Danas pada povijesna odluka o financiranju Ukrajine, Europska unija podijeljena je u dva tabora. Jedan tabor smatra da je neophodno financirati Kijev zamrznutim ruskim sredstvima, drugi to želi učiniti kroz zajmove...
-----------------------------------------
Zelenski najavio nove pregovore u SAD-u
Novi pregovori između Kijeva i Sjedinjenih Država kojima se nastoji okončati rat u Ukrajini održat će se u petak i subotu u SAD-u, najavio je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Jutarnji list.
"U petak i subotu, naš tim bit će u SAD-u, već je na putu za SAD, a Amerikanci ih tamo čekaju. Ne znam tko bi još mogao biti nazočan, možda će tamo biti i Europljani", rekao je novinarima.
Nije pojasnio koji će biti sastav ukrajinske delegacije.
Do tih će novih američko-ukrajinskih pregovora doći prije najavljenog susreta ruskih i američkih izaslanika koji je, po dužnosniku Bijele kuće, predviđen za vikend na Floridi.
Bijela kuća nije objavila nikakve pojedinosti o sastavu ruske i američke delegacije.
Po portalu Politico, SAD će predstavljati izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff i zet predsjednika Trumpa Jared Kushner, dok će Moskva poslati izaslanika Kremlja za ekonomska pitanja Kirila Dmitrieva.
„Svi znamo stav Rusije: želi zauzeti cijeli Donbas, a trenutno želi da napustimo Donbas - to je njezin stav“, rekao je u četvrtak Zelenski.
Ukrajinsko industrijsko središte Donbasa obuhvaća Luhansku regiju, gotovo u potpunosti pod kontrolom Moskve, i Donjecku regiju, od koje gotovo 20 posto kontrolira ukrajinska vojska.
„Naš stav je također jasan: nismo spremni poduzeti mjere u skladu s tim. Sjedinjene Države traže kompromis“, dodao je ukrajinski čelnik.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u srijedu rekao da će ciljevi ofenzive u Ukrajini "bez svake sumnje biti postignuti".
Detalji američkog plana, nakon njegove revizije u Berlinu s Ukrajincima, nisu poznati, ali Kijev je naznačio da on uključuje teritorijalne ustupke.
Kijev i Europljani su izvorni američki dokument doživljavali kao uglavnom povoljan za Kremlj.
Costa i von der Leyen: Ne možemo završiti samit bez odluke o finaciranju Ukrajine
Samit čelnika Europske unije, koji počinje u četvrtak, ne smije se završiti bez odluke o financiranju Ukrajine, poručili su uoči sastanka predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Nećemo napustiti Europsko vijeće bez konačne odluke o financiranju ukrajinskih potreba za 2026. i 2027”, rekao je po dolasku na samit Antonio Costa.
“Podržavam izjavu predsjednika Europskog vijeća da ne možemo završiti samit bez rješenja za financiranje Ukrajine u sljedeće dvije godine”, rekla je je von der Leyen.
Financiranje Ukrajine ključna je tema samita 27-orice, kojima se u četvrtak pridružio ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.
Na stolu su dvije opcije koje je predložila Komisija.
Prva je zajedničko zaduživanje za što bi jamčio europski proračun, a druga beskamatni zajam Ukrajini na temelju zamrznute ruske imovine koji bi trebala vratiti tek ako i kada Rusija plati ratnu odštetu.
Za prvu opciju potrebna je suglasnost svih država članica koju je u ovoj situaciji nemoguće dobiti, a za druga je dovoljna kvalificirana većina.
Međutim, reparacijski zajam nailazi na nepopustljiv otpor Belgije u kojoj se nalazi većina zamrznute ruske imovine, a još nekoliko zemalja je skeptično u pogledu korištenja suverene imovine jer bi to bilo bez presedana.
Njemački kancelar Friedrich Merz najveći je zagovornik reparacijskog zajma.
“Znate moj stav, želim da zamrznutu rusku imovinu koristimo za financiranje Ukrajine. Ne vidim bolju opciju”, rekao je Merz, dodajući da ima dojam da će se postići dogovor.
“Danas je pred nama jednostavan izbor: ili novac danas ili krv sutra”, rekao je poljski premijer Donald Tusk. Dodao je da tu ne govori o Ukrajini, nego o Europskoj uniji.
“Na nama je da donesemo odluku i to je pitanje sati. Mislim da svi europski čelnici konačno moraju preuzeti odgovornost”, rekao je Tusk.
Druga važna tema koja bi se mogla nametnuti je pitanje zaključivanja ugovora sa zemljama Mercosura, južnoameričkog bloka koji čine Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj.
Države članice trebaju donijeti odluku o tome kvalificiranom većinom kako bi predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mogla otputovati u subotu u Brazil i potpisati taj trgovinski sporazum.
Međutim, dvije velike zemlje Francuska i Italija traže da se to odgodi.
Budući da se radi o dvije velike zemlje, one bi mogle lako okupiti blokirajuću manjinu.
“O tom sporazumu pregovora se već 25 godina i sada je vrijeme da se donese odluka. Ako Europska unija želi ostati vjerodostojna u globalnoj trgovinskoj politici, tada se odluke moraju donijeti sada”, rekao je njemački kancelar Merz.
“Iznimno je važno da dobijem zeleno svjetlo za potpisivanje sporazuma”, rekla je predsjednica Komisije von der Leyen.
Istaknula je da EU i Mercosur imaju tržište od 700 milijuna potrošača.
Dodala je da se Europska unija mora osloboditi od ovisnosti o drugima te da se to može postići mrežom sporazuma o slobodnoj trgovini, a da sporazum s Mercosurom ima “središnje mjesto” u toj mreži sporazuma.
-----------------------------------------
Što se događa danas u Bruxellesu?
Europski diplomati užurbano rade kako bi u posljednji čas spasili - u ovom trenutku vrlo neizvjestan - dogovor o slanju ključne financijske pomoći Ukrajini. Podsjećamo, danas se u Bruxellesu okuplja 27 čelnika europskih država na jednom od najnapetijih summita u zadnjih nekoliko godina. Očekuje se rješenje o financiranju Ukrajine.
U srijedu navečer europski su čelnici javno bili podijeljeni u nepomirljive tabore i činilo se malo vjerojatnim da će se usuglasiti oko načina financiranja Kijeva, dijelom i zbog, kako izvještava POLITICO, novog izbijanja istih sjever–jug podjela oko zajedničkog zaduživanja koje su potkopavale jedinstvo Unije i tijekom krize eurozone.
Dakle, samo nekoliko sati prije nego što će se 27 čelnika okupiti u Bruxellesu, dva suprotstavljena bloka sukobljavaju se oko pitanja treba li Ukrajini odobriti zajam temeljen na zamrznutim rezervama ruske središnje banke, na rezervama koje se najvećim dijelom nalaze u belgijskoj banci Euroclear.
Njemačka, zajedno sa nordijskim te istočnoeuropskim zemljama, tvrdi da toj shemi nema alternative.
No nailaze na sve tvrđi otpor Belgije i Italije, koje guraju Plan B: pomoć Kijevu temeljenu na zaduživanju EU-a uz jamstvo zajedničkog proračuna Unije. Bugarska, Malta, Mađarska i Slovačka također se protive korištenju tih sredstava.
Da bi jasnije ilustrirali raskol, talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je u srijedu da će na sastanku Vijeća zahtijevati odgovore o „mogućim rizicima” korištenja zamrznutih ruskih sredstava. S druge strane, njemački kancelar Friedrich Merz dodatno je učvrstio stav u korist tog plana kako bi se, kako je rekao, „rat što prije priveo kraju”.
Izlazna strategija
Prvi obrisi mogućeg izlaza iz zastoja – koji bi se morao razraditi kroz sate iscrpnih pregovora – počinju se nazirati.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen oprezno je u srijedu ujutro, tijekom govora u Europskom parlamentu u Strasbourgu, otvorila vrata zajedničkom zaduživanju.
„Predložila sam dvije različite opcije za predstojeće Europsko vijeće – jednu temeljenu na imovini i jednu temeljenu na zaduživanju EU-a. Morat ćemo odlučiti kojim putem želimo ići”, rekla je.
Ključ takvog plana bio bi izuzimanje Mađarske i Slovačke – koje se protive daljnjoj pomoći Ukrajini – iz sheme zajedničkog duga, rekli su za POLITICO četiri diplomata EU-a. Dogovor bi se i dalje mogao postići među svih 27 država članica, ali bi konačni aranžman predvidio da u financiranju sudjeluje samo 25 zemalja.
Postizanje takvog dogovora osiguralo bi Ukrajini prijeko potreban financijski predah, s obzirom na to da bi njezine javne financije mogle presušiti već sljedećeg travnja.
Mađarski premijer Viktor Orbán već tvrdi da se ruska imovina u Bruxellesu uopće neće raspravljati te da su se pregovori prebacili na zajedničke zajmove. No više diplomata uzvratilo je da Orbán nije u pravu i da su ruska sredstva i dalje „jedina realna opcija”.
Trenutak odluke
Unatoč sve snažnijem političkom pritisku da EU pokaže kako je sposoban odgovoriti na egzistencijalne izazove s kojima se Ukrajina suočava, diplomati iz suprotstavljenih tabora u srijedu su često izražavali skepticizam da se kompromis uopće može postići.
Ideja zajedničkog zaduživanja EU-a godinama je anatema za sjeverne države članice, koje ne žele jamčiti obveznice visoko zaduženim južnim zemljama.
„Najbliže ovome što se sada događa sa zamrznutom imovinom su financijska kriza 2012.–2013. i grčki paket spašavanja 2015. godine”, rekao je jedan visoki diplomat EU-a, koji je, kao i ostali citirani u ovom tekstu, govorio pod uvjetom anonimnosti.
Kad je riječ o ratu u Ukrajini, zemlje sjevera odbacuju tvrdnje da se protive euroobveznicama zbog straha od solventnosti drugih članica, ali ističu da preferiraju korištenje imovine jer bi ona Ukrajini osigurala dugoročniji dotok novca.
„Ovo nije pitanje štedljivih protiv rastrošnih. Ovo je pitanje jeste li za Ukrajinu ili niste”, rekao je drugi diplomat EU-a, dodavši da su sjeverne i istočnoeuropske zemlje posljednje četiri godine predvodile financiranje ukrajinskih ratnih potreba.
Podrška Belgiji
Unatoč tjednima mukotrpnih pregovora, pokušaji da se i Belgiju pridobije u tabor "ZA" korištenje zamrznutih ruskih sredstava nailaze na čvrsti otpor. Naime, Belgija se odlučno protivi korištenju ruskog novca pohranjenog u Euroclearu u Bruxellesu i u međuvremenu je privukla saveznike.
„[Komisija] je stvorila čudovište i sada ju je ono pojelo”, slikovito je tu situaciju za POLITICO opisao anonimni diplomat EU-a.
Njemačka i njezini saveznici, međutim, upozoravaju da alternative ciljanju sredstava u Euroclearu jednostavno nema.
„Ako želite nešto učiniti zajedno kao Europljani, zajam temeljen na reparacijama jedini je put”, rekao je četvrti diplomat s kojim je POLITICO razgovarao.
Ideja zajma temeljenog na zamrznutim ruskim sredstvima jest takva da Kijev ne bi morao vraćati novac osim ako Moskva ne isplati milijarde eura ratnih reparacija potrebnih za obnovu razorenih ukrajinskih gradova – scenarij koji se smatra krajnje malo vjerojatnim.
Belgijski premijer Bart De Wever trebao bi na summitu u četvrtak gurati Komisiju prema planu da razmotri zajedničko zaduživanje, nadajući se da će i drugi čelnici za stolom podržati njegove zahtjeve.
Njegovi pristaše tvrde da je taj model „jeftiniji i pruža više jasnoće”, rekao je jedan od diplomatskih izvora za POLITICO.
Kritičari, međutim, upozoravaju da bi za takav plan bila potrebna i politička suglasnost mađarskog premijera Orbána, poznatog po proruskim stavovima, koji je više puta zaprijetio blokiranjem daljnje financijske pomoći Ukrajini.
Prema riječima četvorice diplomata, izlaz iz pat-pozicije zahtijevao bi da Komisija osmisli zaobilazno rješenje koje bi održalo Ukrajinu financijski na životu, a Orbánu omogućilo da sačuva obraz. Zauzvrat bi Komisija mogla poštedjeti mađarske i slovačke porezne obveznike plaćanja ukrajinske obrane.
„Komisija sada gura zajedničke zajmove, ali nećemo dopustiti da naše obitelji plaćaju račun za rat u Ukrajini”, napisao je Orbán u srijedu poslijepodne na X-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....