Ono što se nagovještavalo kao mogućnost obistinilo se.
Američke zračne snage pogodile su tri iranska nuklearna postrojenja u "iznimno uspješnom napadu", kako ga je nazvao američki predsjednik Donald Trump, dodavši da više nema Fordowa, "dragulja u kruni" nuklearnog programa Teherana. Napad na Iran izveli su američki nevidljivi bombarderi B-2. Američke su zračne snage u napadu bacile 12 ogromnih bombi iz tih nevidljivih bombardera, naoružanih teškim probojnim bombama GBU-57/B Massive Ordnance Penetrator (tzv. bunker buster).
Nakon višednevnih razmatranja, Trumpova odluka da se pridruži izraelskom vojnom pohodu protiv Irana zaoštrila je sukob. Američka vojska napala je u nedjelju tri cilja u Iranu – Natanz, Isfahan i Fordo, ključne lokacije iranskog nuklearnog programa, za koji Teheran tvrdi da je isključivo u civilne svrhe.
– Samo treba naglasiti da su Amerikanci dopustili Irancima da u konvoju kamiona izvuku i sačuvaju radioaktivni materijal, i dali im još jednu šansu da se vrate pregovorima s međunarodnom zajednicom. Morate znati da Amerikanci snimaju sve što se trenutačno događa u Iranu, da pomno prate razvoj situacije i ovo puštanje Irancima da premjeste radioaktivni materijal smatra se izrazom dobre volje. Da je to tako, najbolje pokazuju podaci s lica mjesta, gdje nije zabilježeno radioaktivno zračenje, a nema ni nuklearnog onečišćenja – objašnjava nam dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".
Nekoliko sati nakon napada Trump se obratio naciji. Prema njegovim riječima, jučerašnjim ranojutarnjim bombardiranjem potpuno su uništena tri iranska nuklearna postrojenja, Natanz, Esfahan i Fordow.
"Ili će biti mir ili će Iranu uslijediti znatno veća tragedija od one kojoj svjedočimo proteklih osam dana", izjavio je Trump u govoru u Bijeloj kući, nazvavši Iran "nasilnikom Bliskog istoka".
"Ako mir ne nastupi brzo, napast ćemo druge ciljeve precizno, brzo i vješto", dodao je Trump.
– Trump je sa suradnicima donio odluku o napadu, koji je posljednjih dana često spominjao, a o kojem sam proteklih nekoliko dana govorio kao o velikoj mogućnosti. Ta odluka o napadu vezana je uz pregovore u Ženevi (Europa – Iran) i posredničke pregovore između SAD-a i Irana u Omanu.
Nakon što su Iranci na tim pregovorima odbili ponudu da zaustave razvoj nuklearnog programa u vojne svrhe i da se vrate programu u gospodarske svrhe, napad je postajao sve izvjesniji – govori Akrap.
U ovom napadu, kako smo već napisali, nije uništen radioaktivni materijal.
– Amerikaci su uništili sustave i tehnologiju za obogaćivanje urana i proizvodnju nuklearne bombe. Ovo je Iranu veliko upozorenje i, ako se ne vrate pregovorima, doći će do uništenja ostalih objekata i napadi će se širiti. Dakle, sve je na Iranu – kaže Akrap.
Brojni svjetski političari sve više plaše svjetsku javnost novim svjetskim ratom. Koliko je to izgledno?
– Po mojem mišljenju, nema nikakve opasnosti od novog svjetskog rata. Iranci mogu računati na podršku Hamasa, hutista... A ako oni zajedno napadnu američke interese u tom dijelu svijeta, američka odmazda bit će golema. S druge strane, Iran djelomično podržavaju Kina, Rusija i Turska, od kojih se ni jedna neće uključiti na stranu Irana. Od svih tih država jedino Turska prijeti Izraelu sankcijama – veli naš sugovornik.
Iz svijeta stižu brojne reakcije na američki napad. Tako je britanski premijer Keir Starmer, prema priopćenju iz Downing Streeta, pozvao Iran da se vrati za pregovarački stol i rekao da stabilnost u regiji ostaje prioritet nakon američkih udara na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, dok je NATO objavio da "prati situaciju", a EU je također pozvao na pregovore.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) održat će hitni sastanak sutra "zbog hitne situacije u Iranu", priopćio je čelnik UN-ove agencije Rafael Mariano Grossi.
U međuvremenu, prema navodima iranskih medija, šef iranskog nuklearnog programa Mohammad Eslam uputio je pismo IAEA-i u kojem traži istragu o američkim napadima i poziva agenciju da osudi postupke SAD-a.
Istodobno je iransko ministarstvo vanjskih poslova objavilo novu izjavu. Teheran je u priopćenju poručio da će se braniti od onoga što je nazvao "američkom ratnohuškačkom politikom".
Mnogi u svijetu strahuju od zatvaranja Hormuškog tjesnaca, koji je bio zatvoren 1979. godine, kad je bila velika svjetska naftna kriza, jer se smatra najvažnijim svjetskim prolazom za transport nafte čije bi zatvaranje izazvalo pomutnju na svjetskom tržištu nafte.
Jesu li ti strahovi opravdani?
– U tom slučaju postoji opravdana mogućnost rasta cijene nafte na svjetskim burzama. No javnost treba znati da Saudijska Arabija ima zapadno od Hormuza, u Perzijskom moru, svoje luke, ali ima ih i istočno, u Crvenom moru, te da su izgradili naftovod istok – zapad kako bi, u slučaju zatvaranja Hormuškog tjesnaca, mogli neometano svoju naftu transportirati do luke u Crvenom moru. Također luku na zapadu i na istoku Hormuza imaju i Ujedinjeni Arapski Emirati. Stoga, ako bi se Iranci odlučili na zatvaranje Hormuškog tjesnaca, mislim da od toga ne bi imali velike koristi jer bi im tada Amerikanci gađali brodove kojima su zatvorili tjesnac. Dakle, svijet ne treba strahovati od toga – kaže Akrap.
Kako će se dalje razvijati situacija i što možemo očekivati, te može li doći do kopnenog rata između Irana i Izraela?
– Za sve bi bilo najbolje da se Iran vrati za pregovarački stol, jer nitko im na svijetu ne zabranjuje da imaju nuklearnu energiju, ali samo u gospodarske svrhe. Što se tiče mogućeg kopnenog rata između Irana i Izraela, do njega neće doći jer sada za to ne postoji mogućnost. Naime, Sirija, koja je bila bliska s Iranom u vrijeme vladavine Bašara al-Asada, sada, promjenom vlasti u Siriji, više nije u bliskim odnosima s Iranom, pa nije moguć ni kopneni rat – objašnjava.
Dakle, strah je bio okidač napada Izraela i SAD-a na Iran?
– Da, strah. Iran je naručio ogromne količine natrijeva perklorata, elementa nužnog za proizvodnju raketnog goriva, oko 2800 tona. Najavili su otvaranje novog pogona za obogaćivanje urana, sve su objekte spuštali ispod zemlje na nekoliko stotina metara dubine i sve je to izazvalo strah i sumnju u obogaćivanje urana u vojne svrhe. Tu treba tražiti razloge napada na Iran – zaključio je dr. Gordan Akrap.
Istodobno, Abbas Golroo, predsjednik Odbora za vanjsku politiku iranskog parlamenta, poručio je na društvenim mrežama da bi se Iran mogao povući iz nastojanja da se ograniči širenje nuklearne tehnologije i oružja. Pozvao se na članak 10. tog ugovora, koji navodi da članica NPT-a ima "pravo povući se iz ugovora ako odluči da su izvanredni događaji ugrozili vrhovne interese njezine zemlje".
Iran je također objavio detalje posljednjeg vala napada koje je izveo na Izrael. Iranska Revolucionarna garda navela je koje je oružje koristila i koje je ciljeve gađala.
"Dvadeseti val operacije ‘Istinito obećanje 3‘ započeo je ispaljivanjem 40 raketa na kruto i tekuće gorivo", priopćila je Revolucionarna garda.
Dodali su da su prvi put upotrijebili balističku raketu Kheibar Shekan s više bojnih glava.
Među ciljevima su, kako tvrde, Zračna luka Ben Gurion, Centar za biološka istraživanja i Zapovjedni centar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....