StoryEditorOCM
Svijetgeopolitička iluzija

Je li ‘nova Jalta‘ Putinov san ili puki šou za kamere? Evo zašto on, Trump i Xi u Kini zapravo ne mogu ništa dogovoriti

Piše Davor Krile
18. studenog 2026. - 14:28
Pavel Bednyakov/Afp
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Prvi trilateralni susret Donalda Trumpa, Xi Jinpinga i Vladimira Putina na marginama summita APEC-a u kineskom Shenzhenu već je danima u fokusu svjetskih medija pod simboličnim i prilično zlogukim nazivom „nova Jalta“. Usporedba s konferencijom na Krimu iz veljače 1945. godine - na kojoj su Franklin D. Roosevelt, Winston Churchill i Josif Staljin iscrtali poslijeratne interesne sfere u Europi - nametnula se gotovo instinktivno. No, iza te povijesne analogije krije se mnogo složenija geostrateška stvarnost od puke podjele svijeta na tri dijela. 

 Zašto je summit u Shenzhenu povijesni presedan? Činjenica da čelnici Sjedinjenih Američkih Država, Narodne Republike Kine i Ruske Federacije po prvi put u povijesti sjedaju za isti stol u trilateralnom formatu sama po sebi predstavlja tektonski pomak u međunarodnim odnosima. Kako ističe Reuters, summit ima golem simbolički kapital jer okuplja tri države s najvećim nuklearnim arsenalima i golemim vojno-ekonomskim utjecajem u trenutku dubokih globalnih lomova. Službeni narativi sudionika pritom otkrivaju sasvim različite motive i strategije: Peking ovaj sastanak predstavlja kao „povijesnu prekretnicu“ za očuvanje svjetskog mira i strateške stabilnosti, nastojeći se pozicionirati kao nezaobilazan posrednik i globalni lider.

image

Kineske počasti za narančastog predsjednika

Mandel Ngan/Afp

Moskva u susretu vidi pak priliku za izlazak iz višegodišnje diplomatske izolacije Zapada, slanje poruke Europi kako im ništa ne može i potvrdu statusa ravnopravne velesile. Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov eksplicitno se pozvao na „duh suradnje saveznika iz Drugog svjetskog rata i stvaranja Ujedinjenih naroda“, čime Kremlj suptilno priziva logiku dogovora velikih sila. Trumpov Washington, prema navodima Financial Timesa i Associated Pressa, u ovaj susret ulazi s pragmatičnom trgovačkom agendom: Trump želi pokrenuti pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja (uključujući Kinu u buduće sporazume), adresirati sukob oko Irana koji prijeti globalnoj opskrbi energentima te otvoriti pitanje okončanja rata u Ukrajini.

 Upravo je sudbina Ukrajine točka na kojoj analogija s Jaltom najviše plaši europske prijestolnice, ali i mjesto gdje se najjasnije vide ograničenja ovog diplomatskog formata. Analize CNN-a i Atlantic Councila upozoravaju da je Ukrajina za Putina središnji razlog zbog kojeg je uopće tražio ovakav susret: ruski predsjednik želi etablirati okruženje u kojem velike sile odlučuju o sudbini „manjih“ nacija, nadajući se da će mu Xi Jinping pomoći pritisnuti Trumpa na dodatne ustupke na račun Kijeva. Zabrinutost u Europi dodatno su pojačali nedavni potezi Bijele kuće, poput Trumpove izjave da Ukrajina gubi rat te privremene obustave dijeljenja američkih obavještajnih podataka i satelitske podrške Starshielda, što su europski diplomati u izjavama za CNN ocijenili kao „Putinov san“ i izravan udarac europskoj sigurnosti. Čak je i uredništvo američkog The Wall Street Journala direktno upozorilo Trumpa da izbjegava ovaj sastanak, zaključivši da njegov stvarni cilj djeluje kao popuštanje Putinu.

image

Nova Jalta je Putinov mokri san koji obnavlja mit o njemu kao Staljinu novog doba

Vyacheslav Prokofyev/Afp

 Ipak, većina uglednih promatrača smatra da je konkretan dogovor trojice lidera o Ukrajini u Shenzhenu jako malo vjerojatan, i to ponajprije zbog vidne suzdržanosti Pekinga. Kako navodi Radio Slobodna Europa, Kina se dosad opirala Putinovim pozivima da se o okončanju rata u Ukrajini raspravlja u ovom trilateralnom formatu. Peking je svjestan da ga Europa već doživljava kao posrednog pomagača ruske invazije, a kinesko gospodarstvo snažno ovisi o pristupu europskom tržištu. Sam je Xi Jinping njemačkom predsjedniku Frank-Walteru Steinmeieru nedavno poručio da svaki pregovarački okvir o Ukrajini mora uključivati i europske zemlje jer se sukob izravno tiče sigurnosti Europe. Bez kineske spremnosti da jamči takav sporazum i bez pristanka Kijeva i Europske unije - koji su spremni nastaviti financirati i naoružavati ukrajinsku obranu čak i uz smanjenu američku potporu - bilo kakav načelni dogovor iz Shenzhena ostao bi mrtvo slovo na papiru.

image

Xi je dočekao Trumpa već na izlazu iz aviona

Mandel Ngan/Afp

 Najveću zabrinutost analitičara i zapadnih saveznika zato ne izazivaju mogući pisani sporazumi s ‘nove Jalte‘, nego sama poruka koju ovakav arhaični format odlučivanja o sudbini svijeta šalje. U uredničkom komentaru britanski Guardian upozorava da sama spremnost američkog predsjednika da s Putinom i Xijem raspravlja o sudbini Ukrajine bez prisutnosti Kijeva i europskih saveznika daje ruskom predsjedniku diplomatsku pobjedu i prije početka razgovora. Takav potez normalizira ideju da o sudbini manjih i srednjih država odlučuju moćnici iza zatvorenih vrata. Slični strahovi šire se i u Aziji, gdje južnokorejski mediji poput The Korea Heralda ističu zabrinutost Seula da bi se sigurnosna arhitektura Korejskog poluotoka mogla prelamati preko njihovih leđa.   Ovaj zaokret izravno potkopava temelje liberalnog međunarodnog poretka, odavno usvojenih globalnih pravila i demokratskih vrijednosti. Umjesto multilateralnih institucija poput Ujedinjenih naroda, NATO-a ili Europske unije, u prvi plan izbija koncert velikih sila temeljen na goloj moći.   

image

Prijateljstvo Xija s Putinom ima itekakve interesne ‘prikolice‘

Wang Ye/Xinhua Via Afp

 Analitičari primjećuju da se dosadašnji poslovični narativ o globalnom sukobu „demokracija protiv autokracija“ rutinski zamjenjuje hladnim transakcijskim realizmom u kojem su ljudska prava, suverenitet i međunarodno pravo tek moneta za potkusurivanje. Istodobno, piše Reuters, europske prijestolnice s nelagodom prate kako se ključna pitanja kontinentalne sigurnosti - od rata u Ukrajini do režima ekonomskih sankcija - sele na Pacifik bez europske fotelje za pregovaračkim stolom.

  Je li „nova Jalta“ uistinu uvod u trajnu trilateralnu podjelu svijeta ili tek isprazni politički spektakl tijekom kojega tri uvela starca ritualno hrabre jedan drugoga kao ‘jedine stvarne zemaljske gospodare‘? Najugledniji vanjskopolitički stručnjaci u velikoj su mjeri skeptični prema tezi o reprizi 1945. godine, pošto ni povijesni ni strukturni uvjeti danas nisu ni približno slični. Prije svega, današnjim globalnim šerifima nedostaje pobjednička ratna aureola, a prisutno je i duboko strateško nepovjerenje. Na Jalti 1945. tri su sile bile ratni saveznici koji su upravo porazili zajedničkog neprijatelja i vojno kontrolirali teritorije o kojima su pregovarali, dok su danas SAD, Kina i Rusija u stanju oštrog rivalstva. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha zato je sarkastično sažeo taj raskorak porukom da Putin u snovima sebe vidi kao Staljinova nasljednika na Jalti, ali da za predlaganje takvog poretka najprije treba pobijediti u svjetskom ratu, dok on u pet godina nije uspio čak ni u Ukrajini.

image

Tri babuške bi krojile svijet po svojim afinitetima

Igor Ivanko/Afp

   Osim toga, svaki od trojice globalnih lidera igra svoju igru s međusobno nekompatibilnim ciljevima. Analiza australskog instituta SAGE International opisuje summit u Shenzhenu kao „zamku Jalte“ - situaciju u kojoj se privid dogovora velikih sila pogrešno tumači kao stabilan novi poredak. Xi Jinping među njima zapravo jedini zazire od usporedbi s Jaltom (koju Kina pamti kao dogovor sklopljen bez njezina sudjelovanja) i ne želi preuzeti odgovornost za jamčenje mira u Europi, niti ograničavati vlastiti nuklearni arsenal. Pekingu odgovara status quo u kojem je Rusija ekonomski i politički ovisna i podređena Kini. Donald Trump, oslabljen nedavnim gubitkom izbora na sredini mandata, traži brze vanjskopolitičke poene i medijski spektakl, no njegov mandat bliže je svome kraju nego početku. Vladimir Putin pak želi legitimitet i priznanje ruskih sfera utjecaja, ali bez kineskog zelenog svjetla i američkog pritiska na saveznike nemaju nikakve poluge za nametanje trajnog rješenja.

image

Putin drži govor na Shenzhenskom sveučilištu

Vyacheslav Prokofyev/Afp

Naposljetku, tu je i snažan otpor ovakvom konceptu globalnih dogovora čitavog ostatka svijeta. Vanjskopolitički analitičar Daniel DePetris ocjenjuje da je teza o Jalti 2.0 „masovno prenapuhana“. Današnji svijet nije pasivna karta koju trojica ljudi mogu podijeliti olovkom. Srednje i manje sile - od Europske unije, Japana i Indije pa do regionalnih aktera na Bliskom istoku i globalnom Jugu - posjeduju respektabilne vlastite ekonomske, vojne i diplomatske kapacitete te nisu spremne prihvatiti diktat triju prijestolnica. Trilateralni svijet kakav priželjkuju u Kremlju ili kakav se povremeno nazire u Trumpovoj transakcijskoj diplomaciji stoga je ponajprije politička projekcija: pokušaj da se kompleksan, multipolarni i kaotičan planet svede na ekskluzivni klub trojice najmoćnijih lidera. Ipak, gorka je stvarnost u tome što već i sama spremnost da se takav klub okupi nagriza međunarodno pravo, potiče nesigurnost među demokratskim saveznicima i šalje opasnu poruku da u 21. stoljeću suverenitet vrijedi točno onoliko koliko sirove sile stoji iza njega.  

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. studeni 2026 14:29