Stari, 62‑godišnji kućni film snimljen 1963. mogao bi ponovno otvoriti jednu od najvećih misterija moderne američke povijesti – ubojstvo predsjednika Johna F. Kennedyja. Riječ je o tzv. Nixovu filmu, 8‑milimetarskoj snimci koju je toga 22. studenoga 1963. u Dallasu zabilježio Orville Nix, skromni majstor za klima‑uređaje, stojeći nasuprot poznatoga travnatog brežuljka u Dealey Plazi. Upravo taj travnati nasip već šest desetljeća opsjeda teoretičare zavjere, koji tvrde da je odande pucao drugi strijelac, a sada odvjetnici Nixove obitelji uvjeravaju sud da tehnologija 2026. može iz filma "izvući" detalje koje nitko nikada prije nije vidio.
Najpoznatija snimka atentata je, naravno, ona Abrahama Zaprudera – 26 sekundi filma zbog kojeg se i danas zadrhti želudac kad se vidi trenutak pogotka u predsjednikovu glavu. No Zapruder je snimao iz ugla koji pokazuje limuzinu i zgradu skladišta knjiga, dok je Nix, s druge strane trga, imao u kadru upravo famozni brežuljak s ogradom iza koje mnogi svjedoci tvrde da su čuli pucanj. Njegova zrnata snimka već je jednom analizirana: krajem 70‑ih preuzela ju je posebna kongresna komisija, koja je zaključila da je Kennedy "vjerojatno ubijen kao posljedica zavjere" i da su "vjerojatno pucala dvojica napadača", iako tadašnja tehnologija nije mogla definitivno potvrditi tko se, ako itko, vidi na brežuljku.
Tu priča postaje gotovo filmska: originalni Nixov film nakon analize 1978. nestaje. Obitelj tvrdi da je završio u Nacionalnom arhivu, dok su razne institucije – FBI, tvrtka Aerospace Corporation, pa i sam Arhiv – godinama prebacivale odgovornost i tvrdile da nemaju ni film ni urednu dokumentaciju o njegovu kretanju. Ostale su samo kopije lošije kvalitete kakve smo vidjeli, primjerice, u filmu "JFK" Olivera Stonea. Nixova unuka Linda Gayle Nix Jackson procjenjuje da bi original, kao jedini netaknuti vizualni zapis travnatog brežuljka u trenutku atentata, mogao vrijediti i do 900 milijuna dolara, ali joj je još važnije, kako kaže, konačno doznati što je zaista snimio njezin djed.
Nakon godina pravne borbe, slučaj je dobio novi život: Savezni sud za potraživanja 2024. odbio je zahtjev vlade da se tužba odbaci, otvorivši put procesu u kojem Nixovi traže i odštetu i povrat filma. Odvjetnik Scott Watnik naglašava da je riječ o jedinoj poznatoj snimci koja u ključnom trenutku jasno obuhvaća područje iza ograde na travnatom brežuljku. "Ako original prođemo kroz optičku tehnologiju 2026., možemo izvući detalje koji su 1978. bili nevidljivi", kaže on, uvjeren da bi se mogla potvrditi ili srušiti hipoteza o drugom strijelcu. Obitelj tvrdi i da je vlada desetljećima prikrivala ili barem nemarno čuvala jedan od najvrjednijih povijesnih dokumenata 20. stoljeća, a novi val skidanja oznaka tajni s JFK dokumenata pod sadašnjom administracijom ponovno je potaknuo pitanje: što točno još uvijek ne znamo o tom danu u Dallasu?
U međuvremenu, službena verzija priče ostaje ista. Prema Warrenovu izvješću, za ubojstvo je odgovoran Lee Harvey Oswald, 24‑godišnji bivši marinac i simpatizer komunizma, koji je navodno sam, iz šestog kata skladišta knjiga, ispucao tri metka iz puške Carcano i usmrtio predsjednika. Sam Oswald nikada nije dočekao suđenje: dva dana nakon atentata ustrijelio ga je vlasnik noćnog kluba Jack Ruby u prijenosu uživo, što je dodatno potaknulo sumnje da se netko želi riješiti neugodnog svjedoka. Od tada se niz teorija zavjere ne stišava – od mafije i CIA‑e do kubanskih i sovjetskih službi – a svaki novi dokument ili isječak filma postaje gorivo za nove rasprave.
Hoće li Nixov film doista "promijeniti sve što znamo o ubojstvu JFK‑a", kako sugeriraju naslovi, ili će samo još jednom pokazati iste mutne sjene koje su istražitelji već vidjeli prije pola stoljeća, zasad nitko ne zna. No sama činjenica da se 62 godine nakon atentata vode pravne bitke oko nekoliko sekundi zrnate 8‑milimetarske snimke govori koliko duboko to ubojstvo i dalje kopa po američkoj podsvijesti. Ako originalni film jednog dana doista ugleda svjetlo dana – i ako moderne analize otkriju nešto novo – svijet će se ponovno vratiti na one iste okvire iz studenoga 1963., tražeći u svakom pikselu odgovor na pitanje koje već generacijama visi u zraku: je li John F. Kennedy stradao od ruke usamljenog atentatora ili je Dallas bio pozornica savršeno prikrivene zavjere?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....