Izgleda da Trumpov promućurni projekt trilateralne podjele svijeta između Washingtona, Moskve i Pekinga dobiva prve diplomatske korekcije i prije negoli se stao operacionalizirati. Kina navodno razmatra pridruživanje mirovnim snagama EU-a u sklopu "koalicije voljnih" kako bi se osigurao prekid vatre i održao mir u Ukrajini, izvijestio je 22. ožujka njemački medij Die Welt, pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore.
Američki državni tajnik Marco Rubio nedavno je Trumpovo zbližavanje s Vladimirom Putinom pokušao opravdati "strateškom" idejom da se Rusiju na taj način što više odmakne od Kine. Američki genije sigurno nije imao na umu da bi se tom tehnikom mogao istodobno Peking "strateški" približiti Bruxellesu i EU-u, jednako prezrenom i iz Moskve i iz aktualnog Washingtona.
Kina se dosad pozicionirala kao neutralna strana u ruskom ratu protiv Ukrajine, ali je bila i ključni ekonomski saveznik Rusije tijekom cijele invazije. "Uključivanje Kine u europsku ‘koaliciju voljnih‘ moglo bi potencijalno ubrzati rusko prihvaćanje mirovnih snaga u Ukrajini", rekao je neimenovani diplomatski izvor iz EU-a za Die Welt. I kineski diplomati potvrdili su da istražuju otvorenost Europe za sudjelovanje Pekinga u mirovnoj koaliciji.
"Koalicija voljnih" je skupina savezničkih zemalja predvođenih britanskim premijerom Keirom Starmerom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, nastala kao reakcija na veleizdajničke poteze Donalda Trumpa prema Europi i europskim mirovnim interesima. Skupina ima za cilj pružiti sigurnosna jamstva za Ukrajinu u slučaju prekida vatre s Rusijom, uključujući i eventualni kontingent trupa koji bi osnažio ukrajinsku vojsku. Teško je, istinabog, povjerovati da bi Kina svojim snagama sutra vojno podupirala Ukrajince, ali participaciju Pekinga u potencijalnim mirovnim snagama razdvajanja ne treba nipošto omalovažavati. Kremlj je u više navrata dosad ionako odbacio svaku ideju europskih ili NATO-ovih mirovnih trupa u Ukrajini: nitko im od kineskih zapravo na svijetu ne bi trebao biti prihvatljiviji.
Europski čelnici, zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, trebali bi se sastati u Parizu 27. ožujka kako bi nastavili razradu rasprave o mirovnom planu i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Čelnici "koalicije voljnih" nisu zasad javno podijelili nikakve pojedinosti o potencijalnoj uključenosti Kine u proces, dok su neki kineski dužnosnici 18. ožujka signalizirali spremnost Pekinga da sudjeluje u poslijeratnoj obnovi Ukrajine. Rusija i Kina, doduše nastavljaju istodobno demonstrirati i svoje strateško savezništvo te održavati i zajedničke vojne vježbe zajedno s drugim zemljama poput Bjelorusije i Irana. Kina je, primjerice, aktivno participirala u pomorskoj vojnoj vježbi s Rusijom i Iranom 11. ožujka u Omanskome zaljevu.
Potencijalna uloga Kine u održavanju mira u poslijeratnoj Ukrajini mogla bi Pekingu pružiti priliku da proširi svoj strateški utjecaj. Donedavno se moglo činiti nezamislivim da kineske vojne snage ubrzo budu prisutne u Europi, no mahnitost i neuračunljivost poteza aktualnog američkog lidera svijet je u dva mjeseca okrenula naglavačke i nemoguće u puno aspekata učinila mogućim. Kina ne propušta nijednu priliku da se snažnije globalno pozicionira kao mirnodopski, gospodarski ili tehnološki lider u aktualnom svijetu, a da ideja o snažnijem povezivanju Pekinga s EU-om nije došla naprečac svjedočili su još signali koje su javno odašiljali polovicom prošlog mjeseca.
Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 14. i 15 veljače kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi govorio je, naime, odmah nakon uvredljivog nastupa američkog potpredsjednika JD Vancea i između redaka jasno pozicionirao Kinu kao moguću popunu praznine u Europi koju za sobom ostavlja zaokret Washingtona prema izolacionizmu i sebi sličnima. Wang je rekao da Kina čini oko 20 posto potrošnje na razini UN-a, da Kina u potpunosti provodi Pariški sporazum o klimi, te da njihova politika nije iznimnost, tj. da Peking ne "radi ono što mu odgovara samo zato što mu to omogućuje prednost".
"Suočena s nadolazećim globalnim izazovima, nijedna država ne može ostati ravnodušna. Pristup ‘mi prvi‘ (čime je jasno aludirao na Trumpovu America First, op. a.) u međunarodnim odnosima vodi samo do izgubljenih rezultata", rekao je Wang, dodajući da Kina podržava i prakticira istinski multilateralizam. Uz šarmantan osmijeh, Wang je na kraju govora otvoreno pozvao na bliže veze između Kine i Europe.
EU je još tijekom prošle godine skicirao svoju novu politiku prema Kini koja Kinu opisuje kao partnera, konkurenta, ali i sustavnog suparnika, te poziva na "smanjenje rizika" sustavnijega udaljavanja od Pekinga. Činilo se da je Wang spominjao ovu politiku tijekom svog govora u Münchenu.
"Kina je uvijek u Europi vidjela važan pol u multipolarnom svijetu. Dvije strane su partneri, a ne suparnici", još jednom je poručio Wang. Njegov govor završio je pozivom Kini i Europi da "prodube stratešku komunikaciju i obostrano korisnu suradnju, te usmjere svijet prema svijetloj budućnosti mira, sigurnosti, prosperiteta i napretka".
Kina će sigurno pokušati podijeliti liberalne demokracije u zapadnome svijetu ako joj se pruži prilika, smatra stručnjakinja za Aziju Angela Stanzel iz njemačkog instituta SWP za međunarodne i sigurnosne odnose. Dođe li uskoro do dubljega transatlantskog raskola jer Trumpova administracija drastično smanjuje potporu Ukrajini i gura podjelu njezina teritorija s Rusijom, Peking će to bez sumnje vidjeti kao priliku da gurne europske države prema strateškoj autonomiji", tvrdi njemačka stručnjakinja. Po njoj, u kineskom je neprijepornom interesu da se Europa u većoj mjeri distancira od SAD-a i onda poboljša svoje odnose s njima.
Europsko otvaranje Kini, međutim, nipošto nije posao bez jasnoga sigurnosnoga i političkoga rizika. I nedavna njemačka studija kaže da bi ključne države članice EU-a, poput Njemačke i Francuske, svakako trebale ojačati geopolitički doseg Europske komisije kako bi minimizirale potencijalne štete od takve vrste partnerstva.
"Donald Trump voli sklapati dogovore i učinio je mnoge nemoguće stvari mogućima", tvrdi za Deutsche Welle Wang Huiyao, ekonomist i predsjednik osnivač pekinškog think tanka koji je povezan s vladom. On ne krije zadovoljstvo konstatacijom da Trump u međunarodnoj komunikaciji ignorira teška pitanja kao što su ideologija, zajedničke vrijednosti i ljudska prava. U svjetskom poretku budućnosti kineski ekonomist također predviđa trokut moći između SAD-a, Europe i Kine, no jasno aludira na to kako će Peking u rekompoziciji svijeta iskoristiti sve prilike da poboljša svoju poziciju i utjecaj.
"Europa može uspostaviti bolju ravnotežu između Kine i Amerike, tvrdi Kinez. On itekako vidi priliku Pekinga u onome čega se američki slijepac Trump bahato i samodovoljno odriče: ako se već raspada američko-europsko strateško partnerstvo, Kina je itekako spremna i sposobna popuniti američko mjesto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....