Svijet bi do kraja desetljeća mogao doživjeti prvu godinu u kojoj bi prosječna globalna temperatura prvi put bila veća za dva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, objavili su klimatolozi britanskog Met Officea.
- Takav scenarij bio je praktički nemoguć prije nekoliko godina - rekao je za New Scientist klimatolog dr. Adam Scaife iz Met Officea, vodećeg centra Svjetske meteorološke organizacije (WMO) za predviđanja klime u rasponima od jedne do deset godina. Svake godine istraživači u Met Officeu koriste podatke o klimi dobivene promatranjem i modeliranjem u institucijama diljem svijeta kako bi predvidjeli globalnu klimu za sljedećih pet godina. Na osnovi toga Met Office izrađuje izvještaj koji zatim predstavlja WMO, UN-ova organizacija sa sjedištem u Ženevi, piše Jutarnji list.
- Upravo smo zabilježili deset najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Nažalost, u ovom WMO-ovu izvještaju nema naznaka da će se taj trend ublažiti u idućim godinama, što znači da će rasti negativni utjecaj na naša gospodarstva, svakodnevne živote, ekosustave i planet - izjavila je Ko Barrett, zamjenica glavne tajnice WMO-a, na predstavljanju novog izvještaja.
Prošla je godina ušla u povijest kao prva u kojoj je prosječna globalna temperatura zraka bila viša od 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što je prvi prag zacrtan Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine. Taj važni međunarodni sporazum ima cilj ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, s dodatnim ciljem održavanja zagrijavanja na ili ispod 1,5 stupnjeva do kraja ovog stoljeća.
godišnje zagrijavanje veće od 1,5 Celzijevih stupnjeva
Premašivanje prvog cilja Pariškog klimatskog sporazuma prošle godine bio je rezultat dvaju efekata: kontinuiranog i nezaustavljivog trenda globalnog zagrijavanja te utjecaja klimatološkog fenomena El Niño koji je vladao u 2023. i u polovini 2024. godine. No, prema Met Officeu, odnosno WMO-u sada je 86 posto vjerojatnosti da će barem jedna od sljedećih pet godina prijeći isti prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva.
Također, 70 posto je vjerojatnosti da će prosječno zagrijavanje za cijelo razdoblje od 2025. do 2029. godine premašiti 1,5 Celzijevih stupnjeva.
Usporedbe radi, ta je vjerojatnost porasla u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, u kojem je iznosila 47 posto (za razdoblje 2024. - 2028.).
- Ova najnovija predviđanja sugeriraju da smo sada stvarno vrlo blizu toga da godine u kojima ćemo premašiti 1,5 Celzijevih stupnjeva postanu uobičajene. Ovo su šokantne statistike - rekao je Scaife za New Scientist.
Vjerojatnost da jedna od idućih godina bude dva stupnja toplija u odnosu na predindustrijsko doba trenutačno je mala: tim WMO-a/Met Officea je procjenjuje na oko jedan posto. No, valja imati na umu da je prije 10 godina Met Office prvi put iznio procjenu da bi svijet do 2030. godine mogao zabilježiti prvu godinu sa zagrijavanjem većim od 1,5 Celzijevih stupnjeva.
erupcijom vulkana do hlađenja Zemlje
- Imali smo 2024., koja je bila prva pojedinačna godina sa zagrijavanjem jasno iznad 1,5 Celzijevih stupnjeva. Ipak, mislim da nije velika vjerojatnost da ćemo u sljedećih pet godina imati godinu s porastom temperature od dva stupnja u odnosu na predindustrijske razine. No, takve će godine doći već za koje desetljeće. Kako sad stojimo s emisijama, njihovim porastom, odnosno porastom koncentracija stakleničkih plinova, idemo prema svijetu koji će, ne samo u jednoj godini, nego i u klimatološkom srednjaku biti topliji za tri stupnja u odnosu na kraj 19. stoljeća - rekao nam je dr. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
- Zanimljivo je da i ovaj izvještaj Svjetske meteorološke organizacije, kao i nedavni izvještaj Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) jasno ističu kako jedino veća vulkanska erupcija može dovesti do kratkoročnog hlađenja Zemlje. No, takve se snažne vulkanske erupcije događaju u prosjeku jednom do dva puta u stoljeću. Naime, kada veća količina prašine i sumpornog dioksida dospije u više slojeve atmosfere, onda je moguće da tijekom dvije do tri godine temperatura planeta blago padne. No, ne možemo prognozirati kad će se dogoditi takva vulkanska erupcija koja bi dovela do kraćeg zahlađenja - pojasnio je Güttler.
Naš sugovornik ističe kako emisije stakleničkih plinova u svijetu nastavljaju rasti, a među rijetkim pozitivnim primjerima su Hrvatska i EU. - Prema izvještaju Europske komisije, u Hrvatskoj su emisije pale za 30 posto u odnosu na 1990., a u EU u prosjeku za 38 posto. I dok je zelena tranzicija u Hrvatskoj solidna na planu energetske učinkovitosti te u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, loše stojimo s prometom. Broj vozila kod nas stalno raste, pa su emisije iz prometa porasle za 50 posto u odnosu na 1990. Promet je sektor u kojem je Hrvatska među najslabijim državama članicama EU kada je riječ o udjelu vozila na čišći pogon - naglasio je Güttler, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....