Ukrajina je ušla u novu fazu rata: istodobno jača vlastitu sposobnost dubinskih raketnih udara Flamingom i pomaže Zapadu da stegne ekonomski obruč oko Rusije, dok se čak i dio ruske elite – poput Ksenije Sobčak – javno distancira od rata.
Flamingo – ukrajinska „teška ruka“ za dubinske udare
Od studenog 2025. Ukrina sve češće objavljuje uporabu domaće krstareće rakete FP‑5 Flamingo, koju proizvodi tvrtka Fire Point i koju Volodimir Zelenski opisuje kao „najuspješniju“ ukrajinsku raketu dometa oko 3.000 kilometara. U veljači 2026. Generalštab je službeno potvrdio da je Flamingo korišten u noćnom napadu na državni raketni kombinat u Votkinsku, oko 1.400 km od ukrajinske granice, što je jedan od dosad najdubljih dokumentiranih pogodaka u srce ruske raketne industrije.
Stručnjak za raketnu tehnologiju Fabian Hoffmann ističe da je ovo prvi put da je Ukrajina teškom raketom izravno pogodila ključni objekt ruske raketne industrije, što Flamingo čini simbolom prelaska s dominantne taktike dronova na kombinirani arsenal dronova i teških projektila za „deep strike“. Dok su se dosad za napade na rafinerije, aerodrome i skladišta goriva u ruskoj pozadini prvenstveno koristili improvizirani i serijski dronovi, Flamingo otvara mogućnost pogađanja duboko branjenih ciljeva koje ruska PZO vrlo teško zaustavlja.
Flamingo leti visokopodzvučnom brzinom od oko 900–1.000 km/h, otprilike tri puta brže od tipičnih dalekometnih dronova, i nosi bojevu glavu od preko jedne tone, pri čemu je oko pola mase visokoeksplozivno punjenje. Takva masa i brzina daju projektilu mogućnost da prvo probije strukturu pa detonira u unutrašnjosti, što višestruko povećava razornu moć na ciljevima poput raketnih tvornica, skladišta municije ili ključnih postrojenja rafinerija.
Proizvodnja Flaminga i ruski pokušaji da je uguše
Buduća ovisnost Ukrajine o Flamingu ovisi o tome koliko ih Fire Point može proizvesti u uvjetima stalnih ruskih udara i korupcijskih istraga. Već ranije je objavljeno da je tvrtka ambiciozno planirala serijsku proizvodnju, no dio tih planova je nakratko poremetio ruski raketni napad na proizvodni pogon, o čemu je i Zelenski govorio, priznajući „kašnjenje u proizvodnji“ prije nego što je rad ponovno normaliziran.
Fire Point je istodobno pod istragom ukrajinskog Nacionalnog antikorupcijskog biroa (NABU) zbog sumnji u prenapuhavanje cijena komponenti ili broja isporučenih sustava vojsci, što je kompanija demantirala, naglašavajući da se radi o rutinskoj provjeri u ratnim uvjetima. Ratna tajnost širi se na cijeli lanac proizvodnje – od ugovora do tehničkih podataka – što otežava nezavisno provjeravanje, ali i smanjuje mogućnost da Rusija dođe do osjetljivih informacija.
Stručnjaci procjenjuju da će se Flamingo koristiti kao „udarni čekić“ za najvrjednije ciljeve – raketne i zrakoplovne pogone, čvorišta PZO i velika logistička središta – dok će desetci i stotine jeftinijih dronova i dalje služiti za iscrpljivanje ruske obrane, otkrivanje radarskih rupa i stvaranje pritiska u dubini teritorija. U tom smislu Flamingo, zajedno s raketama Long Neptune i Sapsan, postaje ključan dio ukrajinskog „teškog“ dubinskog arsenala.
Sankcije i rusko gospodarstvo pod sve većim pritiskom
Paralelno s ukrajinskim raketnim iskorakom, britanska i švedska ministrica financija Rachel Reeves i Elisabeth Svantesson u zajedničkom tekstu poručuju da je rusko gospodarstvo danas u najslabijoj poziciji od početka invazije i da službene statistike ne odražavaju stvarno stanje. Izvješće naručeno od švedske vlade upozorilo je na duboke neravnoteže, sumnju u manipulacije inflacijom i BDP‑om te rastuću ovisnost Moskve o unutarnjem zaduživanju i domaćim bankama.
Prema posljednjim procjenama, sankcije su Rusiju već koštale više od 450 milijardi dolara izgubljenih prihoda – otprilike koliko bi bilo dovoljno za četverogodišnje financiranje sadašnjeg rata. Velik dio Nacionalnog fonda bogatstva, zamišljenog kao rezerva za mirovine i infrastrukturu, već je potrošen na ratne svrhe, a preostala sredstva nisu dovoljna ni da pokriju planirani proračunski manjak za 2025. godinu.
Novi udari na rusku energetiku
Reeves i Svantesson ističu da se učinak sankcija najbolje vidi u energetici, gdje su prihodi od nafte i plina pali za oko trećinu, posebice nakon što su Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo pooštrili mjere protiv giganata poput Rosnefta i Lukoila. EU je usuglasila potpunu zabranu uvoza ruskog plina, dok je London najavio i zabranu pomorskih usluga za ruski LNG, uz ciljani paket sankcija koji rusku naftu nastoji praktički „istjerati s tržišta“.
Dugoročni cilj jest širenje embarga na sav ruski izvoz sirove nafte i rafiniranih proizvoda, čime bi se Kremlju još izravnije rezale mogućnosti financiranja rata. Uz to, Ujedinjeno Kraljevstvo je nedavno predstavilo najveći paket sankcija od prvih mjeseci invazije, ciljan na ruske banke, LNG industriju te međunarodne dobavljače koji pomažu održavati ratni stroj.
Podrška Ukrajini i politička poruka
Autorice naglašavaju da ekonomski pritisak Rusiji mora ići ruku pod ruku s dugoročnom financijskom potporom Ukrajini, uključujući paket od 90 milijardi eura koji je odobrilo Europsko vijeće. Ideja je jasna: pokazati Kremlju da neće dočekati slom ukrajinske obrane ni iscrpljivanje zapadnog jedinstva, već da će se, produžavanjem rata, samo dublje dovoditi u financijski i politički ćorsokak.
Pukotine u ruskoj eliti: apel Ksenije Sobčak
Na četvrtu godišnjicu invazije, ruska TV voditeljica, poduzetnica i influencerica Ksenija Sobčak – često opisivana kao „kumče“ Vladimira Putina – javno je pozvala na prekid rata u Ukrajini, što je rijedak otvoreni istup iz kruga ljudi povezanih s Kremljem. Kći pokojnog gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sobčaka, koji je bio Putinov politički mentor, u dirljivoj je objavi istaknula da „četiri godine naša zemlja živi u ratu“ i da se najteže posljedice uopće ne vide u bogatim četvrtima Moskve i Peterburga.
Sobčak piše da bi, kada bismo na karti označili svaku majku koja je izgubila dijete, svaku ženu bez muža i svaku obitelj bez poginulog člana, „cijela zemlja gorjela crvenim točkama tuge i boli“. Upozorava da Rusi i Ukrajinci umiru – ponekad brzo, ponekad „u mukama i polako“ – dok se gradovi na obje strane fronte smrzavaju bez topline i svjetla, te zaključuje da „svemu tome mora doći kraj“.
Iako je 2018. nastupila kao „liberalna“ protukandidatkinja Putinu, Sobčak je većinu karijere doživljavana kao dio sistema, pa njezin apel sugerira da rat počinje izmicati iz narativa strogo kontrolirane lojalnosti. Nije jedina: ranije je navodna Putinova „tajna kći“ Elizaveta Krivonogih izrazila žaljenje zbog rata, naglašavajući da osobno ne snosi odgovornost za ono što se događa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....