Manje od dva sata prije isteka roka koji je Teheranu postavio da ponovno otvori Hormuški tjesnac, inače će u suprotnom pokrenuti masovne napade na infrastrukturne ciljeve, američki predsjednik Donald Trump postigao je privremeno primirje s iranskim režimom.
Vijest o dvotjednom prekidu vatre objavio je na društvenoj mreži Truth Social, a nedugo potom je u izjavi za AFP proglasio "potpunu i apsolutnu pobjedu".
Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države obustavit će bombardiranja i napade na Iran na 14 dana. Teheran, s druge strane, navodi da će prekinuti obrambene operacije te omogućiti siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac tijekom tog razdoblja, u koordinaciji s iranskim oružanim snagama i uz "dužno uvažavanje tehničkih ograničenja", prenosi Jutarnji list.
Izrael će također obustaviti napade na Iran, priopćio je ured premijera Benjamina Netanyahua, dodajući da se sporazum ne odnosi i na prekid sukoba s proiranskom skupinom Hezbolah, što je u suprotnosti s izjavom pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa.
Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost kasnije tijekom dana potvrdilo je dvotjedno primirje, proglasivši "veliku pobjedu" i tvrdeći da su prisilili Sjedinjene Države da prihvate njihov plan od deset točaka, dostavljen preko Pakistana.
Prema sažetku koji prenosi BBC, plan predviđa prekid svih sukoba u regiji, uključujući Irak, Libanon i Jemen, kao i trajni završetak rata protiv Irana te povlačenje američkih snaga iz regije. Zauzvrat bi Hormuški tjesnac bio ponovno otvoren, uz nadzor iranskih snaga koje bi definirale sigurnosne protokole plovidbe.
Iran traži i punu isplatu odštete za obnovu, odmrzavanje imovine u SAD-u te ukidanje sankcija, dok se obvezuje da neće težiti posjedovanju nuklearnog oružja. Konačno, Teheran traži potvrdu sporazuma rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.
Iran i Oman razmatraju uvođenje tranzitnih naknada
Trump je plan u 10 točaka nazvao "ostvarivom osnovom" za daljnje pregovore, dodajući da bi dvotjedno primirje trebalo omogućiti finalizaciju sporazuma. Pregovori bi trebali početi u petak, 10. travnja, u Islamabadu.
Međutim, ostaje nejasno kako će se u praksi odvijati promet kroz Hormuški tjesnac. Trump je izjavio da će SAD "pomagati" u upravljanju prometom, pogotovo ako se stvori gužva u prolazu koji je na najužem dijelu širok tek 34 kilometra.
"Napunit ćemo se svim vrstama zaliha i samo se vrzmati da bismo osigurali da sve prođe dobro. Uvjeren sam da će sve biti dobro", kaže Trump. Teheranu se sasvim sigurno neće svidjeti ako se Amerikanci nastave motati oko prolaza.
S druge strane, iranske reference na moguća "tehnička ograničenja" u kontroliranju tranzita otvaraju prostor za različita tumačenja. To bi Iranu potencijalno moglo dati mogućnost da uspori ili ubrza promet, ovisno o razvoju pregovora.
Uz to, prema pisanju iranske poluslužbene agencije Tasnim, Iran i Oman razmatraju uvođenje tranzitnih naknada za prolazak kroz tjesnac tijekom primirja. Iran će sredstva koristiti za obnovu zemlje, dok nije sigurno za što bi ih koristio Oman.
Oko petine svjetske nafte prolazi kroz tjesnac koji se nalazi u teritorijalnim vodama Omana i Irana. Tjesnac je praktički postao "naplatna kućica" još od sredine ožujka, kad je iranski Korpus islamske revolucionarne garde počeo naplaćivati pristojbu za siguran prolaz.
Oprezna reakcija brodovlasnika i osiguravatelja
Prema Bloombergu, samo u travnju najmanje dva su plovila platila Iranu neodređen iznos u juanima za prolaz.
Associated Press je ranije izvijestio, pozivajući se na iranske dužnosnike, da je za prolaz potrebno uplatiti dva milijuna dolara po brodu.
Oko 1000 plovila trenutačno je zaglavljeno u Perzijskom zaljevu, čekajući s obje strane tjesnaca. Od toga je većina tankera koji prevoze sirovu naftu, a ostatak ukapljeni naftni plin, LNG, poljoprivredne i druge suhe proizvode.
Brodovlasnici i osiguravatelji reagirali su oprezno na objavu o primirju, ističući da će povratak normalnog prometa biti postupan i da će pomno pratiti koji brodovi počinju prolaziti kroz tjesnac i uz koje uvjete.
Posebna se pozornost posvećuje tankerima za ukapljeni prirodni plin, budući da gotovo nijedan nije prošao tjesnacem od početka sukoba.
"Globalni brodski tokovi ne mogu se ponovno pokrenuti u roku od 24 sata. Vlasnici tankera, osiguravatelji i posade moraju vjerovati da se rizik uistinu smanjio", kaže za Bloomberg Jennifer Parker, profesorica pri Sveučilištu Zapadna Australija.
Cijene nafte pale su ispod 100 dolara po barelu nakon objave primirja, iako su i dalje znatno iznad razina od oko 70 dolara otprije početka sukoba.
Ključni problem ostaje duboko nepovjerenje između Washingtona i Teherana. Nejasni uvjeti oko sigurnosti plovidbe i provedbe sporazuma mogli bi dovesti do novih eskalacija. Europski čelnici uglavnom su pozdravili dogovor.
Britanski premijer Keir Starmer je prije putovanja na Bliski istok rekao da primirje donosi "trenutak olakšanja", dok je španjolski premijer Pedro Sanchez rekao da su "primirja uvijek dobra vijest", ali da njegova vlada neće aplaudirati onima koji su problem sami stvorili pa ga potom rješavaju, prenosi Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....