Bitcoin je nakon jesenskog euforičnog uzleta ušao u razdoblje naglog otrježnjenja. U samo nekoliko tjedana, od povijesnog vrhunca, cijena je skliznula na razine koje su probudile strah od novog dugotrajnog pada i još jedne „kripto zime“. Novi val volatilnosti pokazao je koliko je tržište kriptovaluta i dalje osjetljivo na globalne financijske uvjete, monetarnu politiku i ponašanje velikih igrača, piše i naš Poslovni dnevnik, a vijesti i analize donose brojni financijski mediji.
Od rekorda do naglog pada
U listopadu 2025. Bitcoin je dosegnuo novi povijesni maksimum, probivši granicu od oko 126.000 dolara (nešto više od 118.000 eura) i učvrstivši status vodeće svjetske kriptovalute. Samo mjesec dana kasnije uslijedio je dramatičan zaokret: cijena je skliznula ispod 90.000 eura, a u trenucima najveće panike spustila se i ispod 85.000 eura. Time su obrisani deseci milijardi eura tržišne kapitalizacije, a povjerenje ulagača ozbiljno je uzdrmano na globalnoj razini.
Nakon tog šoka, Bitcoin se privremeno stabilizirao u relativno uskom rasponu oko 84.500–86.500 eura, no takav „mir“ zasad više nalikuje predahu nego uvjerljivom oporavku. Tržište je podijeljeno: jedan dio sudionika pad promatra kao zdravu korekciju nakon pregrijanog rasta, dok drugi to vidi kao početak dubljeg silaznog trenda.
„Savršena oluja“ na financijskim tržištima
Ovaj pad nije posljedica jednog izoliranog događaja, nego kombinacije nekoliko negativnih signala koji su se poklopili u kratkom vremenu. Prvi udar došao je s tradicionalnih financijskih tržišta: šira rasprodaja dionica i rizične imovine prelila se i na kriptosegment, potvrđujući da Bitcoin, unatoč reputaciji „digitalnog zlata“, u praksi i dalje često reagira kao rizična imovina.
Dodatnu težinu donijela je neizvjesnost oko daljnjih poteza američke središnje banke. Nakon razdoblja tržišnog optimizma počele su se pojavljivati sumnje hoće li Federalne rezerve doista nastaviti ciklus snižavanja kamatnih stopa. Tvrdokorna inflacija i signali mogućeg novog zatezanja monetarne politike tradicionalno guraju kapital iz rizičnije imovine prema sigurnijim klasama, a ovoga puta Bitcoin se našao među prvima na udaru.
Uloga ETF-ova i institucionalnih ulagača
Jedan od ključnih motora prethodnog rasta bili su američki spot Bitcoin ETF-ovi, kroz koje je institucionalni novac tijekom godine snažno ulazio na tržište. U novom valu pesimizma priča se okrenula: umjesto priljeva, zabilježeni su rekordni odljevi. U jednom danu iz tih proizvoda povučeno je oko 866 milijuna dolara, što je jedan od najgorih rezultata od njihova pokretanja. Takav obrat ne djeluje samo mehanički na cijenu kroz prodajne naloge, nego šalje i snažan psihološki signal da veliki igrači postaju oprezniji.
Posebnu težinu imaju potezi najvećih upravitelja imovine i fondova. Kada velike institucije počnu smanjivati izloženost ili seliti znatne količine Bitcoina, tržište to tumači kao znak da kratkoročno ne vjeruju u nastavak snažnog uzlaznog trenda. U uvjetima pojačane nervoze čak i tehnički potezi rebalansa portfelja često se interpretiraju kao glasovanje protiv nastavka „bull runa“.
Hodleri popuštaju pod pritiskom
Još jedan uznemirujući indikator jest promjena ponašanja dugoročnih vlasnika, takozvanih hodlera, koji tradicionalno predstavljaju najstabilniji sloj tržišta. Podaci pokazuju da su upravo oni u kratkom razdoblju odlučili intenzivnije distribuirati svoje kovanice, prodavši stotine tisuća Bitcoina u svega mjesec dana. Takav val prodaje s njihove strane nije viđen još od ranijih faza ciklusa i obično se tumači kao znak ozbiljnijeg straha od nastavka pada.
Uz to, dio prodaje odvijao se s gubitkom, što upućuje na svojevrsnu kapitulaciju dijela ulagača koji su odlučili izići čak i po cijenu prihvaćanja minusa. Situaciju dodatno opterećuju informacije o pomicanju velikih količina Bitcoina povezanih s ugašenim burzama i starim stečajnim masama, što uvijek otvara pitanje hoće li se te kovanice ubrzano sliti na tržište i dodatno srušiti cijenu.
Kriza povjerenja i geopolitičke sjene
Ukupno gledano, odljevi iz različitih kriptoinvesticijskih proizvoda u kratkom vremenu narasli su na gotovo dvije milijarde dolara. Takve brojke jasno govore da se tržište suočava s ozbiljnom krizom povjerenja, u kojoj i manji negativni impulsi mogu potaknuti lančane reakcije prodaje. U pozadini svega stoje i globalne geopolitičke napetosti – ratovi, trgovinske tenzije, politička neizvjesnost – koje pojačavaju oprez investitora prema svim rizičnim klasama imovine.
U takvom okruženju Bitcoin se više ne promatra samo kao tehnološka inovacija nego kao dio šireg portfelja čija sudbina ovisi o kretanjima kamatnih stopa, inflacije, geopolitičkih šokova i apetita za rizikom. Svaka nova loša vijest, bilo iz ekonomije, bilo iz politike, lako postaje okidač za novu rundu rasprodaje.
Može li kraj godine donijeti preokret?
Unatoč sumornoj slici, dio analitičara ostavlja prostor za oprezni optimizam. Povijesno gledano, završnica godine na financijskim tržištima često je obilježena tzv. „Santa rallyjem“, kratkim razdobljem pojačanog rasta cijena dionica i drugih rizičnih imovina. Neki vjeruju da bi se sličan obrazac mogao preliti i na kriptotržište, posebice ako dođe do smirivanja retorike središnjih banaka i poguravanja apetita za rizikom.
Ipak, za razliku od ranijih ciklusa, ovog puta ključnu ulogu imat će raspoloženje institucionalnih ulagača i stabilnost makroekonomskog okvira. Bez jasnog signala da se monetarna politika doista opušta te da veliki fondovi ponovno povećavaju izloženost, eventualni kratkoročni skokovi cijene mogli bi ostati samo prolazni odskoci u sklopu šire nestabilnosti. Za sada je izvjesno tek to da je Bitcoin ponovno podsjetio na to koliko brzo euforija može prerasti u strah – i koliko je tržištu kriptovaluta potrebna kombinacija likvidnosti, povjerenja i predvidivog okruženja da bi se održao dugoročni uzlazni trend.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....