U situaciji visoke neizvjesnosti oko NATO-a, kad je nepoznanica hoće li Trumpova Amerika uskočiti u pomoć Europi ako Rusija odluči krenuti u napad na baltičke zemlje ili Poljsku, rješenje bi mogla biti nova generacija dronova upravljana umjetnom inteligencijom (AI).
U slučaju ruskog napada, dronovi europske kompanije Helsing sa sjedištem u Njemačkoj mogli bi maloj zemlji poput Litve, s tri milijuna stanovnika, osigurati da uspije odolijevati napadima iz tri pravca tjedan ili dva, koliko bi bilo potrebno saveznicima da pošalju svoje trupe u pomoć, piše londonski The Times, prenosi Jutarnji list.
Dronovi Helsing HX-2 mogli bi preokrenuti situaciju na terenu, pokazala je simulacija koju su proveli američki časnici i bivši dužnosnici Pentagona, a financirala ju je kompanija Helsing, specijalizirana za primjenu AI-ja u području obrane. Dron Helsing HX-2 predstavljen je krajem 2014., a u simulaciji rađenoj prije 18 mjeseci pokazalo se da bi sličan učinak u obrani Litavci postigli s dvadesetak američkih helikoptera Apache, nekoliko baterija raketnih bacača HIMARS i s projektilima Hellfire i Spike.
Ali, taj bi ih arsenal koštao 16 milijardi dolara, a za isporuku bi trebale godine. Dronovi bi stigli u roku od šest mjeseci, po bitno manjoj cijeni.
Moskva bi mogla iskoristiti situaciju prije američkih predsjedničkih izbora 2028., piše The Times - dok europske članice NATO-a još ne stignu vojno ojačati i nadoknaditi američke snage.
Male baltičke zemlje uče od Ukrajine i sve više se oslanjaju na dronove. Helsingovi dronovi imaju domet od oko 96 kilometara, s bojevom glavom dovoljno snažnom da probije oklop ruskog tenka. Njihova je prednost u tome što imaju sustav navođenja uz pomoć AI-ja, što znači da dron leti do cilja i kada su onesposobljene konvencionalne navigacijske mreže. Helsingovi dronovi koriste se na ukrajinskom bojištu posljednju godinu dana.
izdržati ruski napad dok ne dođu saveznici
Najprije je procurio izvještaj njemačkog ministarstva obrane da metu uspješno pogodi tek jedan od četiri ispaljena drona, uslijed intenzivnog ruskog ometanja. No, do danas su postigli stopu preciznosti od 60 do 80 posto u uvjetima na bojištu. To je znatno iznad većine sličnih američkih i europskih dronova, blizu ruskom Lancetu, piše The Times. U posljednje vrijeme koristi ih se u rojevima, s jednim operaterom koji kontrolira njih 10 ili više istovremeno.
Takvi dronovi mogli bi biti odlučujući u slučaju iznenadnog napada. "Još nismo vidjeli da je Rusija pronašla rješenje za ukrajinsku taktiku dronova", kaže za The Times general Nick Carter, bivši načelnik glavnog stožera britanske vojske od 2018. do 2021., a sada savjetnik Helsinga. Većina zemalja na prvoj crti bojišnice, poput Litve, mogla bi biti sposobna braniti se od ruskog napada tjedan ili dva, kupujući tako vrijeme potrebno saveznicima da stignu i pomognu, ističe Greg Melcher, bivši šef operacija američke mornarice. Dronove Helsing HX-2 u većem broju su nabavile Njemačka i Ukrajina, a nadaju se i velikoj narudžbi Velike Britanije, gdje su također spremni otvoriti podzemnu tvornicu.
Velika im je prednost brza i sigurna proizvodnja. Helsingovi AI dronovi proizvode se na tajnoj lokaciji na jugu Njemačke, a većinu radnika čine bivši radnici u automobilskoj industriji. Za razliku od klasičnih tvornica, koje su laka meta za napade, pogon za proizvodnju dronova može se u roku od nekoliko sati spakirati u dva kontejnera od 12 metara i prebaciti na novu lokaciju. Praktično ga možete prebaciti u podzemnu garažu ispod supermarketa, kaže potpredsjednik Helsinga Michael Schwekutsch.
Sve što vam treba je 200 četvornih metara prostora. Prije ovoga, Schwekutsch je nadgledao Tesline proizvodne linije u kalifornijskom Palo Altu. Proizvodnja dronova kombinira efikasnost proizvodne linije VW ili BMW-a, uz paranoju karakterističnu za industriju oružja 21. stoljeća: svaki element ima svoj QR kod, koji omogućuje da se precizno locira izvor bilo kakvog kvara ili sabotaže. Montaža je toliko pojednostavljena da je gotovo svatko može obaviti uz minimalnu obuku. Za proizvodnju jednog drona potrebno je 3,5 sata, radi se u dvije smjene. Mjesečno proizvode oko 3000 dronova.
Baltičke zemlje ujedinjene su u zahtjevu za više pomoći od Europske unije za protuzračnu zaštitu. Upozoravaju da sadašnja razina solidarnosti nije dovoljna usred ruske prijetnje, prenosi Kyiv Independent. U utorak u Vilniusu su čelnici Estonije, Litve i Latvije razgovarali s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, nekadašnjom njemačkom ministricom obrane. Posljednjih tjedana te tri zemlje žrtve su ruskog ometanja GPS-a zbog kojih su pogođene ukrajinskim dronovima, dok im Moskva prijeti da će poduzeti vojne i pravne mjere pod optužbom da dozvoljavaju ukrajinskim dronovima da prelijeću njihov teritorij da bi napali Rusiju.
sve veća strateška važnost Baltika
"Hitni prioritet je jačanje sposobnosti otkrivanja dronova i protuzračne obrane. Europski obrambeni projekti od zajedničkog interesa, posebno Eastern Flank Watch, moraju se realizirati puno brže", rekao je estonski predsjednik Alar Karis. U nacrtu budućeg petogodišnjeg proračuna EU za period nakon 2028. predviđa se pet puta veći iznos za obranu i 10 puta više za vojnu mobilnost, rekla je predsjednica EK.
Pozivajući se na neimenovane izvore, Reuters je istovremeno objavio da će NATO ojačati obranu svog istočnog krila novom strukturom koja bi olakšala brzo raspoređivanje snaga u Latviji i Estoniji u slučaju rata s Rusijom. NATO ima svoje postrojbe u sve tri baltičke zemlje, kao i u sjevernoj Poljskoj, pod zapovjedništvom multinacionalnog stožera u poljskom Szczecinu.
Planirana promjena naglašava stratešku važnost Baltika, koji je u fokusu od ruske invazije na Ukrajinu, navodi Reuters. Njemačka i Nizozemska su se u koordinaciji s NATO-om dogovorile o raspoređivanju Njemačko-nizozemskog korpusa sa sjedištem u Münsteru obrani Latvije i Estonije. Korpus obično zapovijeda s tri divizije, ili 40.000 do 60.000 vojnika. To će u slučaju napada omogućiti brže prebacivanje snaga.
Predsjednica EK posjetila je Litvu nakon niza upada dronovima zbog kojih su oglašene sirene i građani su se sklonili u podrume i podzemna skloništa. Posljednjih tjedana došlo je do značajne eskalacije vojnih napetosti na Baltiku i oko njega, navodi Al Jazeera. Sve veća učestalost incidenata s dronovima i izravne prijetnje vojnom odmazdom Rusije ukazuju na opasno zaoštravanje. "Rat je bliži nego ikad", upozorila je premijerka Litve Inga Ruginiene nakon posljednjeg incidenta s dronom.
Litva je prošle srijede proglasila zračnu uzbunu nakon što je blizu granice s Bjelorusijom otkriven zalutali dron. Prije toga su se dva ukrajinska drona uslijed ruskog ometanja srušila iznad praznog skladišta nafte u Rezekneu u Latviji, što je izazvalo krizu koja je dovela do raspada vladajuće koalicije.
NATO-ov mlažnjak oborio je dron u estonskom zračnom prostoru. Još jedna pojava drona prisilila je Litvu da privremeno obustavi željeznički i zračni promet. SAD je zabrinut da bi ruska kampanja protiv baltičkih zemalja mogla "prerasti u nešto veće", upozorio je američki državni tajnik Marco Rubio.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....