U kanadskim hitnim službama događa se tiha kriza povjerenja i kapaciteta. Procjene za 2024. godinu pokazuju da je oko 1,27 milijuna ljudi otišlo iz hitne pomoći prije nego što su uopće bili pregledani, što otprilike znači da je svaki trinaesti dolazak završio odlaskom bez pregleda!
Takve brojke nisu samo hladna statistika, nego signal da sustav koji bi trebao biti posljednja sigurnosna mreža za najugroženije sve teže podnosi pritisak – i da dio pacijenata jednostavno odustaje prije nego što dođe na red.
Najviše pažnje privukli su podaci iz najmnogoljudnije pokrajine, Ontarija. Tamo je 2024. godine čak 292.695 pacijenata napustilo hitnu službu neprimljeno, što je gotovo 5 posto od otprilike šest milijuna posjeta hitnoj pomoći u toj godini. Brojke su tim alarmantnije jer ne govore samo o "nebitnim" ili lakšim slučajevima – među onima koji odustanu uvijek ima i ljudi s ozbiljnim, ali u tom trenutku neprepoznatim ili podcijenjenim zdravstvenim problemima. Liječničke udruge i sindikati godinama upozoravaju da se čekaonice pune pacijentima koji nemaju pristup obiteljskom liječniku ili specijalističkoj skrbi, pa hitna de facto postaje zamjena za primarnu zdravstvenu zaštitu.
Trend odlazaka bez pregleda porastao je za oko 35 posto u odnosu na 2019. godinu, što jasno pokazuje da se problem ne može objasniti samo "posljedicama pandemije" ili kratkotrajnim šokovima. Dugotrajni nedostatak osoblja, izgaranje medicinskih radnika, starenje stanovništva i rast broja kroničnih bolesnika stvaraju savršenu oluju u kojoj hitna služba postaje usko grlo cijelog sustava. Pacijenti u čekaonicama satima prate punjene monitora, slušaju dolazak kola hitne pomoći i trijažu težih slučajeva, a oni s nižim prioritetom jednostavno odlaze – neki prema privatnim klinikama, neki kući u nadi da će se stanje popraviti, a dio njih završava natrag u sustavu, ali u još lošijem stanju.
Za zdravstveni sustav, ovi podaci predstavljaju dvostruki udar: s jedne strane pokazuju slabljenje pristupa i jednakosti u skrbi, a s druge potkopavaju povjerenje javnosti u ideju da će u hitnoj pomoći svatko dobiti brzu, nužnu intervenciju. Stručnjaci upozoravaju da brojke iz 2024. trebaju shvatiti kao ozbiljno upozorenje – ako se ne ojača primarna zdravstvena zaštita, ne poveća broj timova u hitnim prijemima i ne optimizira trijaža, Kanada bi se mogla suočiti s još višim stopama odustajanja, ali i porastom komplikacija i smrtnih ishoda koji su se možda mogli spriječiti da je pacijent ostao i bio na vrijeme pregledan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....