Sva polariziranost američkog društva zadnjih se dana i tjedana ogleda u Minneapolisu. Kad u uvjetima polarne hladnoće, na temperaturama od gotovo minus trideset, građani u tisućama izlaze na ulice kako bi protestirali protiv brutalnosti državnog aparata, onda je jasno da se događa nešto duboko nenormalno.
Žitelji Minneapolisa nisu još pošteno ožalili ni svoju 37-godišnju sugrađanku Renne Good – majku troje djece, lokalnu aktivistkinju i nagrađivanu pjesnikinju – a već moraju oplakivati 37-godišnjeg medicinskog tehničara Alexa Prettija. I nju i njega ubili su agenti američke Imigracijske službe (ICE), samo zato što su kao volonteri htjeli pomoći žrtvama bjesomučne hajke koju agenti ICE-a, po nalogu Trumpove administracije, provode nad imigrantima.
I Good i Pretti su bijeli Amerikanci, oboje s urednim američkim državljanstvom. Oni su upravo prototip prosječnih Amerikanaca koje Trump – kako on to službeno predstavlja - progonom imigranata želi zaštititi od imigrantskog nasilja i kriminala. Međutim, ni nju ni njega glave nisu došli razulareni imigranti, nego razulareni Trumpovi agenti.
„Minneapolis je postao žarište agresivne operacije provođenja imigracijskih zakona koju je naredila Trumpova administracija, a koja je predstavljena kao kampanja protiv kriminalaca bez dokumenata. (...) Nekima se čini kao da američki građani postaju kolateralna šteta u nastojanju američkog predsjednika da deportira imigrante”, piše u tom smislu washingtonska dopisnica australskog ABC-a Rachel Clayton.
Podsjećajući da je Trump vodio kampanju s obećanjem da će provesti „najveću operaciju domaće deportacije u američkoj povijesti” kako
bi „Ameriku ponovno učinio sigurnom”, novinarka ABC-a primjećuje da recentni događaji u Minneapolisu poništavaju to obećanje.
„Suzbijanje nedokumentiranog kriminala u ime sigurnosti Amerikanaca postaje teško prodati kad su dva građanina sada mrtva od ruku tih provoditelja zakona”, zaključuje Clayton.
Sjećanje na Georgea Floyda
Zašto je Trump kao poligon za demonstraciju svoje antiimigrantske agende izabrao baš Minneapolis? Ovo pitanje dobiva na važnosti s obzirom da je upravo ovaj američki grad prije šest godina bio epicentar narodnog bunta koji se brzo proširio po čitavoj Americi. Podsjetimo, upravo je u Minneapolisu u svibnju 2020. bijeli policajac ubio Afroamerikanca Georgea Floyda, što je potaknulo rast BLM pokreta i višemjesečne građanske nemire diljem SAD-a.
Imajući u vidu da je grad još otada emocionalno ranjen i traumatiziran policijskom brutalnošću, neki drugi američki predsjednik namjerno bi izbjegavao dizati tenzije u Minneapolisu. No, Trumpova administracija baš je Minneapolis proglasila centralnom točkom nove faze obračuna s imigracijom, te je u zadnja dva mjeseca u taj grad poslano gotovo 3000 agenata ICE-a, kako bi proveli ono što Ministarstvo domovinske sigurnosti - pod čijim okriljem djeluje ICE – naziva „najvećom operacijom u povijesti” te agencije na tom području.
Također, saveznu državu Minnesotu – čiji je Minneapolis najveći grad – Trumpova je administracija označila simbolom navodne anarhije u uporištima Demokratske stranke. Otuda je Ministarstvo domovinske sigurnosti objavilo da je od početka prosinca u Minnesoti uhićeno više od 2.000 ljudi.
Podsjetimo, na izborima 2024. Trump je izgubio Minnesotu – dobio je 47 posto glasova, dok je demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila 51 posto. K tome, upravo je guverner Minnesote Tim Walz bio izbor Kamale Harris za potpredsjednika SAD-a, što je zacijelo doprinijelo da se Trump posebno obruši na ovu saveznu državu.
Koliko Amerikanaca mora umrijeti?
Trumpu je u ratu protiv Minnesote pomogao i nedavno otkriveni korupcijski skandal u Minneapolisu, vezan za fiktivne centre za djecu koji su na temelju lažne dokumentacije dobivali izdašne državne subvencije. U prijevari su izgleda – kako pokazuje preliminarna istraga – sudjelovali imigranti iz Somalije, koji su iskoristili specifičan način na koji Minnesota organizira sustav subvencionirane skrbi za djecu.
Ta savezna država ne otvara svoje vrtiće za djecu, nego plaća privatnim i neprofitnim centrima koji su registrirani za čuvanje djece. Roditelji s nižim prihodima, koji ostvaruju pravo na državnu pomoć, biraju neki od registriranih dječjih centara, kojima onda država – na temelju roditeljskih prijava – subvencionira prijavljene sate boravka djeteta. Pokazalo se, međutim, da brojni takvi centri, koji na papiru imaju po 50 ili 100 djece, zapravo ne postoje, nego služe kao administrativni kanal za izvlačenje državnog novca.
Prvi detalji istrage ukazuju da je riječ o desecima milijuna dolara. Otuda je Trump nedavno na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio da je u Minnesoti na djelu „kriminalno zataškavanje goleme financijske prijevare koja je u tijeku”, čime je apostrofirao političku odgovornost guvernera Walza, čiji su službenici potpisivali te ugovore.
Trumpov sukob s demokratskim čelnicima Minnesote dodatno se zaoštrio navedenim ubojstvima dvoje nevinih građana Minneapolisa. Guverner Walz pozvao je Trumpa da povuče ICE-ove agente iz Minnesote, dok je gradonačelnik Minneapolisa Jacob Frey javno zatražio prekid federalne operacije u gradu, pitajući „koliko još Amerikanaca mora umrijeti” da bi se ona zaustavila. Trump ih je na to optužio da „potiču pobunu”, te je zaprijetio aktiviranjem Zakona o pobuni (Insurrection Act) iz 1807. godine, koji bi mu omogućio da rasporedi vojsku unutar Minnesote.
Fašistička strategija
Neki drže da uvođenje Zakona o pobuni i jest Trumpov krajnji cilj, i da je upravo zato za demonstraciju antiimigracijske agende izabrao Minneapolis, znajući da će se tamošnji stanovnici, već otprije traumatizirani ubojstvom Georgea Floyda, tome usprotiviti. Takav scenarij, po kojem su agenti ICE-a smišljeno i ciljano poslani u Minnesotu kako bi svojim nasilnim akcijama isprovocirali bijes lokalnih stanovnika, sugerira i američki časopis The Atlantic.
„U Minneapolisu i drugdje agencija se ponašala provokativno, ponekad brutalno i vjerojatno nezakonito – ponašanja koja su Trump i njegovi suradnici poticali, štitili i davali snimateljskim ekipama da ih javno prikažu, možda u nadi da će izazvati nasilni otpor koji bi opravdao daljnje represije, klasičnu fašističku strategiju”, piše Atlantic.
Trumpove prijetnje uvođenjem Zakona o pobuni analitičari povezuju s neizvjesnom situacijom oko međuizbora koji će se u SAD-u održati u studenome, a na kojima bi bolji rezultat demokrata mogao promijeniti odnos snaga u Kongresu i bitno otežati Trumpu djelovanje u ostatku mandata. Kako je progon imigranata jedno od ključnih obećanja koje je Trump dao svojoj MAGA sljedbi, svako ometanje tog projekta Trump doživljava kao udar na jesenske izborne izglede Republikanske stranke.
„Provođenje imigracijskih zakona i dalje se oblikuje kao glavno pitanje na međuizborima, To je uglavnom razlog zašto (Trumpova) administracija čini sve što je moguće kako bi preusmjerila fokus”, rekao je za ABC analitičar imigracijske politike Alex Nowrasteh, viši potpredsjednik za politiku u washingtonskom think-tanku Cato Institut, dodavši da „s približavanjem međuizbora politički ulozi za republikance rastu”.
Drugim riječima, ako Trump uskoro ne obuzda agente ICE-a, još bi mnoga američka mati do studenoga mogla zakukati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....