Francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je početkom ožujka dramatičan govor u pomorskoj bazi Île Longue, gdje je objavio nešto što Francuska nije učinila u 65 godina. Ponudio je nuklearno oružje kao zaštitu saveznicima, neovisno o tome hoće li SAD ostati u NATO-u ili ne.
"Da bismo bili slobodni, moramo biti opasni. A da bismo bili opasni, moramo biti snažni", rekao je Macron u golemoj prostoriji baze Île Longue, koju je nazvao "katedralom francuskog suvereniteta".
Macronov plan, koji nazivaju "prednjim odvraćanjem", sastoji se od nekoliko ključnih ideja. Prema tom planu, britanske i francuske nuklearne podmornice nastavit će stalno patrolirati Atlantikom. Istodobno, francuski borbeni avioni Rafale, opremljeni taktičkim nuklearnim oružjem, tajno će se rotirati po bazama diljem Europe i provoditi zajedničke vježbe sa saveznicima, piše Jutarnji list.
Vladimir Putin već godinama prijeti europskim prijestolnicama nuklearnim oružjem, a taktičke nuklearne rakete rasporedio je uz samu granicu Europe, u ruskoj enklavi Kalinjingrad na Baltiku i u Bjelorusiji, tik uz Poljsku i Litvu. To su sustavi koji mogu doseći Berlin, Varšavu ili Pariz u nekoliko minuta, piše Telegraph.
Istodobno, Donald Trump dovodi u pitanje američku predanost NATO-u. Europa se 75 godina oslanjala na američki nuklearni kišobran, a sada, prvi put, ozbiljno razmatra što bi se dogodilo da tog kišobrana više nema.
"Shvatili smo da je oslanjanje isključivo na SAD za vlastitu sigurnost bilo glupo", rekao je William Alberque, bivši direktor NATO-ova odjela za neširenje nuklearnog oružja. "Odgovor je izgraditi vlastito odvraćanje."
i češki premijer naznačio volju za sudjelovanjem
Macron je zamislio da, čak i ako Trump povuče Ameriku iz NATO-a, Putin mora računati s tim da napad na bilo koju europsku zemlju može izazvati francuski nuklearni odgovor.
Nakon godinu dana diplomatskog rada, sve više europskih zemalja prihvaća Macronovu ponudu. Britanija i Francuska potpisale su sporazum o koordinaciji nuklearnih kapaciteta još u srpnju prošle godine. Slični sporazumi sklopljeni su s Poljskom i Njemačkom. Nizozemska, Belgija, Grčka, Švedska i Danska također su spremne pridružiti se inicijativi koja predviđa zajedničke vježbe i raspoređivanje Rafalea na njihovim teritorijima. Čak je i češki premijer Andrej Babiš, koji je na izborima nastupao s proruskim programom, naznačio volju za sudjelovanjem.
Macronu je stigla podrška iz Berlina. "Europske države počinju raspravljati o ideji zajedničkog nuklearnog kišobrana koji bi nadopunio postojeće sigurnosne aranžmane sa SAD-om", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz, iako je Njemačkoj zabranjen razvoj vlastita nuklearnog oružja prema takozvanom sporazumu Četiri plus dva, koji je otvorio put ponovnom ujedinjenju zemlje 1990., i prema sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, koji je Njemačka potpisala 1969. godine.
No Merz je dodao da njemačke ugovorne obveze ne sprečavaju raspravu o zajedničkim rješenjima s partnerima, uključujući Veliku Britaniju i Francusku, jedine europske sile koje imaju nuklearni arsenal. Španjolska i Italija zasad su odbile.
Rafaleovi su opremljeni raketama ASMP-A, nadzvučnim projektilima dometa oko 550 kilometara, koji nose nuklearnu bojevu glavu od 300 kilotona. Francuska uvodi i nadograđenu verziju s dometom od oko 1200 kilometara, a razvija i hipersoničnu raketu ASN4G, koja će letjeti brzinama između Mach 7 i 10, kompatibilnu s novim Rafaleom F5 koji ulazi u službu između 2030. i 2035.
Gradnja novog nuklearnog nosača zrakoplova
Prošle je godine Francuska naručila 61 novi Rafale u vrijednosti šest milijardi eura i planira povećati flotu na 286 aviona. Istodobno, razvija nuklearne podmornice treće generacije; prva je planirana za isporuku 2035. Macron je najavio i budući francuski nosač zrakoplova koji će se zvati "Slobodna Francuska". Najavu je dao tijekom posjeta zapadnom francuskom gradu Nantesu, gdje će se proizvoditi ključne komponente plovila. Novi nosač zrakoplova na nuklearni pogon, koji bi trebao ući u službu 2038. godine, koštat će gotovo 10 milijardi eura.
Budući nosač zrakoplova trebao bi zamijeniti postojeći nosač zrakoplova na nuklearni pogon Charles de Gaulle, koji je nazvan po francuskom predsjedniku i generalu Charlesu de Gaulleu i pušten u rad 2001. godine.
Francuska raspolaže s 290 nuklearnih projektila, Britanija oko 225, a Rusi imaju oko šest tisuća. Neravnoteža je ogromna, ali Macronova strategija ne zasniva se na jednakosti nego na neizvjesnosti. Ako Putin ne može biti siguran da napad neće izazvati nuklearni odgovor, možda neće riskirati, piše Telegraph.
Macronov potez dolazi samo godinu dana prije predsjedničkih izbora u Francuskoj 2027. godine. On se ne može kandidirati, a favorit je Jordan Bardella, štićenik Marine Le Pen iz krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, stranke koja je povijesno bila bliska Putinu.
"Očito je da se francuski nuklearni kišobran nad Europom ne može ponuditi bez nečega zauzvrat", upozorio je visoki izvor iz Nacionalnog okupljanja za Telegraph. "Ne može se to učiniti bez nekakve uzajamne koristi." Pitanje je hoće li Macronov nasljednik zadržati isti kurs, i to zna, te baš zato žuri.
I Norveška pod francuskim nuklearnim kišobranom
Emmanuel Macron rekao je u srijedu da je Norveška pristala pridružiti se francuskom nuklearnom kišobranu, prilikom prijema norveškog premijera Jonasa Gahra Størea u Parizu, čime je postala najnovija zemlja koja prima francusku nuklearnu zaštitu.
“Dali ste svoj pristanak da se Norveška pridruži onome što smo nazvali prošireno nuklearno odvraćanje", rekao je predsjednik Francuske u Elizejskoj palači.
“To je vrlo važan korak u našem partnerstvu i bit će pokretač vrlo ambiciozne suradnje."
“Norveška, geografski i strateški ključni partner s kojim već imamo važnu suradnju u zaštiti savezničkog teritorija od vanjskih prijetnji, predstavljat će veliku dodatnu vrijednost za ovo prošireno odvraćanje", dodao je.
U ožujku je Francuska ponudila proširenje svoje nuklearne zaštite drugim europskim zemljama.
Norveški čelnik je podsjetio da “Francuska sada otvara dijalog sa svojim bliskim saveznicima o tome kako njezino nuklearno oružje može doprinijeti europskoj sigurnosti i odvraćanju od vojnih prijetnji".
Potvrdio je da Oslo želi biti uključen zajedno s “partnerima poput Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i nordijskih partnera".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....