Vrlo rijedak tip raka bilježi nagli porast među mlađim generacijama, a nitko još ne zna zašto. Najnovija istraživanja u SAD-u pokazuju da pripadnici generacija X i milenijalci imaju tri do četiri puta veće izglede za dijagnozu raka slijepog crijeva u odnosu na starije generacije. Slijepo crijevo, organ veličine prsta koji se nalazi na kraju probavnog trakta, obično se ne spominje osim kada se pojavi upala, a još rjeđe u kontekstu malignih bolesti, prenosi Science Alert.
Povijesno gledano, rak slijepog crijeva gotovo isključivo pogađao je stariju populaciju, no danas je jedan od troje pacijenata mlađi od 50 godina. Epidemiologinja i molekularna biologinja Andreana Holowatyj sa Sveučilišta Vanderbilt, koja vodi nekoliko novijih istraživanja, već godinama prati nagli porast slučajeva i pokušava pronaći uzrok. Upozorava da je riječ o bolesti o kojoj znamo premalo, dok kod mnogih drugih vrsta raka u posljednjim desetljećima bilježimo značajan napredak.
Varljivi simptomi
Holowatyj je još 2020. vodila nacionalnu analizu koja je pokazala da je učestalost malignog tumora slijepog crijeva u SAD-u porasla za čak 232 posto između 2000. i 2016. godine, a porast se bilježio u svim generacijama. Slijepo crijevo se dugo smatralo rudimentarnim organom bez stvarne funkcije, ali novija istraživanja govore da bi moglo imati važnu ulogu u imunološkom sustavu.
Najčešća bolest povezana sa slijepim crijevom i dalje je upala, a rak se obično otkrije slučajno, tijekom operacije. Simptomi raka mogu biti vrlo varljivi – bol u trbuhu, nadutost ili bolovi u zdjelici lako se pripisuju probavnim tegobama ili puno češćem raku debelog crijeva. Dok se samo u SAD-u godišnje dijagnosticira oko 150.000 karcinoma kolona, rak slijepog crijeva javlja se u oko 3000 slučajeva, zbog čega je svijest o bolesti vrlo niska, a istraživanja su ograničena.
Holowatyj naglašava da je, unatoč rijetkosti, ključno da osobe s neobjašnjivim simptomima potraže liječničku pomoć, jer je rano otkrivanje presudno. Trenutno ne postoje standardizirani programi probira, a dostupne terapije su ograničene. Rak se lako može previdjeti, osobito jer se danas sve češće pokušava liječiti upala slijepog crijeva bez operacije. U nekim se slučajevima tumor može zamijeniti za kilu, miom ili cistu, a kod žena čak i za endometriozu.
Holowatyj upozorava da tumori slijepog crijeva imaju drukčija molekularna obilježja od kolorektalnih tumora, ponašaju se drugačije, šire se drugačije i ne reagiraju na kemoterapiju na način na koji reagiraju drugi tumori probavnog trakta. Posebno zabrinjava što nerazmjerno često pogađaju mlađe odrasle osobe.
Najnovije analize pokazuju da se učestalost raka slijepog crijeva utrostručila kod Amerikanaca rođenih između 1976. i 1984., a kod onih rođenih između 1981. i 1989. čak učetverostručila. Razlozi za takav porast i dalje su nepoznati. Znanstvenici sumnjaju na kombinaciju čimbenika koji uključuju promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti, naslijeđene genske varijante te moguće izloženosti okolišnim toksinima, plastici i kemikalijama. Neki stručnjaci smatraju da bi čak i kvaliteta pitke vode mogla igrati ulogu.
Alarmantan trend
Kirurški onkolog Steven Ahrendt sa Sveučilišta Colorado kaže kako ga porast ne iznenađuje, jer sve češće liječi pacijente u 20-ima i 30-ima s uznapredovalim tumorima slijepog crijeva. Dodaje kako je poznato da raste i broj slučajeva raka debelog crijeva kod mladih, pa je logično pretpostaviti da isti čimbenici utječu i na tumore slijepog crijeva.
I druga nedavna istraživanja potvrđuju alarmantan trend. Studija iz 2023. pokazala je da je broj dijagnoza raka u osoba mlađih od 50 godina porastao za gotovo 80 posto u posljednja tri desetljeća. Pregled iz 2022. otkrio je da su gastrointestinalni karcinomi predvodnici porasta, s najvećim skokovima u slučajevima raka crijeva, slijepog crijeva, žučnih vodova i gušterače. Stručnjaci sumnjaju da bi prehrana bogata ultraprocesiranom hranom, loš san, alkohol, mikroplastika i tzv. "zauvijek kemikalije" u vodi mogli igrati ulogu.
Holowatyj i njezin tim nastavljaju istraživati tko je najviše izložen riziku i zbog čega. Na svojoj stranici ističe da, iako je riječ o rijetkom raku, njihov je cilj znatno unaprijediti razumijevanje bolesti i pomoći pacijentima kroz nova istraživanja. Radovi su objavljeni u časopisima Gastroenterology i Annals of Internal Medicine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....