Izraelska vojska ubila je u nedjelju Al Jazeerinog novinara Anasa al-Sharifa i još četvoricu njegovih kolega koji su se nalazili u šatoru pred bolnicom al-Shifa u Gazi.
Izraelske obrambene snage priznale su napad i tvrdile da je al-Sharif bio vođa terorističke skupine unutar Hamasa te da je za organiziranje raketnih napada na izraelske civile i vojnike. Šator je bio jasno označen znakom „Press“ pa je u kontekstu izraelskog priznanja jasno da je ubojstvo novinara izvršeno namjerno i uz svijest da će u napadu stradati i oveći broj kolateralnih žrtava, njih 6 uz al Sharifa.
Al-Sharif je diplomirao je komunikacije (radio i televizija) na Sveučilištu Al-Aqsa u Gazi. Karijeru je započeo kao volonter u medijskoj mreži Al-Shamal, nakon čega je postao dopisnik Al Jazeere. Slovio je kao hrabar novinar koji izvještava s prve crte i razgovara sa živim svjedocima ratnih stradanja.Tijekom prijelaznog primirja u siječnju 2025., snimljen je kako skida zaštitnu opremu i uzvikom slavi s okupljenim građanima. Dobitnik je nagrade za najperspektivnijeg mladog novinara u Palestini 2018., dok mu je Amnesty International dao nagradu za obranu ljudskih prava za izvanrednu hrabrost i predanost slobodi medija.
Kad je ubijen imao je tek 28 godina, za sobom je ostavio suprugu i dvoje male djece. Otac mu je imao 90 godina kad je ubijen u izraelskom napadu na izbjeglički kamp Jabalia u prosincu 2023.
Medijski ured u Gazi tvrdi da je u dosadašnjim izraelskim napadima ubijeno 237 novinara, dok Komitet za zaštitu novinara navodi najmanje 186 smrtnih slučajeva. Među njima su i Al Jazeerini Hossama Shabat, Ismail al-Ghoula i njegov snimatelj Rami al-Rifija. Izrael ne dopušta novinarsko izvještavanje s ratnog područja, a iako tvrdi da nikada nije namjerno gađao novinare, lokalni palestinski novinari česta su meta.
Za ubijenog al-Sharifa kažu da su u Gazi pronašli dokumente koji ga povezuju s Hamasom, pa čak i s jednim ili više njihovih raketnih napada na Izrael, ali za sada niti jedan takav dokument nisu objavili. Opsežna izraelska medijska kampanja protiv al-Sharifa tako nije dobila potvrdu.
Izrael je još početkom ove godine zabranio rad Al Jazeere na području kojeg kontrolira, uključujući i Zapadnu obalu, tvrdeći da je njihovo izvještavanje tendenciozno i neistinito. Al Jazeera odavno za izraelsku intervenciju u Gazi, koja je reakcija na Hamasov masakr i otmicu Izraelaca od 7. listopada 2023., naziva genocidom. Međutim, Al Jazeera je imala prilično razumijevanja za operaciju “Poplava Al-Aqsa” u kojoj su pripadnici i simpatizeri Hamasa počinili najveći zločin nad Izraelcima još od 2. svjetskog rata. U tom je masakru ubijeno 1609, a oteto 149 ljudi.
Unatoč civilnim žrtvama, Al Jazeera je napad u značajnoj mjeri prikazala kao herojski čin palestinskog otpora. U siječnju ove godine prikazali su ekskluzivne snimke i dokumente o detaljnom planiranju operacije, uključujući vojne zapovijedi i visoko rangirane lidere poput Mohammeda Deifa i Yahyae al-Sinwara kako koordiniraju napad. Prilog je uključivao narativ o “pobjedi”, “junaštvu”, “žrtvovanju” i “legitimnoj vojnoj akciji” palestinskog otpora, prikazujući operaciju kao ključan trenutak u "slobodi" i otporu Palestinaca. Al Jazeera Balkan objavila je analizu iranskih stručnjaka koji tvrde da je operacija potkopala međunarodno povjerenje u Zapad, palestinsko pitanje dovela na globalnu pozornicu, te ojačala pozicije Katara, Irana i palestinskih pokreta otpora.
Činjenica je da je Al Jazeera jedina imala novinare na terenu, jedini su bili uz žrtve, pa je i snažnija ekspresija njihovog izvještavanja. Zapadni mediji u tome su neutralniji, ali Izrael im ne dopušta nazočnost na ratištu čak ni u formi ‘embedanja‘ kako je to praksa bila kod američke intervencije u Iraku kad su novinari bili ‘ugrađeni‘ u postrojbe na terenu. Nije to garantiralo neovisno i slobodno izvještavanje, ali su novinari bili tu, vidjeli i doživjeli stvari o kojima kasnije mogu pričati.
No, Al Jazeera se nije zamjerila samo Izraelu. Otvoreno ih je kritizirao u Bahrein koji je 2002. zabranio je Al Jazeerinim dopisnicima rad u zemlji, uz optužbe da pokriva teme na način koji „povlađuje Izraelu“ i šteti Bahreinu. Nova zabrana uslijedila je 2010. zbog izvještavanja o siromaštvu, navodno kršeći zakone o medijima. Egipat ih je često kritizirao zbog navodne pristranosti prema Muslimanskom bratstvu, a 2013. je zatvorio urede Al Jazeere i uhitio dio novinara radi "pozivanje na nasilje" i "ugrožavanja nacionalne sigurnosti”. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), i Jordan zabranile su rad Al Jazeere tijekom diplomatske krize s Katarom (2017.). Saudijska Arabija je ukinula dozvolu za rad i naredila hotelima da uklone kanal; Jordan je zatvorio ammanski ured; a UAE i Saudijska Arabija zabranili su još i pristup njihovoj web-stranici. Čak je i Palestinska uprava na Zapadnoj obali u siječnju ove godine zabranila rad Al Jazeeri uz optužbe da mreža promiče "razdiruće narative" i miješanje u unutarnje stvari. PA ju je proglasila simpatizerom Hamasa i kritizirala za potkopavanje unutarnje sigurnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....