Bangladeš... Zašto bi, pobogu, čitateljstvo Slobodne Dalmacije zanimalo što se događa u toj zemlji indijskog potkontinenta?
Država koja broji oko 180 milijuna stanovnika jedna je u nizu osjetljivih točaka Indo-Pacifika. A nije da on njima ne oskudijeva. Raspad velikih carstava iza sebe ostavlja višedesetljetne, teško rješive probleme, što vidimo i na Balkanu. Tako i raspad Britanskog Carstva i njegova krunskog dragulja, Indije.
Država tog imena, većinski hinduska, ostala je okružena Istočnim i Zapadnim Pakistanom, oba većinski muslimanska. Kako se moglo očekivati, Istočnom se nije svidjelo da njime upravlja Zapadni pa je 1971. godine izbio krvavi sukob u kojem je Indija stala na stanu Istočnog protiv svoga najvećeg neprijatelja, Zapadnog Pakistana, koji je poražen. Nakon toga je teritorij Istočnog Pakistana proglašen državom Bangladeš. Odluka SAD-a da podrži Zapadni Pakistana navodi se kao velika mrlja u karijeri tadašnjeg državnog tajnika Henryja Kissingera jer se broj poginulih u tom ratu ne zna, a sigurno prelazi milijun. Trebam li reći da su najveća žrtva bile žene jer su islamski vojnici Zapadnog Pakistana silovali žene islamskog Istočnog Pakistana – toliko o religiji kao sredstvu obuzdavanja ljudskih izopačenosti. Kissinger je odluku branio višim ciljem, Zapadni Pakistan bio je važan kanal komunikacije s Narodnom Republikom Kinom, a tekao je proces približavanja SAD-a toj zemlji. Predsjednik Richard Nixon 1972. dolazi u posjet Kini.
Bangladeš je (p)ostao indijski partner, a Pakistan snažno oslonjen na Kinu.
Sada se sve to, izgleda, mijenja.
Generacija koja će glave doći i Vučića
Zemljom je od 2009. godine bez prestanka vladala Šeika Hasina, koja je, kako se to događa kad se vladarki osladi vlast, činila sve kako bi pobjeđivala na izborima, pa početkom 2024. godine opozicija na njih nije ni izišla. I kad se premijerka ponadala da će sve proći uz malo prosvjeda, usred ljeta studenti su se počeli buniti zbog spornog sustava dodjele poslova u državnoj upravi, koji je jamčio 30 posto radnih mjesta potomcima boraca za slobodu iz rata 1971. Protesti su se proširili zemljom jer je postojala kritična masa nezadovoljstva autoritarnom vlasti Šeike Hasine, koja je konačno pobjegla u – Indiju.
Pobuna u Bangladešu primjer je uspješnog djelovanja generacije Z, koja, primjerice, stoji i iza prosvjeda protiv Aleksandra Vučića u Srbiji. Ili Nepalu, gdje će izbori biti sljedeći mjesec.
Privremenim bangladeškim premijerom izabran je ekonomist Muhamed Yunus, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006. godine, poznat kao "bankar siromašnih" jer je omogućio male zajmove milijunima, posebno ženama, koji su bili put izlaska iz siromaštva.
Izbori su održani u četvrtak, a Bangladeška nacionalistička stranka (BNP) odnijela je uvjerljivu, dvotrećinsku pobjedu, osvojivši 212 zastupničkih mjesta. Zemlja sa 180 milijuna stanovnika ima 300 zastupničkih mjesta koja se biraju (još 50 je automatski dodijeljeno ženama, a dijele se proporcionalno izbornim rezultatima), u Hrvatskom saboru ih je 151. Na izbore je izišlo nešto više od 60 posto stanovništva (na Hasinine oko 40 posto). Uz izbore je održan i referendum o nizu ustavnih reformi, uključujući uspostavu neutralne prijelazne vlade za izborna razdoblja, restrukturiranje parlamenta u dvodomno zakonodavno tijelo, povećanje zastupljenosti žena, jačanje neovisnosti pravosuđa i uvođenje ograničenja od dva mandata za premijera. Jedna Hasina bila im je dovoljna.
Bangladeš je, prema posljednjim dostupnim podatcima, četvrti svjetski izvoznik odjeće, u vrijednosti 2,79 milijardi dolara (ispred su Kina, Vijetnam i Indija), pri čemu se ističe da su SAD i EU glavni uvoznici. H&M, Zara i Bershka na popisu su tvrtki koje se snažno oslanjaju na proizvodnju u Bangladešu.
Sa svakim u dobre...
Analitičari tekstilne industrije prošle su godine bili zabrinuti da bi politička neizvjesnost mogla negativno utjecati na naručitelje pa bi mogli potražiti nove dobavljače, što bi, u konačnici, utjecalo na rast cijena navedenih robnih marki. Mislim da je ovo dobar razlog da čitateljstvo Slobodne Dalmacije izvijestim o zbivanjima u Bangladešu.
Bijeg bivše premijerke u Indiju, gdje se i dalje nalazi, otvara prostor Kini da se nametne kao važan partner Bangladešu. Dvije vodeće stranke, izborni pobjednik BNP i Jamat-e-Islami, lider opozicije, optužuju Indiju za iskorištavanje Bangladeša i zagovaraju "suverenističku" politiku koja se udaljava od utjecaja New Delhija, tumači Reuters. Često korišten slogan tijekom predizborne kampanje glasio je: Dhaka, ne Delhi. Dhaka je glavni grad Bangladeša.
Indija bi se mogla naći u situaciji da su joj tri kopnena susjeda, Pakistan, Kina i Bangladeš, neprijateljski (Butan i Nepal su bliski Indiji, a potonji razvija dobre odnose i s Kinom), što bi redefiniralo ravnotežu moći u Indo-Pacifiku. Zbog toga ne treba čuditi da su, nakon objave pobjede BNP-a, odmah stigle poruke iz SAD-a. Državni tajnik Marco Rubio čestitao je stranci, ali i narodu Bangladeša u nadi da će dobro surađivati. Istu poruku poslala je kineska ambasada u Dhaki.
Analitička tvrtka Stratfor ocjenjuje da će BNP slijediti vanjsku politiku većine zemalja Jugoistočne Azije, koje grade dobre odnose sa svim velikim silama, pa bi nova vlada mogla balansirati odnose s Indijom i Kinom. I SAD-om. S Pakistanom pragmatično, tumače.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....