Analiza opsežnog intervjua koji je američki predsjednik Donald Trump dao za ugledni časopis Time podigla je ogromnu prašinu u svjetskoj javnosti. Novinari magazina Slate secirali su cjeloviti transkript 75-minutnog razgovora i upozorili da Trumpov nepovezani govor, paranoja i duboka zbunjenost nadrastaju uobičajene političke manire te otvaraju ozbiljna pitanja o njegovu kognitivnom i mentalnom stanju.
Intervju koji se proteže na čak 11.000 riječi vodili su dopisnik Eric Cortellessa i glavni urednik Sam Jacobs. Iako tekst na prvi pogled obiluje već standardnim Trumpovim hvalisanjem, dugim rečenicama i uvredama, detaljan uvid u transkript otkriva zabrinjavajuće detalje. Slate ističe da bi se, u slučaju da bilo koji drugi lider ili običan čovjek govori na ovaj način, javnost s punim pravom ozbiljno zabrinula za njegovo psihičko i fizičko zdravlje.
U nastavku prenosimo pet ključnih i najkontroverznijih točaka iz ove analize.
1. Potpuni gubitak u vremenu i prostoru oko vlastitog rasporeda
Razgovor je započeo pitanjem o Trumpovoj nedjeljnoj večeri s Dariom Amodeijem, izvršnim direktorom AI kompanije Anthropic. Umjesto o opasnostima umjetne inteligencije, Trump se fokusirao na golf-turnir Presidents Cup zbog kojeg je večera kasnila.
Pritom je iznio niz potpuno netočnih podataka: ustvrdio je da je bio predsjednik turnira u "Marionu u Chicagu", iako se turnir igrao u Medinahu (Illinois). Pokušavajući se ispraviti, rekao je da se turnir održao "prošle godine u Marionu", iako se taj turnir održava svake dvije godine i prošle godine uopće nije igran. Slate napominje da su se upravo ovakve epizode zbunjenosti kod Joea Bidena u javnosti opravdano koristile kao dokaz kognitivnog slabljenja.
2. Rat u Iranu i bijeg od stvarnosti
Velik dio intervjua bio je posvećen ratu koji je Trump pokrenuo u veljači, u kojem je dosad poginulo najmanje 19 Amerikanaca i tisuće Iranaca. Upitan zašto sukob traje dulje od sedam mjeseci – iako je obećao da će sve završiti za nekoliko tjedana – Trump je izjavio da se "držao roka", ali je onda "odlučio ići dalje".
Riječ je o vojnoj eskalaciji koju nikada nije službeno objasnio naciji niti je za nju tražio odobrenje Kongresa. Za zbunjenost javnosti oko trajanja rata bez oklijevanja je okrivio medije, tvrdeći da su im novinari "servirali tu priču".
3. Nesuvislo i nepovezano brbljanje o Gazi
Na pitanje o ratu između Izraela i Hamasa koji traje gotovo tri godine, te o činjenici da se Hamas odbija razoružati, Trump je ponudio odgovor koji je u potpunosti lišen smislene politike. Ustvrdio je da su borbe stale – iako Izrael svakodnevno izvodi zračne napade – te je skrenuo na hvaljenje američke ekonomije.
"Moje odluke su ispravne. Ova zemlja cvjeta usred požara... Neki bi rekli da je to rat, neki bi rekli da zapravo nije rat. Kad dobijemo rat ove godine – znate, ništa se nije dogodilo posljednja dva tjedna, zar ne?", glasio je dio njegova kaotičnog odgovora iz kojeg, kako primjećuje Slate, nitko nije uspio saznati apsolutno ništa o konkretnim planovima.
4. Paranoja golemih razmjera
Kritičari upozoravaju da Trumpovo oslanjanje na teorije zavjere poprima zabrinjavajuće oblike. Kada su ga novinari pitali zašto je središnja banka (Federalne rezerve) podigla kamatne stope, predsjednik je ustvrdio da to ne čine zbog inflacije, već isključivo kako bi njemu politički naškodili.
Slično je reagirao i na pitanje o padu podrške među biračima, proglasivši sve ankete lažnima, a anketare "korumpiranima gotovo jednako kao što su to i novinari". Dodao je i da bi danas pobijedio bilo kojeg protukandidata s 20 posto razlike.
5. Pozivanje na mrtve predsjednike kao žive svjedoke
U pokušaju da obrani trajanje rata u Iranu i usporedi ga s Vijetnamskim ratom, Trump je novinarima mrtav-hladan predložio da o tome osobno ispitaju Johna F. Kennedyja i Lyndona Johnsona – dvojicu bivših američkih predsjednika koji već desetljećima nisu među živima. Jedan od novinara Timea na to mu je smireno uzvratio: "Pitao bih ih da sam imao priliku."
Sposobnost za donošenje odluka?
Iako je javnost donekle oguglala na Trumpov eksplozivan temperament i činjenicu da prema izvještajima medija (uključujući New York Times) s godinama sve češće psuje u javnosti – psujući i na ovom intervjuu jer mu "nije postavljeno niti jedno pozitivno pitanje" – Slate zaključuje s ozbiljnim upozorenjem. Radi se o čovjeku koji svakodnevno donosi odluke o životu i smrti, a ovaj transkript, prema njihovoj analizi, ne nudi niti jedan dokaz da je on za taj zadatak i dalje kognitivno sposoban.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....