Ne fokusirajte se toliko na Ukrajinu da propustite ozbiljne prijetnje europskoj sigurnosti koje se kuhaju u Libiji. To je poruka koju Italija i Grčka pokušavaju prenijeti svojim EU i NATO saveznicima, ali bez puno uspjeha, piše POLITICO.
Migrantski tokovi iz Libije ponovno se povećavaju, dok je Rim sve više zabrinut zbog rastućeg ruskog utjecaja u nestabilnoj sjevernoafričkoj zemlji kroz isporuke oružja i potencijalnu novu pomorsku bazu u luci Tobruk. Atena je poslala dva ratna broda za patroliranje kod Libije kao odgovor na porast migracija i zabrinutosti da Turska surađuje s Libijcima na podjeli Sredozemlja u pomorske zone za energetska istraživanja.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani opisao je Libiju kao "hitnu situaciju koju Europa mora riješiti zajedno", ali europski pokušaj diplomatskog napretka prošlog tjedna pretvorila se u farsu kada je Magnus Brunner (Povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije), u pratnji ministara iz Italije, Grčke i Malte proglašen "personom non grata" u Bengaziju.
"Ruska uloga u Libiji nastavlja se širiti, koristeći je kao središnji čvor u svojoj afričkoj strategiji", upozorio je jedan EU diplomat koji je želio ostati anoniman. Politički povezana krijumčarska mreža u Libiji podržava ruske strateške napore, pomažući Moskvi da zaobiđe sankcije i koristi migracije kao oružje.
Italija i Grčka znaju da će rješavanje problema složenog kao što je Libija zahtijevati podršku velikih saveznika poput SAD-a i Francuske, ali njihov odgovor je bio razočaravajući.
Grčka vlada objavila je u srijedu nova stroga pravila za migracije dok se bori s porastom dolazaka iz Libije na Kretu u vrhuncu turističke sezone.
"Hitna situacija zahtijeva hitne mjere i stoga je grčka vlada donijela odluku da obavijesti Europsku komisiju da... pristupa suspendiranju obrade zahtjeva za azil, početno na tri mjeseca, za one koji dolaze u Grčku iz sjeverne Afrike morem", rekao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis zastupnicima.
Oko 9000 ljudi stiglo je na Kretu iz Libije od početka godine, većina u posljednjim tjednima, što je već gotovo dvostruko više od broja za cijelu 2024. godinu. Ukupno je došlo do 7-postotnog porasta nepravilnih prelazaka u središnjem Sredozemlju u prvom dijelu godine.
Krajem lipnja Grčka je rasporedila dva ratna broda u pokušaju suzbijanja nedavnog porasta dolazaka migranata. Visoki državni dužnosnici sumnjali su u njihovu učinkovitost, međutim, upozoravajući da pomorske patrole mogu potaknuti migrante da se bace u vodu tražeći spašavanje. I doista, samo u prošlom tjednu više od 2000 migranata stiglo je na obalu Krete.
"Zabrinuti smo zbog situacije u Libiji i nedavnog porasta nepravilnih odlazaka", rekao je glasnogovornik Europske komisije prije prošlotjednog EU posjeta zemlji..
Diplomati su opisali prošlotjednu diplomatsku misiju kao pokušaj utvrđivanja koja bi rješenja mogla biti izvodljiva. EU novac, uostalom, vjerojatno bi igrao neku ulogu. EU je sklopio vrlo kontroverzan sporazum s Tunisom 2023. u kojemu je platio vlastima da spriječe migracije, ali diplomati sumnjaju da bi takav model mogao biti repliciran u zemlji toliko destabiliziranoj suparničkim milicijama kao što je Libija.
Rusi na vratima
Nedavni prikaz ruskog oružja u Bengaziju tijekom vojne parade pokazao je rastući Kremljev bliskost s Khalifom Haftarom.
Rusija želi uporište u Sredozemlju, osobito nakon što su nove vlasti u Siriji prekinule Moskvin najam luke Tartus nakon pada Bashara al-Assada, a Tajani redovito izdaje upozorenja da je Libija najvjerojatnija destinacija za zamjensku pomorsku bazu.
Prema izvješću novinarske agencije Agenzia Nova, Moskva također želi instalirati raketne sustave u vojnoj bazi u Sebhi u južnoj Libiji, koja je pod Haftarovom kontrolom, i usmjeriti rakete prema Europi.
Mnogi analitičari i diplomati skeptični su prema tezi da je Moskva već u fazi usmjeravanja raketa na Europu iz Libije. Ali čak i bez raketa, Rusija već može koristiti nekoliko vojnih baza u Libiji za logistiku, "što teoretski može pogoditi Europu", rekao je Arturo Varvelli, viši politički suradnik pri Europskom vijeću za međunarodne odnose
Do sada je Rusija uglavnom koristila libijske baze za vođenje svojih operacija u ostatku Afrike, djelujući uglavnom kroz Afrički korpus, podržan od ruskog ministarstva obrane.
Također rastu strahovi među južnoeuropskim dužnosnicima da bi Rusija uskoro mogla iskoristiti migracije iz Libije u ponovnoj izvedbi hibridnog rata koji je pokrenula na istočnom frontu EU-a, kada je prisilila bliskoistočne izbjeglice preko bjeloruske granice u Poljsku.
Ipak, ne ide sve po ruskom. Jedan od diplomata rekao je da troškovi rata u Ukrajini lišavaju Afrički korpus financiranja potrebnog za plaćanje libijskih milicija, stvarajući napetosti s njihovim zastupnicima i Haftarom.
"Ne vidim da Rusi preuzimaju posao krijumčarenja migranata", rekao je Karim Mezran, stalni viši suradnik Atlantskog vijeća, ali "vidim da Rusi govore ljudima: Sada sam novi vladar i samo slijedite moje naredbe."
Potraga za saveznicima
Unatoč ozbiljnosti ovih prijetnji iz Libije, Italija i Grčka muče se uvjeriti svoje saveznike da se angažiraju. Talijanska premijerka Giorgia Meloni razgovarala je o Libiji s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na trosatnom sastanku u Rimu 4. lipnja.
Libija "je naravno tema ključne važnosti i za Italiju i za Francusku", rekao je talijanski dužnosnik s direktnim znanjem razgovora između Pariza i Rima, naglašavajući "zajedničke zabrinutosti, posebno o sigurnosti - što se tiče i rastućeg ruskog prisustva tamo - i migracije."
Talijanski dužnosnik, međutim, priznao je da postoje "nijanse" između pozicija dviju zemalja "o mogućim političkim rješenjima."
Libija se sve više dodaje na dnevni red diplomatskih skupova, ali u praktičnim terminima malo se događa. Dok Italija očajnički želi podršku vojne velesile Francuske, tema jednostavno nije toliko vitalna za Pariz kao što je za Rim, pa čak i razobličava nedavne francuske neuspjehe u Maliju i Nigeru.
"Za Italiju je pitanje Libije centralnije kratkoročno nego za Francusku", rekla je Virginie Collombier, profesorica na Luiss sveučilištu u Rimu i stručnjakinja za Libiju.
Dodala je da francuska vlada nema baš interesa upuštati se u to, jer bi to naglasilo njihove neuspjehe, napominjući da se Francuska postupno povukla iz afričkih zemalja u Sahelu dok je Rusija povećala svoju prisutnost. A s SAD-om koji sve više gleda prema Pacifiku, malo je nade da će Washington uložiti puno političkog kapitala u stabilizaciju zemlje.
Najznakovitije, najnovija NATO deklaracija, potpisana 25. lipnja u Haagu, ne spominje ni Afriku.
"Nitko nije htio da se uključe [sporna pitanja] jer NATO sada ima vrlo minimalistički dnevni red", rekao je Alessandro Marrone, šef programa obrane, sigurnosti i svemira u rimskom think tanku Istituto Affari Internazionali.
To je gorka pilula za Talijane.
Rim se "sada mora suočiti s tom stvarnošću", dodao je Marrone, zaključuje POLITICO.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....