Kina tvrdi da je otkrila najveće nalazište zlata na svijetu, vrijednost se procjenjuje na više od 80 milijardi dolara

Kina tvrdi da je otkrila najveće poznato nalazište zlata na svijetu, čija se vrijednost procjenjuje na više od 80 milijardi dolara (63 milijarde funti).

Nalazište u rudniku zlata Wangu u središnjoj Kini moglo bi donijeti više od 1.000 tona zlata, prenijeli su kineski državni mediji, pozivajući se na Geološki ured Hunan.

Ured je objavio otkriće 40 zlatnih žila, dugih i uskih pukotina u stijenama ispunjenih metalom, na dubini od oko milje u okrugu Pingjiang u provinciji Hunan. Samo ove stijene mogu sadržavati 300 tona zlata, a geolozi navode da bi dublji slojevi mogli skrivati još veće zalihe.

„Mnogi bušeni uzorci stijena pokazali su vidljivo zlato“, rekao je Chen Rulin, geolog i istraživač rude u uredu.

Testna bušenja u „približnim područjima“ lokacije otkrila su još zlata, što sugerira da bi nalazište moglo biti još veće. Podaci sada sugeriraju da se nalazište proteže na dubini od 3 kilometra. Na toj dubini geolozi iz Hunan Geological Bureau procjenjuju moguće rezerve od gotovo 1.100 tona zlata. Vrijednost ovog nalazišta mogla bi doseći 83 milijarde dolara, odnosno oko 600 milijardi juana, čineći ga ključnim dijelom kineskog bogatstva u prirodnim resursima.

Kvaliteta rude dodatno naglašava značaj otkrića. Neki uzorci sadržavali su čak 138 grama zlata po metričkoj toni, što je znatno bogatije nego u većini rudnika. „Mnogi bušeni uzorci stijena pokazivali su vidljivo zlato“, rekao je Chen Rulin, viši stručnjak geološkog tima, piše The Brighter Side.

Takva bogatost rijetko se viđa u modernom rudarstvu, jer većina komercijalnih rudnika radi s mnogo siromašnijim koncentracijama. Visokokvalitetni materijal pronađen ovdje mogao bi smanjiti troškove vađenja i ubrzati razvoj nalazišta.

Globalna tržišta brzo su reagirala: cijena zlata skočila je na 2.700 dolara po unci, približavajući se povijesnim maksimumima. S rastućim globalnim tenzijama, investitori ponovno gledaju na zlato kao sigurnu investiciju, a ovo otkriće moglo bi taj trend dodatno pojačati.

Potražnja za ovim plemenitim metalom porasla je u Kini uslijed globalnih neizvjesnosti. Prema Hunan Provincial Geological Institute, najnovije otkriće moglo bi biti „značajno u osiguravanju sigurnosti resursa zemlje“.

Kina je 2023. godine proizvela oko desetinu svjetskog zlata.

Nacija je globalni lider u rudarstvu, dominira proizvodnjom plemenitih metala koji se koriste za nove generacije baterija i elektronike. Također prednjači u izvozu tehnologije za rudarstvo, razvijajući nove metode smanjenja emisije ugljika u tom procesu, piše Independent. 

Najveći svjetski proizvođač

U 2024. Kina je proizvela impresivnih 380 tona zlata, učvršćujući svoj status najvećeg svjetskog proizvođača više od desetljeća. Ovaj rekord nije samo brojka – on odražava strateški zaokret, jer Kina putem svojih rezervi i infrastrukture za tržište zlata u juanu redefinira međunarodnu trgovinu i monetarnu arhitekturu. Narodna banka Kine povećava zalihe zlata deset mjeseci zaredom, a ukupne procijenjene zalihe zemlje dosežu čak 47.000 tona, što uključuje i privatne i državne rezerve, stvarajući temelje za potencijalni paralelni monetarni sustav koji bi mogao izazvati dominaciju američkog dolara.

/Shutterstock

Kina Gold sustavno gradi neovisnost u proizvodnji i opskrbi plemenitim metalima, kombinirajući domaću proizvodnju s uvozom, lokalnom preradom i ulaganjem u rudnike diljem Afrike i Azije. Šangajska burza zlata, najveća fizička burza na svijetu, omogućuje trgovinu ugovorima u juanu i poravnanja u stvarnom zlatu, dok su trezori u Hong Kongu i Saudijskoj Arabiji otvorili put za međunarodna poravnanja bez oslanjanja na dolar, prenosi Seasia. 

Pritom Kina olakšava uvoz zlata, uklanjajući ograničenja i proširujući dopuštene luke, što jača domaću industriju i potiče investicije dok jača juan i rastu cijene zlata. Unutar BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju, kinesko zlato postaje temelj nove monetarne koordinacije, pružajući alternativu tradicionalnim rezervnim valutama. Cijene zlata dosegle su više od 3.700 dolara po unci, a kontinuirana potrošnja, politika i reforme Kine signaliziraju da će zemlja i dalje oblikovati globalno tržište zlata.