Zatvorski sustavi Latinske Amerike, izvorno namijenjeni za rehabilitaciju osuđenika, posljednjih su desetljeća postali rasadnici organiziranog kriminala. Od Venezuele do Brazila i Ekvadora, bande koje su se oblikovale iza rešetaka danas upravljaju trgovinom drogom, iznudom i ubojstvima daleko izvan zatvorskih zidova.
Korijeni moći u zatvoru Tocorón
U Venezueli se početkom 2010‑ih iz zatvora Tocorón u državi Aragua rodila ozloglašena skupina Tren de Aragua, prema izvješću Transparency Venezuela. U početku je bila zamišljena kao organizacija koja će unutar zatvora nametnuti red i poboljšati uvjete života, no brzo je prerasla u nasilnu kriminalnu mrežu, piše CNN.
"Iza svega je stajala društvena frustracija – ogorčenost zbog neljudskih uvjeta i nebrige države prema zatvorenicima", rekla je novinarka Ronna Rísquez, autorica knjige El Tren de Aragua.
Vodstvo bandi, poznato kao pranes (akronim za Preso Rematado Asesino Nato – "okorjeli zatvorenik, rođeni ubojica"), ubrzo je preuzelo potpunu kontrolu nad zatvorima. Čuvari i vojna policija bili su pod njihovim zapovjedništvom, a bande su ubirale "poreze" od zatvorenika i vodile izvanzatvorske operacije otmica i iznuda. Iako je vlada 2023. godine vojnom akcijom preuzela kontrolu nad Tocorónom, vođe skupine – Héctor "Niño Guerrero" i Johan Petric – i dalje su u bijegu.
Od Venezuele do Brazila – isti obrazac
Slična priča događala se u Brazilu krajem 20. stoljeća. Zatvorska prenapučenost, nasilje i korupcija potaknuli su nastanak kriminalnih organizacija poput Primeiro Comando da Capital (PCC) i Comando Vermelho (CV). Zatvorenici su u skučenim, nehigijenskim prostorima – ponekad 40 ljudi u ćeliji od 4 x 4 metra – stvarali interne sustave preživljavanja i solidarnosti koji su kasnije prerasli u mafijaške strukture.
Bivši zatvorenik i današnji odvjetnik Gregório Fernandes de Andrade svjedočio je da se mnogi zatvorenici sami priključuju bandama. "Nitko vam ne prijeti oružjem – priključujete se jer vam daju sigurnost i pomoć koju država nikada nije pružila", kaže on.
PCC danas kontrolira oko 90 posto zatvorskih jedinica u São Paulu, čime je, paradoksalno, smanjeno nasilje unutar sustava. No iz zatvora se vodi i jedna od najjačih južnoameričkih mreža trgovine kokainom, koja opskrbljuje europska tržišta, dok CV kontrolira rute kroz Amazonu iz Perua, navodi istraživačka skupina InSight Crime.
Krvave bitke za upravljanje ćelijama
Borba za prevlast u zatvorima često rezultira pokoljima. U Venezueli je 2013. u zatvoru Uribana poginula najmanje 61 osoba, dok je u Brazilu masakr u Carandiruu 1992. – s čak 111 mrtvih – otvorio put usponu PCC‑a.
U Ekvadoru je situacija postala još brutalnija. Nakon ubojstva vođe Los Choneros bandi, započeo je niz međusobnih sukoba koji su do 2023. ubili više od 400 zatvorenika. Ekvadorski zatvori, podijeljeni na blokove kontrolirane različitim frakcijama, funkcioniraju kao privatne minidržave s vlastitom ekonomijom, prema istraživanju InSight Crime.
Procjenjuje se da ekvadorsko zatvorsko tržište vrijedi više od 200 milijuna dolara godišnje, dvostruko više od državnog budžeta za zatvorske operacije. Tijekom posljednjih godina te ustanove postale su ključne točke globalnog lanca krijumčarenja kokaina.
Politika ‘čvrste ruke‘
Masovni neredi u zatvorima potaknuli su političke reakcije diljem regije. Kampanje "mano dura" – politike čvrste ruke – promoviraju strože kazne, masovna uhićenja i jaču vojnu ulogu.
Model El Salvadora, koji je uveo predsjednik Nayib Bukele, postao je simbol te filozofije. Megazatvor CECOT za 40.000 zatvorenika doveo je do drastičnog pada kriminala, ali i brojnih optužbi za kršenje ljudskih prava. Unatoč kritikama, predsjednici Ekvadora, Paragvaja i Argentine već su izrazili namjeru replicirati taj model.
Brazil, pak, raspravlja o proglašavanju PCC‑a i CV‑a terorističkim organizacijama, no vlada zasad odbacuje tu ideju, tvrdeći da su to profitne kriminalne mreže, a ne ideološke skupine.
‘Zatvori su postali poslovne centrale‘
"Zatvori su danas poslovne kancelarije kriminala," kaže Elizabeth Dickinson iz International Crisis Groupa. Iz ćelija se izdaju zapovijedi za ubojstva, dogovaraju isporuke droge i širenje teritorija.
A dok vlade pokušavaju nametnuti red, mnogi zatvori ostaju mjesta ekonomske eksploatacije i moralne degradacije, tvrdi Andrade:
"Lakše je djetetu u četvrti dobiti paket droge i pištolj nego knjigu i olovku. Ako ljude u zatvoru nastavimo brutalizirati, stvaramo vojsku kriminalaca koja će sutra izići na ulice".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....