KLJUČNI DOGAĐAJI
• Joe Kent podnio ostavku
• Ajalotah: ‘Nije pravo vrijeme za mir‘
• Potvrđena je likvidacija zapovjednika snaga Basij
• Izrael: Ubili smo Alija Larijanija. Iran: ‘Živ je, evo njegove poruke‘
---------------------------
Iranski državni mediji izvještavaju o smrti zapovjednika Basija
Iranski državni mediji potvrdili su da je ubijena vodeća osoba Iranske revolucionarne garde.
Gholamreza Soleimani bio je šest godina zapovjednik Basija - dobrovoljačke paravojne snage u IRGC-u.
Izraelska vojska ranije je objavila da je ubila Soleimanija, opisujući ga kao "glavni instrument" represije u Iranu.
Do sada nije bilo nikakve potvrde iz Irana o njegovoj smrti.
Zelenski: Više od 200 Ukrajinaca na Bliskom istoku radi na suzbijanju dronova
Volodimir Zelenski govorio je zastupnicima i kolegama u parlamentu o situaciji na Bliskom istoku, kao i o ratu u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik rekao je da se 201 ukrajinski stručnjak za borbu protiv dronova već nalazi na Bliskom istoku i da je još 34 "spremno za raspoređivanje".
Zelenski je objasnio: "To su vojni stručnjaci, stručnjaci koji znaju kako pomoći, kako se obraniti od dronova. Naši timovi su već u Emiratima, Kataru, Saudijskoj Arabiji i na putu za Kuvajt. Surađujemo s nekoliko drugih zemalja. Sporazumi su već na snazi. Ne želimo da ovaj teror iranskog režima protiv susjeda uspije."
Rekao je da je poslao ove vojne stručnjake "na zahtjev naših partnera, uključujući Sjedinjene Države".
Zelenski je također opisao Iran i Rusiju kao "braću u mržnji".
Upozorio je da Iran i Rusija koriste umjetnu inteligenciju za "jeftino ubijanje na velikim udaljenostima".
Ukrajinski predsjednik kaže da je upravo njegova zemlja razvila presretačke dronove za rušenje iranskih raketa Shaheed, koje koristi i Rusija.
Kaže da mogu presresti dronove Shaheed za manje od 10.000 dolara - puno jeftinije od drugih načina njihovog obaranja.
Više napada dronova na američko veleposlanstvo u Bagdadu
Nakon niza napada ranije tijekom dana, zabilježeno je više raketnih napada i napada dronova na američko veleposlanstvo i diplomatski objekt u Iraku.
Sigurnosni izvori rekli su Reutersu da je ciljano američko veleposlanstvo u Bagdadu, što je aktiviralo sirene, a u blizini kompleksa čula se eksplozija.
Izvori su dodali da su najmanje tri eksplozivna drona ciljala i američki diplomatski objekt u blizini međunarodne zračne luke Bagdad, što je aktiviralo sustave protuzračne obrane C-RAM.
UAE će se ‘možda pridružiti‘ osiguravanju Hormuškog tjesnaca
Diplomatski savjetnik predsjednika UAE-a, Anwar Gargash, izjavio je u utorak da bi se njegova zemlja mogla pridružiti međunarodnim naporima koje predvode SAD kako bi se osigurala sigurnost Hormuškog tjesnaca.
Govoreći na online događaju koji je organizirao američki think tank Vijeće za vanjske odnose (CFR), Gargash je rekao da UAE trenutno nema aktivne razgovore s Iranom.
Njegovi komentari dolaze usred rastuće zabrinutosti oko sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
Računice o Hormuškom tjesnacu podigle cijene nafte iznad 102 dolara
Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima iznad 102 dolara budući da su nagađanja o mogućem dugotrajnom poremećaju tranzita kroz Hormuški tjesnac prevagnula nad iranskim signalima o propuštanju tankera.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,96 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 102,17 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,67 dolara i stajao je 95,17 dolara.
Na početku tjedna tržišta su bile umirile naznake da pojedini tankeri ipak prolaze Hormuškim tjesnacem.
Iran je odobrio prolaz brodova nekolicine zemalja kroz tjesnac, potvrdio je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei.
"Zemlje su u koordinaciji s Islamskom Republikom Iran provele svoje brodove uz podršku peljara kroz Hormuški tjesnac. To samo po sebi pokazuje odgovorni pristup Islamske Republike Iran", rekao je glasnogovornik u prijenosu televizijske kuće SNN, ne navodeći pojedinosti.
Teheran je nakon američko-izraelskog napada 28. veljače preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom, europskim zemljama i njihovim partnerima.
Teheran je dozvolio prolaz dvama indijskim tankerima u vlasništvu državne Indijske brodarske korporacije (SCI) koji su prevozili ukapljeni naftni plin, i to pod nadzorom indijske mornarice, izvijestio je list The Times of India.
Prošao je i pakistanski tanker s naftom ukrcanom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), pokazali su podaci specijalizirane tvrtke za praćenje brodova.
I Irak pregovara s Iranom o dozvoli za prolaz nekoliko naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac, citirala je iračka novinska agencija INA riječi ministra za naftu Hayana Abdel-Ghanija iz video priopćenja.
Sjedinjene Američke Države zasad nemaju "ništa protiv" što neki iranski, indijski i kineski brodovi prolaze kroz Hormuški tjesnac, rekao je u ponedjeljak ministar financija Scott Bessent.
"Iranski brodovi prolazili su i ranije, a mi smo to dopustili kako bi ostatak svijeta mogao biti opskrbljen", istaknuo je Bessent.
Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) planiraju pak iz rezervi na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda.
No, opskrba iz regije Perzijskog zaljeva svedena je na manje od 10 posto predratne razine, upozorio je prošli tjedan izvršni direktor agencije Fatih Birol, što bi značilo da je tržište izgubilo otprilike 18 milijuna barela dnevno.
Prema toj računici, najavljene rezerve premostit će izgubljene barele kroz razdoblje od otprilike tri tjedna pa su trgovci ponovo počeli nagađati koliko bi sukob mogao trajati.
Trenutno nema naznaka da bi se sukob uskoro mogao stišati pa tržišta moraju u cijene uračunati "dugotrajnije" poremećaje u tranzitu nafte i plina kroz Hormuški tjesnac, objašnjavaju analitičari ING-a.
Ako se sukob protegne na dulje vremensko razdoblje, regija će vjerojatno zbog napunjenih spremnika još više smanjiti proizvodnju, a to bi pak značilo da će, čak i kada se tranzit kroz Hormuz potpuno normalizira, trebati vremena da se vrati na predratnu razinu, ističu Ewa Manthay i Wattern Pattersson iz ING-a.
IEA procjenjuje da je proizvodnja u regiji uz Perzijski zaljev već smanjena za osam milijuna barela dnevno.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak bio skuplji za 2,09 dolara i stajao je 128,99 dolara.
Trump: ‘Da sada odemo, Iranu bi trebalo 10 godina da se obnove‘
I dalje je u tijeku Trumpovo obraćanje iz Ovalnog ureda. Novinar je pitao američkog predsjednika ima li plan za "dan poslije", odnosno za razdoblje nakon što američke snage napuste tu zemlju.
Trump je rekao da ako njegove snage odu odmah, "trebalo bi im (Irancima) 10 godina da se obnove".
"Nismo još spremni otići, ali otići ćemo u bliskoj budućnosti, otići ćemo u vrlo bliskoj budućnosti", rekao je Trump.
Ponovio je svoju tvrdnju da su SAD imale "veliku podršku" od drugih zemalja na Bliskom istoku, ali "nikakvu bitnu podršku" od NATO-a.
O svom odnosu sa Keirom Starmerom, Trump kaže da nije bio podrška te da je britanski premijer bio spreman poslati dva nosača zrakoplova "nakon što smo pobijedili" kada za njih nije bilo prijetnje.
"Mislim da je on dobar čovjek, ali sam razočaran", rekao je predsjednik i dodao kako su odnosi s Britanijomn uvijek bili na visini, "sve dok nije došao Starmer".
„Sviđa mi se, on je drag čovjek... on je vrlo drag čovjek s prekrasnom obitelji, sve je savršeno“, kaže Trump.
„Rekao sam mu ‘ne morate mi slati nosače zrakoplova, pošaljite mi nekoliko minolovaca, ne trebaju nam vaši nosači zrakoplova‘, ali čak i nosače zrakoplova, poslao bi ih tek nakon što smo u biti pobijedili.
„Šalje ih kada više nema aviona, kada su rakete pale na 8%.“
Trump se također okreće i pokazuje na bistu bivšeg ratnog britanskog premijera Winstona Churchilla.
„Nažalost, Keir nije Winston Churchill“, dodaje.
Irski premijer Michael Martin uskače i kaže da su transatlantski odnosi između Europe i SAD-a i dalje "vrlo važni".
Kaže Trumpu da je Starmer "ozbiljna" osoba s kojom bi se predsjednik mogao slagati.
Trump je rekao i da će u Kinu otići za pet ili šest tjedana umjesto krajem mjeseca. Rekao je da će "resetirati" svoj posjet kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, bez navođenja detalja.
Trumpov posjet Kini smatra se prilikom za izgradnju krhkog trgovinskog primirja između dviju supersila, ali se sve zakompliciralo nakon početka rata u Iranu.
Leavitt: Predsjednik je imao ‘snažne i uvjerljive dokaze da će Iran prvi napasti‘
Dok se Trump obraća javnosti iz Bijele kuće, u opširnoj izjavi na društvenim mrežama, Karoline Leavitt rekla je da pismo Joea Kenta sadrži "mnogo lažnih tvrdnji".
"Kao što je predsjednik Trump jasno i eksplicitno izjavio, imao je snažne i uvjerljive dokaze da će Iran prvi napasti Sjedinjene Države", rekla je Leavitt.
"Ovi dokazi prikupljeni su iz mnogih izvora i čimbenika. Predsjednik Trump nikada ne bi donio odluku o razmještanju vojnih sredstava protiv stranog protivnika u vakuumu."
Također je rekla da je tvrdnja da je Trump djelovao protiv Irana pod pritiskom Izraela "uvredljiva i smiješna".
Nekoliko dana nakon pokretanja rata, dužnosnici Trumpove administracije rekli su osoblju Kongresa na privatnim brifinzima da američke obavještajne službe nikad nisu sugerirale da Iran priprema preventivni napad na SAD.
Donald Trump obraća se javnosti iz Ovalnog ureda
Američki predsjednik Donald Trump obraća se javnosti iz Bijele kuće, gdje je ugostio irskog premijera Micheála Martina.
Njegove izjave posebno će se pratiti nakon ostavke Joea Kenta, šefa odjela za borbu protiv terorizma.
Na pitanje o ratu u Iranu, Trump je odgovorio sličnim tonom kao i u posljednjoj objavi na Truth Socialu te ponovio kako SAD ne treba ničiju pomoć.
"Mislim da NATO čini vrlo glupu pogrešku", kaže.
"Odavno govorim da se pitam hoće li NATO ikada biti tu za nas, tako da je ovo veliki test jer nam ne trebaju. Trebali su biti tamo."
Na pitanje o ostavci visokog dužnosnika za borbu protiv terorizma, američki predsjednik kaže da je Kent, iako ga je smatrao "dobrim dečkom", bio "slab u pogledu sigurnosti".
"Kad sam pročitao izjavu, shvatio sam da je dobro što je otišao, jer je rekao da Iran nije prijetnja", kaže.
"Iran je bio prijetnja, svaka je zemlja shvatila kakva je prijetnja Iran, pitanje je jesu li htjeli nešto poduzeti po tom pitanju."
Trump kaže da kada netko "tko radi s nama" kaže da nije mislio da je Iran prijetnja, "ne želimo te ljude".
"Oni nisu pametni ljudi, nisu iskusni ljudi, Iran je bio ogromna prijetnja", ponovio je Trump.
Novinari su, nadalje, pitali Trumpa o izjavi iranskog zamjenika ministra vanjskih poslova Saeeda Khatibzadeha koji je rekao rekao da se SAD suočava s još jednim Vijetnamom ako stupi na iransko tlo.
Na pitanje boji li se toga, Trump je rekao: "Ne, ne bojim se. Zaista se ničega ne bojim."
‘Trump: ‘Ne treba nam ničija pomoć!‘
Donald Trump je na Truth Socialu objavio da je "većina naših NATO ‘saveznika‘ obavijestila da se ne žele miješati" u rat u Iranu.
Kaže da ga "njihova akcija ne iznenađuje".
"Zaštitit ćemo ih, ali oni neće ništa učiniti za nas, posebno ne u vrijeme potrebe", kaže.
Trump dalje kaže da SAD-u više "ne treba" niti želi pomoć zemalja NATO-a.
"NE TREBA NAM NIČIJA POMOĆ", dodao je Trump.
Obratio se Netanyahu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u televizijskom obraćanju potvrdio da su izraelske snage jutros eliminirale Alija Larijanija, tajnika Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana. Netanyahu je Larijanija opisao kao ključnu figuru „bande gangstera“ koja upravlja Iranom.
"Jutros smo eliminirali Alija Larijanija, šefa Revolucionarne garde, te bande gangstera koja zapravo upravlja Iranom. On je bio jedan od najstarijih i najistaknutijih figura na vrhu piramide iranskog terorističkog režima."
"Rušenje klerikalnih vlasti od strane samih Iranaca neće se dogoditi odjednom, niti će se dogoditi lako. Ali ako ustrajemo u ovome, dat ćemo im priliku da uzmu svoju sudbinu u vlastite ruke. Naš cilj je pružiti im tu priliku", poručio je Netanyahu iranskom narodu.
Šef protuterorističkog centra Joe Kent podnio ostavku zbog rata u Iranu
Direktor Nacionalnog protuterorističkog centra (NCTC), Joe Kent, podnio je neopozivu ostavku. Bivši pripadnik Zelenih beretki i CIA-in operativac kojeg je Trump osobno imenovao 2025. godine, objavio je svoju odluku na društvenim mrežama.
Otovreno je optužio administraciju predsjednika Donalda Trumpa za pokretanje nepotrebnog rata pod vanjskim utjecajem
"Ne mogu čiste savjesti podržavati rat koji je u tijeku u Iranu. Iran nije predstavljao nikakvu neposrednu prijetnju našoj naciji, i jasno je da smo ovaj rat započeli zbog pritiska Izraela i njegovog moćnog američkog lobija."
"Molim vas da razmislite o onome što radimo u Iranu i za koga to radimo. Sada je trenutak za hrabru akciju. Možete preokrenuti smjer i odabrati novi put za našu zemlju ili dopustiti da nastavimo kliziti prema propadanju i kaosu. Karte su u vašim rukama", stoji u pismu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....