Stotine Kubanaca izišle su na ulice Havane kako bi prosvjedovali zbog stalnih nestanaka struje, dok zemlji ponestaje nafte nakon što je ranije ove godine izgubila glavnog dobavljača – Venezuelu.
Videozapisi koji kruže društvenim mrežama prikazuju stanovnike Havane kako pale barikade i udaraju u lonce kako bi izrazili svoj bijes zbog svakodnevnih nestanaka struje, koji znaju trajati i do 22 sata.
Vlada ove socijalističke karipske otočne nacije okrivila je američki naftni embargo za energetsku krizu.
Ponovno se u četvrtak ujutro dogodio prekid mreža između središnje pokrajine Ciego de Avila i istočne regije Guantanamo, navodi nacionalni operater UNE.
Od početka godine samo je jedan ruski tanker, koji je prevozio 100.000 tona nafte, uspio stići do Kube. Prema vladi, otoku od oko 10 milijuna stanovnika potrebno je najmanje osam takvih isporuka mjesečno kako bi pokrio svoje energetske potrebe.
Kuba se godinama suočava s teškom ekonomskom krizom, koja je posljednjih nekoliko mjeseci pogoršana američkim naftnim embargom. Havana je izgubila svoga glavnog dobavljača nafte, Venezuelu, kada su američke specijalne snage uhitile predsjednika Nicolasa Madura u Caracasu početkom siječnja. Meksiko je također ograničio opskrbu naftom nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio kaznenim carinama zemljama iz kojih Kuba nabavlja naftu.
Američki State Department ponudio je u srijedu kubanskom narodu 100 milijuna dolara izravne humanitarne pomoći, koja će biti distribuirana putem Katoličke crkve i drugih neovisnih organizacija.
Zemlja na rubu sloma
Kako je jučer pisao Jutarnji, ministar energetike i rudarstva Vicente de la O Levy u srijedu je priopćio da je Kuba ostala potpuno bez dizela i loživa ulja.
Ministar je na državnoj televiziji izjavio da su u Havani sve češći i dulji prekidi opskrbe električnom energijom, pri čemu pojedina naselja ostaju bez struje i do 20 sati dnevno. Krizu dodatno produbljuju nestašice hrane, goriva i lijekova. Prema njegovim riječima, nacionalna elektroenergetska mreža trenutačno radi isključivo na domaćoj sirovoj nafti, prirodnom plinu i obnovljivim izvorima, no proizvodnja je ograničena zbog nedostatka energenata. Kuba je u posljednje dvije godine instalirala oko 1300 megavata solarne energije, no dio kapaciteta ostaje neiskorišten zbog nestabilnosti mreže i problema u opskrbi gorivom, napomenuo je ministar.
Dodao je da vlasti nastavljaju pregovore o uvozu goriva, unatoč američkim sankcijama i globalnom rastu cijena nafte i transporta, koje dodatno otežavaju opskrbu.
"Kuba je otvorena svima koji nam žele prodati gorivo", poručio je ministar.
Direktor CIA-e stigao na Kubu
Direktor CIA-e John Ratcliffe predvodio je američku delegaciju koja je u četvrtak doputovala u Havanu na razgovore s kubanskim dužnosnicima, u trenutku kada se otok suočava s gotovo potpunim kolapsom energetskog sustava i najtežom krizom u odnosima sa SAD-om u posljednjih nekoliko desetljeća, javlja CNN.
Kubanska vlada objavila je da je posjet održan na zahtjev Washingtona.
Sam dolazak šefa CIA-e – agencije koju Kuba desetljećima optužuje za pokušaje destabilizacije i rušenja revolucije – predstavlja iznimno simboličan trenutak u odnosima dviju država, koje su još od hladnog rata politički i ideološki suparnici.
Kubanske vlasti tvrde da su tijekom sastanka američkoj strani jasno poručile kako Kuba "ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a" te da ne postoje "legitimni razlozi" zbog kojih se zemlja nalazi na američkom popisu država sponzora terorizma, gdje ju je ponovno stavila Trumpova administracija.
Havana je također odbacila dugogodišnje američke optužbe da podržava ili financira terorističke skupine te ustvrdila da na kubanskom teritoriju ne postoje strane vojne ili obavještajne baze.
Američka delegacija na Kubu je stigla samo dva dana nakon što je Donald Trump sugerirao da je njegova administracija spremna otvoriti razgovore s Kubom, opisavši otok kao "propalu državu" koja traži pomoć usred sve dublje ekonomske krize. Iznimna je zanimljivost i da je sama CIA na svom X profilu objavila fotografije sa sastanka, uz zamućena lica na fotografijama.
Kako je Jutarnji već prenosio, zadnjih je mjeseci američka vojska intenzivirala vojne i obavještajne letove oko otoka, što je obrazac koji podsjeća na onaj Irana i Venezuele.
SAD nudi pomoć od 100 milijuna dolara
U srijedu je američki State Department objavio da Washington nudi Kubi paket pomoći vrijedan 100 milijuna dolara kako bi se provele "smislene reforme kubanskog komunističkog sustava". Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel poručio je na društvenoj mreži X da bi Kuba bila spremna prihvatiti američku pomoć, ali da bi puno korisnije bilo ukidanje sankcija i embarga.
Kao dio paketa pomoći SAD je ponudio i donaciju Starlink terminala, koji bi omogućili širi pristup internetu na otoku, ali i razbili državni monopol nad komunikacijama, što Havana smatra iznimno osjetljivim pitanjem.
Prema informacijama CNN-a, SAD traži duboke gospodarske promjene, otvaranje privatnom sektoru, privlačenje stranih investicija i liberalizaciju političkog sustava.
Washington je također zatražio oslobađanje političkih zatvorenika i veće političke slobode, uz upozorenje zbog "stranih obavještajnih, vojnih i terorističkih skupina koje djeluju uz dopuštenje kubanske vlade manje od 160 kilometara od američkog teritorija".
Kako zaključuje CNN, delegacija CIA-ina direktora Johna Ratcliffea dodatno je simbolična jer je riječ o prvom slijetanju američkog državnog zrakoplova na Kubu – izvan baze Guantanamo – još od 2016. godine, kada je Barack Obama posjetio Havanu u pokušaju povijesnog približavanja dviju zemalja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....