U doba kad većina tinejdžera najveća otkrića doživljava na ekranima mobitela, šesnaestogodišnji Aiden Andrews do svog je došao duboko ispod površine mora. Tijekom ronjenja kod Manasota Keya na zapadnoj obali Floride, ovaj mladić iz SAD‑a ugledao je na morskom dnu nešto što bi mnogi paleontolozi poželjeli za svoju vitrinu – savršeno očuvan, oko šest inča (oko 15 centimetara) dug zub drevnog morskog diva, megalodona.
‘Samo sam vidio nešto ogromno na pijesku‘
Aiden je na ronilačku turu krenuo s ekipom Fossil Junkies, tvrtkom koja organizira izlete za zaljubljenike u fosile i morske dubine. U tom dijelu Floride relativno je uobičajeno pronaći manje zube pradavnih morskih pasa – lokalna obala oko Venicea i Manasota Keya često se naziva "svjetskom prijestolnicom zuba morskih pasa". No ono što je ovaj tinejdžer ugledao nije bila "sitnica" za suvenir.
Kako opisuju američki mediji, dok je pregledavao pješčano dno, u jednom trenutku je pod svjetlom lampe ugledao tamni, trokutasti oblik koji je odskakao od okolnog pijeska. Kada je zaronio bliže, shvatio je da drži nešto veličine svoje ruke – golemi fosilni zub, s jasno vidljivim nazubljenim rubovima. Instruktori su ga odmah proglasili "otkrićem života", ističući koliko je rijetko naići na tako velik i dobro očuvan primjerak.
Kapetan ture John Kreatsoulas objasnio je da manji zubi megalodona u tom području nisu toliko neuobičajeni, no zubi od šest inča pripadaju u sam vrh – tek mali postotak svih ikad pronađenih doseže tu veličinu. Za jednog šesnaestogodišnjaka koji je "samo išao roniti", to je, vrlo vjerojatno, trofej koji će pamtiti cijeli život.
Tko je bio megalodon – pravi morski vladar
Megalodon (Otodus megalodon) bio je jedan od najstrašnijih morskih predatora koji je ikada živio. Vladao je svjetskim oceanima u razdoblju od otprilike prije 23 do 3,6 milijuna godina, u eri prije pojave modernog čovjeka. Procjene govore da su ovi divovi mogli dosegnuti i do 18 metara duljine te težinu od 50 i više tona – znatno više od današnje velike bijele psine, koja se s prosječnih četiri – šest metara čini gotovo skromnom.
Njihovi zubi bili su savršeno oruđe za ono što su radili: široki, trokutasti, s nazubljenim rubovima, dizajnirani da drobe kosti i trgaju meso velikog plijena. Fosilni nalazi upućuju na to da su se megalodoni hranili velikim morskim sisavcima – kitovima, dupinima, tuljanima – ali vjerojatno i drugim morskim psima i ribama. Svaki pojedini zub mogao je biti dugačak 10 – 18 centimetara, pa i više, a čeljusti su bile toliko snažne da su mogle smrskati kosti plijena jednim ugrizom.
Zbog građe kostura morskih pasa, koji je uglavnom hrskavičan, od megalodona su do danas najčešće sačuvani upravo zubi i poneki dijelovi kralježnice. Zubi su kao mineralizirani dijelovi tijela idealni kandidati za fosilizaciju, pa stoga svaki ovakav pronalazak postaje izravna, opipljiva veza s oceanima kakvi su postojali milijunima godina prije nas.
Zašto je ovaj nalaz toliko poseban
Regija uz obalu Floride, posebno oko Venicea i Manasota Keya, geološki je bogata sedimentima iz razdoblja kada su ondje postojale drevne morske sredine. To objašnjava zašto se ondje često pronalaze manji zubi morskih pasa, pa i megalodona. Ipak, nekoliko je razloga zašto je Aidenov nalaz izazvao toliku pozornost:
► Veličina: zub od oko 6 inča (15 cm) spada među veće primjerke koji se pronalaze; većina je znatno manja.
► Stanje očuvanosti: prema snimkama i izjavama instruktora, zub je iznimno dobro očuvan – jasno se vide oblici i rubovi, što ga čini vrijednim i za kolekcionare i za znanstvenike.
► Dob pronalazača: činjenica da je ovakav fosil pronašao šesnaestogodišnjak dodatno pojačava simboliku priče – mlada generacija doslovno rukama dodiruje ostatke drevne Zemlje.
► Za lokalnu zajednicu i tvrtke poput Fossil Junkiesa, ovakvi nalazi su i reklama i podsjetnik koliko je podvodno nasljeđe Floride bogato i fascinantno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....