Žena koja je zatražila azil u Sjedinjenim Državama nakon bijega iz zemlje u kojoj je homoseksualnost protuzakonita tvrdi da ju je sustav deportacija u treće zemlje, koji provodi administracija Donalda Trumpa, na kraju vratio upravo ondje odakle je pobjegla - u Maroko.
Farah (21), lezbijka iz Maroka, ispričala je za AP News kako se nakon dugog i opasnog puta do SAD-a danas ponovno skriva u domovini, u strahu od vlastite obitelji koja joj je ranije prijetila smrću. Zatražila je da se koristi samo njezino ime zbog bojazni od progona. Associated Press imao je uvid u njezin sudski nalog o zaštiti, a odvjetnici su potvrdili ključne dijelove njezine priče.
Homoseksualnost je u Maroku kazneno djelo i može se kazniti s do tri godine zatvora. No Farah tvrdi da je iz zemlje pobjegla prvenstveno zbog nasilja obitelji. Kaže da su je članovi njezine obitelji i obitelji njezine partnerice pretukli nakon što su doznali za njihovu vezu. Izbačena je iz kuće, a nakon bijega u drugi grad obitelj ju je, tvrdi, ponovno pronašla i pokušala ubiti.
Preko prijatelja su saznale za mogućnost dobivanja vize za Brazil, odakle su planirale krenuti prema SAD-u. Iz Brazila je tjednima pješačila kroz šest zemalja do američke granice, gdje su zatražile azil.
U SAD su stigle početkom 2025., no umjesto slobode, Farah je gotovo godinu dana provela u pritvoru, najprije u Arizoni, zatim u Louisiani. Opisala je teške uvjete - hladnoću, tanke deke i nedostatnu medicinsku skrb.
Azil joj je odbijen, ali je u kolovozu dobila sudski nalog o zaštiti kojim je imigracijski sudac presudio da ne može biti deportirana u Maroko jer bi joj ondje život bio ugrožen. Njezina partnerica, koja nije dobila zaštitu, deportirana je.
Tri dana prije ročišta o puštanju na slobodu, Farah su, kaže, službenici ICE-a stavili u lisice i ukrcali na zrakoplov za Kamerun - zemlju koju nikada prije nije posjetila i u kojoj je homoseksualnost također protuzakonita. Smještena je u pritvorski centar u Yaoundéu.
Tvrdi da su joj ondje ponudili da ostane, što je odbila jer bi i tamo bila izložena opasnosti. Nakon toga prebačena je u Maroko.
Prema navodima AP-a, Farah je jedna od nekoliko desetaka osoba koje su deportirane u treće zemlje unatoč sudskim nalozima o zaštiti. Točan broj takvih slučajeva nije poznat. Administracija je deportacije u treće zemlje koristila kao pritisak na migrante bez reguliranog statusa, poručujući im da bi mogli završiti u "bilo kojoj trećoj zemlji".
Odvjetnici tvrde da se radi o pravnoj "rupi" jer deportirani nisu imali priliku osporiti slanje u zemlje iz kojih bi mogli biti vraćeni u matične države gdje im prijeti ozbiljna opasnost.
Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti poručilo je da "primjenjuje zakon kako je napisan" te da sporazumi s trećim zemljama osiguravaju ustavna prava i pravedan postupak. State Department i vlasti Kameruna nisu komentirali konkretne slučajeve.
Prema izvješćima, SAD je potrošio najmanje 40 milijuna dolara na deportaciju oko 300 migranata u zemlje koje nisu njihove matične. U tijeku su pregovori o desecima novih sporazuma s trećim državama.
Farah danas u Maroku kaže da joj je najteže slušati kako se migrante poput nje naziva prijetnjom.
"SAD je izgrađen na imigraciji i radu imigranata. Nismo svi prijetnja", rekla je. "Ovo što su mi učinili je nepravedno. Prošla sam sve to, samo da bih na kraju bila vraćena tamo gdje mi prijeti opasnost. To je okrutno", prenosi AP.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....