StoryEditorOCM
Svijetod žrtve do osvajača

Izraelu rastu apetiti: Netanyahuovi ministri planiraju još jednu aneksiju! Gaza i Zapadna obala nisu im dovoljne...

Piše Davor Krile
24. ožujka 2026. - 14:16

Nakon dvogodišnjega genocida u Pojasu Gaze bez ikakvih pravnih ili diplomatskih posljedica, Izrael je hladno zamrznuo čitav svijet zajedničkim udarom s Donaldom Trumpom na Iran. Dok cijene nafte i stanje u Hormuškom tjesnacu sad naviještaju globalnu recesiju i privlače pozornost cjelokupne javnosti, nezaustavljivi Bibi Netanyahu i izraelska vojska nastavljaju kovati svoj lanac ratova novim krvavim karikama: upravo pojačavaju svoje zračne ofenzive na južni Libanon i naviještaju svoju kopnenu invaziju na susjednu zemlju.

Štoviše, Netanyahuovi radikalni ministri otvoreno zazivaju i skoru promjenu aktualnih granica Izraela: njegov ministar financija Bezazel Smotrich u ponedjeljak je u radijskoj emisiji izričito pozvao vojsku na aneksiju južnog Libanona, "a čime bi rijeka Litani postala nova sjeverna granica Izraela".

Libanonski predsjednik Joseph Aoun, koji tradicionalno dolazi iz redova tamošnjih kršćana, nazvao je Smotricheve napadačke izjave "uvodom u kopnenu invaziju”.

image

Sela u južnom Libanonu sistematski se bombardiraju i iseljavaju

Kawant Haju/Afp

Gaza i Zapadna obala Bibijevim cionističkim jastrebovima očito više nisu plijen koji im zadovoljava apetite: sad otvoreno oštre zube i na južni dio Libanona. Oko 300 tisuća civila koji tamo žive za njih pritom nisu nikakva moralna ili pravna prepreka, baš kao ni 71 tisuća pobijenih Palestinaca u Gazi.

Libanonske vlasti procijenile su broj dosad poginulih građana na 1039 u zadnja tri tjedna sukoba, a milijuni tamošnjih ljudi su raseljeni. Izraelske trupe tvrde da više od polovice poginulih otpada na pripadnike proiranske milicije Hezbolah, ali statistika libanonskog Ministarstva zdravstva jasno govori da je među mrtvima dosad bilo najmanje 158 djece i medicinskih djelatnika. U izraelskoj ofenzivi pobijene su nerijetko zajedno čitave obitelji. Zadnje slične masakre IDF je u Libanonu izveo 2024., kad je u masovnim zrakoplovnim udarima ubio oko 4000 ljudi.

Izraelski zrakoplovi u ponedjeljak su znakovito pojačali bombardiranje, ciljajući posebno mostove koji povezuju južni Libanon s ostatkom zemlje. Nakon što su u nedjelju uništili glavnu autocestu koja prolazi kroz Libanon, izraelski projektili su učinili neprohodnom i cestu preko rijeke Litani, koja povezuje pogranično područje Bint Jbeil s Nabatiehom.

image

U izraelskom napadu ranjen je i libanonski golub. Mira

Str/Afp

Izvedeno je ukupno desetak ciljanih napada na mostove i ceste koji južnu libanonsku regiju povezuju s ostatkom zemlje od prošlog tjedna, a sve pod izlikom da time pokušavaju omesti kretanje pripadnika Hezbolaha.

No, izraelska vojska pritom paralelno izdaje i naredbe za masovnu evakuaciju civila za južni Libanon i predgrađa Bejruta, pozivajući tamošnje stanovnike da hitno odu dok je bilo koji most za bijeg prohodan i otvoren. Premda se službeno tvrdi da se to iseljavanje provodi radi zaštite civila, čitav niz drugih postupaka, uključujući i najave ministra Smotricha, sugeriraju da je u pozadini nezakonit pokušaj pražnjenja područja radi zaposjedanja i možebitne aneksije.

Libanonsko Ministarstvo zdravstva zabilježilo je više od 130 napada na medicinske ustanove ili opremu, i to uglavnom južno od rijeke Litani, željene "nove izraelske granice".

Ubijanje medicinskih timova dok pomažu ranjenim ljudima predstavlja ordinarno kršenje međunarodnog prava i Ženevskih konvencija, no apsolutna nekažnjivost koju je Izrael uživao u svojim prethodnim ratovima očito ih potiče na ponavljanje istih zločina. "Iznošenje neutemeljenih optužbi da se vozila hitne pomoći u Libanonu koriste u vojne svrhe ne opravdava tretiranje bolnica i medicinskog prijevoza kao bojišta", uzalud upozorava Amnesty International.

image

Izrael ne staje: netko ostaje bez doma, a netko bez glave

Houssam Shbaro/Anadolu Via Afp

Južna regija Libanona koju Izrael planira zaposjesti dom je više od četvrt milijuna Libanonaca nastanjenih u 150 tamošnjih općina. Zapovjednik izraelskih trupa Eyal Zamir u nedjelju je odobrio napredovanje kopnenih operacija protiv Hezbolaha, te najavio "dugotrajnu operaciju". Dok u izraelskoj vojsci govore o uspostavi "sigurnosne zone koja štiti židovsku državu", a ministri u Netanyahuovoj vladi o novoj "državnoj granici", svi na terenu ciljaju na iste točke: proširenje kontrole na pojas koji obuhvaća 30-ak kilometara libanonskog teritorija, sve do rijeke Litani.

I ministar obrane Israel Katz, još jedan ljubimac Benjamina Netanyahua, javno je upozorio da će izraelske vlasti spriječiti povratak stanovništva na prostor južno od rijeke Litani sve dok ne osjete da je sigurnost Izraela zajamčena i da je Hezbolah potpuno neutraliziran.

 Izrael je ovaj "sigurnosni koncept" već detaljno razradio u Gazi, svojedobnom uspostavom tamošnje "žute linije", iza koje je tjerao sve civile u ime njihove tobožnje sigurnosti. Područje iz kojeg su civili bivali protjerani pretvarao je potom sistematskim bombardiranjem u prah i pepeo.

Cionistički luđaci u izraelskoj vladi to uopće ne kriju: Israel Katz je izjavio da su on i premijer Netanyahu naredili uništenje svih libanonskih pograničnih sela "u skladu s modelom primijenjenim u Gazi". Podsjetimo, tamo je izraelska vojska uništila više od tri četvrtine ukupnog stambenog fonda, a na životu nije ostavila ništa veće od mačke.

image

I Bejrut ponovno poprima poznatu ratnu fizionomiju

Str/Afp

Katzove riječi izazvale su zaprepaštenje u Libanonu, ali i cijelom civiliziranom svijetu zbog brisanja svake razlike između civilnih i vojnih ciljeva. Iako osuđuje nezakonite aspekte izraelske ofenzive, libanonsko državno vodstvo cijelo vrijeme zahtijeva pregovore s Izraelom, zemljom koju Bejrut službeno ne priznaje, ali pokušavaju zaustaviti masovno ubijanje.

Libanonski premijer Nawaf Salam izjavio je javno da Libanon formira delegaciju koja će s Izraelcima razgovarati o završetku rata, o potpunom izraelskom povlačenju i povratku Libanonaca "zatvorenih u izraelskim zatvorima". Salamova vlada zabranila je Hezbolahovo oružano krilo još početkom ožujka, no ova proiranska milicija je svejedno nastavila napade na Izrael uvlačeći libanonsko stanovništvo u razorni rat po drugi put u tri godine. Hezbolah, prema izraelskoj vojsci, dnevno ispaljuje oko 150 raketa, ubijajući i ranjavajući civile s druge strane granice na sjeveru Izraela.

image

Izraelci su već otpočeli s rušenjem mostova i odsijecanjem juga Libanona

Elif Acar/Anadolu Via Afp

 Libanonske regularne vojne snage, koje bi po defaultu trebale braniti građane od vanjske agresije te osiguravati sigurnost i braniti vitalne interese Libanona, ne poduzimaju još ništa za obranu od najavljene izraelske kopnene invazije i Hezbolah je na jugu zemlje praktički jedina relevantna oružana sila. Uloga libanonske vojske u sukobu s Izraelom komplicirana je jer su južni Libanon i dolina Bekka nakon građanskog rata službeno pod pravnim okriljem Rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti UN-a.

Ova rezolucija utvrđuje stvaranje UN-ovih mirovnih snaga na jugu zemlje i misiju libanonske vojske tamo svodi na pomoć UN-ovim snagama bez upotrebe sile. Ona, dakle, ne predstavlja nikakvu udarnu snagu koja bi se tamo mogla suprotstaviti Izraelu.

Dok Netanyahuova vlada u Libanonu hladno ponavlja svoje ratne misije iz Sirije i Pojasa Gaze, te posve opstruira sve sporazume o izraelskom povlačenju s pograničnih teritorija, krhka političko-vjerska i ekonomska struktura Libanona prijeti se posve urušiti pod teretom još jednog rata.

Dugogodišnja ekonomska kriza u Libanonu je lokalnu valutu u zadnjih sedam godina devalvirala za gotovo sto posto, pa bijeda veliki dio stanovništva sprječava čak i u bijegu iz svojih domova. Već posvuda vlada ozbiljna nestašica osoblja, medicinskih potrepština, goriva i hrane, te situacija, potraje li, prijeti ozbiljnom humanitarnom katastrofom.

image

Vojnici IDF-a spremaju se za kopnenu ofenzivu

Jalaa Marey/Afp

"Značajna izraelska kopnena ofenziva imala bi razorne humanitarne posljedice i mogla bi dovesti do dugotrajnog sukoba", navodi se s priličnom dozom zebnje u nedavnoj zajedničkoj izjavi Kanade, Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Italije. I španjolska vlada osudila je Izrael zbog niza napada koje smatraju očitim i unaprijed planiranim kršenjem međunarodnog humanitarnog prava.

"Civilna infrastruktura, uključujući domove i zdravstvene ustanove, nikada se prema međunarodnom pravu ne može smatrati vojnim ciljevima. Takve radnje krše najosnovnija načela međunarodnog humanitarnog prava i uništavaju živote nedužnih civila", stoji u priopćenju iz kabineta španjolskog premijera Pedra Sancheza. Njegova vlada poručuje i da Španjolska "kategorički ponavlja svoju osudu svakog pokušaja izolacije i podjele libanonskog teritorija".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. ožujak 2026 14:17