je smješteno oko 5.000 američkih vojnika.
Ehud Eiran, stručnjak za pomorske sukobe na Bliskom istoku, objašnjava da Teheran održava dvije mornaričke snage - tradicionalnu mornaricu s "konvencionalnom površinskom flotom" te podmornice, koji djeluje paralelno s odvojenim pomorskim snagama IRGC-a usmjerenima na "asimetrično ratovanje", oslanjajući se na patrolne brodove i brze napadne čamce.
‘Iran i dalje može izazvati globalni kaos‘
Iran također raspolaže nizom raketnih sustava, uključujući C-802 (Noor), koji je Hezbolah 2006. godine upotrijebio za napad na izraelski ratni brod, pri čemu su poginula četiri pripadnika posade. "Mogući pravci djelovanja uključuju izravne napade na sredstva američke mornarice, pokušaje ometanja ili blokade Hormuškog tjesnaca ili poticanje hutista da pojačaju napade na globalnu plovidbu u tjesnacu Bab el-Mandeb", rekao je Eiran. "Glavni rizici su značajni", dodao je.
"Sjedinjene Države mogle bi biti uvučene u dugotrajan i skup sukob s Iranom, osobito ako dinamiku eskalacije bude teško kontrolirati. Izraelski civili u pozadini mogli bi pretrpjeti znatne ljudske i materijalne gubitke u slučaju kontinuiranih raketnih napada ili napada preko posrednika. Dodatno, Iran bi mogao pokušati poremetiti ključne pomorske trgovačke rute, uključujući Hormuški tjesnac i Bab el-Mandeb, čime bi utjecao na globalne energetske zalihe i komercijalnu plovidbu", upozorava Eiran.
Sve bi se, kako navodi viceadmiral Kevin Donegan, bivši zapovjednik američke mornarice, moglo svesti na Trumpovu spremnost na dugotrajnu borbu, uz praktički zatvoren Hormuz i američka sredstva izložena čestim napadima.
"Iran je vjerojatno najslabiji u posljednjih deset godina. No, to ne znači da nema golemu sposobnost odgovora", rekao je Donegan, dodavši da Iran zatvaranjem tjesnaca "može izazvati kaos u svjetskom gospodarskom sustavu - to su sve stvari koje bi mogli učiniti".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....