Stanovanje postaje sve veća kriza diljem Europe. U prosincu 2025. Europska komisija najavila je svoj prvi Europski plan pristupačnog stanovanja.
Inicijativa ima za cilj riješiti jedan od najhitnijih problema za građane: pristupačno, održivo i kvalitetno stanovanje.
Većina europskih zemalja već pruža stambene naknade kao dio svojih sustava socijalne zaštite. Međutim, razine potpore uvelike se razlikuju, odražavajući različite nacionalne politike, piše Euronews.
Koje zemlje daju najveće stambene naknade? I koliko europske vlade troše po osobi na stambenu potporu?
Podaci obuhvaćaju javne intervencije usmjerene na pomoć kućanstvima u pokrivanju troškova stanovanja - Velika Britanijaljučujući potporu za najamninu, socijalno stanovanje i naknade za vlasnike-stanare.
Prema Eurostatu, stanovanje je činilo 1,35 posto Velika Britanijaupne potrošnje na socijalnu zaštitu u EU u 2024. To je iznosilo 66,5 milijardi eura, što je jednako 0,37 posto BDP-a EU i 148 eura po stanovniku.
Italija i Španjolska na dnu ljestvice velikih
Naknade za stanovanje po osobi uvelike se razlikuju diljem Europe. Među 31 zemljom kreću se od gotovo nule u Bugarskoj do 755 eura u Irskoj. Finska je na drugom mjestu s 484 eura, a slijedi je Velika Britanija s 406 eura.
Međutim, brojka za Veliku Britaniju je iz 2018. i možda nije u potpunosti usporediva s novijim podacima. Unatoč tome, i dalje sugerira da je Velika Britanija među zemljama koje pružaju najveće naknade za stanovanje.
Danska (375 eura), Island (335 eura), Njemačka (328 eura) i Švicarska (327 eura) također su izdvojile više od 300 eura po osobi za stambene naknade. Nizozemska (271 euro), Francuska (234 eura) i Švedska (200 eura) zaokružuju prvih 10.
Potrošnja se kreće između 100 eura i 199 eura u tri zemlje: Cipar (185 eura), Luksemburg (130 eura) i Belgija (110 eura). Sve ostale zemlje s dostupnim podacima troše manje od 100 eura po osobi.
Među pet najvećih europskih gospodarstava, Italija (13 eura) i Španjolska (36 eura) izdvajaju znatno manje od svojih kolega.
Najamnine se uvelike razlikuju diljem Europe. Neke su zemlje daleko skuplje od drugih.
Kada se stambene naknade po osobi prilagode standardu kupovne moći (PPS), brojke se mijenjaju, ali ukupni poredak ostaje uglavnom sličan.
Irska (535 PPS) i dalje je na prvom mjestu, a slijede Finska (380) i Velika Britanija (331), na temelju podataka iz 2018. godine.
Nominalno, Njemačka izdvaja najveći iznos za stambene naknade s 27,4 milijarde eura, što čini više od dvije petine ukupnih sredstava EU. Francuska slijedi sa 16,1 milijardom eura, što je oko četvrtine ukupnog iznosa.
Među 31 zemljom, Velika Britanija je na drugom mjestu s 27 milijardi eura, iako se ta brojka temelji na podacima iz 2018. Prema britanskoj vladi, očekuje se da će potrošnja na stambene naknade dosegnuti 37,8 milijardi funti (43,3 milijarde eura) u fiskalnoj godini 2025.-2026.
Pomoć za velike najamnine
Međutim, definicija stambenih naknada može se neznatno razlikovati od metodologije Eurostata.
Potrošnja na stambene naknade također je bila iznad 4 milijarde eura u Nizozemskoj i Irskoj, dok je u Italiji bila ispod milijarde eura.
Ukupno je 0,37 posto BDP-a EU-a izdvojeno za socijalnu zaštitu povezanu sa stanovanjem. Među zemljama EU-a, udio se kreće od gotovo nule u Bugarskoj i Hrvatskoj do 0,99 posto u Finskoj. Brojka za Ujedinjeno Kraljevstvo u 2018. bila je najviša i iznosila je 1,11 posto.
Irska (0,72 posto), Njemačka (0,63 posto), Danska (0,57 posto), Francuska (0,55 posto) i Cipar (0,52 posto) također izdvajaju više od 0,5 posto svog BDP-a za stambene naknade.
Eurostat ističe da su stambene politike široko rasprostranjene u državama članicama i da njihova svrha često nadilazi socijalnu zaštitu.
"One mogu biti usmjerene na poticanje građevinske industrije, vlasništva nad stanovima, štednje i tako dalje. Ove šire mjere nisu u okviru podataka o socijalnoj zaštiti", rekao je ured.
Nedavno predstavljeni Europski plan pristupačnog stanovanja usmjeren je "na povećanje ponude stambenog prostora, poticanje ulaganja i reformi, rješavanje kratkoročnog najma u područjima s stambenim problemima i podršku ljudima koji su najviše pogođeni“.
"Uspjeh plana ovisit će o kapacitetu na lokalnoj razini za zadovoljavanje tih potreba. Pristupačnost bi trebala biti naš cilj, a najpristupačnije stanovanje je javno, zadružno i socijalno stanovanje“, rekao je Marco Corradi, predsjednik udruge Housing Europe.
Tijekom posljednjeg desetljeća, između 2015. i trećeg tromjesečja 2025., cijene kuća u EU porasle su za 64 posto, a najamnine za 21 posto, prema podacima Eurostata.
U nekim europskim zemljama puna plaća nije dovoljna za pokrivanje najamnine jednosobnog stana u centru grada. U mnogim drugima najamnina čini značajan udio prosječne neto plaće, piše Euronews.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....