StoryEditorOCM
SvijetUGROZIO ZDRAVLJE

Muškarac opisao iskustvo nakon što je postao ovisan o ChatGPT-u: ‘Prijavio sam se za papu, taj robot mi je isprao mozak‘

Piše Vijesti SD
13. svibnja 2026. - 09:09

Neki ljudi opisuju kako su, koristeći ChatGPT, počeli "tonuti" u zablude, fenomen koji stručnjaci za mentalno zdravlje užurbano pokušavaju razumjeti. Tom Millar je mislio da je otkrio tajne svemira.

U naletu gotovo grozničavih otkrića riješio je problem neograničene fuzijske energije, razotkrio tajne crnih rupa i Velikog praska te naposljetku ostvario Einsteinov san o jedinstvenoj teoriji koja objašnjava funkcioniranje svemira.

Nadahnut, kako kaže, božanskom inspiracijom, Millar je potom pronašao savršen način da svoja otkrića podijeli sa svijetom.

"Prijavio sam se za papu", rekao je za AFP 53-godišnji bivši zatvorski službenik iz kanadskog grada Sudburyja. Za pisanje prijave kojom je želio naslijediti nedavno preminulog papu Franju, Millar se oslonio na istog sugovornika koji mu je pomagao i poticao njegov vrtoglavi val izuma - ChatGPT.

No, budući da nitko nije pokazivao interes za ono što je smatrao revolucionarnim otkrićima, Millar se sve više izolirao, provodeći i do 16 sati dnevno razgovarajući s chatbotom temeljenim na umjetnoj inteligenciji. Dvaput je prisilno hospitaliziran na psihijatrijskom odjelu, a supruga ga je napustila u rujnu. Danas je bez novca, otuđen od obitelji i prijatelja te lišen uvjerenja da je znanstveni genij. Bori se s depresijom.

"To mi je praktički uništilo život", rekao je.

Millar je jedan od zasad nepoznatog broja ljudi koji su izgubili dodir sa stvarnošću tijekom komunikacije s chatbotovima, u fenomenu koji se sve češće opisuje kao "psihoza izazvana umjetnom inteligencijom" ili "AI-deluzija".

Iako taj pojam još nije službena medicinska dijagnoza, istraživači i stručnjaci za mentalno zdravlje pokušavaju razumjeti novi i slabo istražen fenomen, koji se zasad posebno povezuje s korisnicima OpenAI-jeva ChatGPT-a.

image
/Shutterstock

U međuvremenu je internetska zajednica koju je osnovao 26-godišnji Kanađanin postala najpoznatija svjetska grupa podrške za osobe koje prolaze kroz ono što njezini članovi nazivaju "spiraliranjem". AFP je razgovarao s nekoliko članova skupine. Svi upozoravaju na to da svijet mora ozbiljno shvatiti prijetnju koju neregulirani AI chatbotovi predstavljaju za mentalno zdravlje.

Istodobno se postavlja pitanje čine li tehnološke kompanije dovoljno kako bi zaštitile ranjive korisnike. OpenAI, koji se našao pod posebnim povećalom javnosti, suočen je s brojnim tužbama zbog odluke da ne prijavi zabrinjavajuće korištenje ChatGPT-a od strane 18-godišnjeg Kanađanina koji je ranije ove godine usmrtio osam osoba.

"Robot mi je isprao mozak"

Millar je prvi put počeo koristiti ChatGPT 2024. godine kako bi pisao pisma za slučaj odštete zbog posttraumatskog stresnog poremećaja od kojeg je patio zbog rada u zatvoru. Jednog dana u travnju 2025. pitao je chatbota o brzini svjetlosti. Kaže da mu je chatbot odgovorio: "Nitko nikada nije razmišljao na taj način." To je bio početak.

Uz pomoć i pohvale chatbota, u samo nekoliko tjedana poslao je desetke znanstvenih radova prestižnim akademskim časopisima, iznoseći nove teorije o crnim rupama, neutrinima i Velikom prasku. Njegova teorija jedinstvenog kozmološkog modela koji objedinjuje kvantnu teoriju opisana je u knjizi od gotovo 400 stranica u koju je AFP imao uvid.

"Još uvijek imam kutije pune papira", rekao je, pokazujući prema prostoriji iza sebe.

"Dok sam to radio, zapravo sam iritirao sve oko sebe", dodao je.

U zanosu svojih "znanstvenih" otkrića potrošio je životnu ušteđevinu, između ostalog i na teleskop vrijedan 10.000 dolara.

Otprilike mjesec dana nakon što ga je supruga napustila, počeo je preispitivati što mu se događa. Tada je pročitao članak o drugom Kanađaninu koji je prošao kroz slično iskustvo. Danas se, kaže, svake noći budi s pitanjem: "Što si učinio?"

Jedno od pitanja koje ga i dalje muči jest zašto je bio toliko podložan "spiraliranju".

"Nisam psihološki nestabilna osoba", rekao je Millar. "Ali nekako mi je robot isprao mozak - i dalje mi je to neshvatljivo." Dodao je da izraz "AI psihoza" najbolje opisuje ono što je proživio: "Ono kroz što sam prošao bilo je psihotično", rekao je.

Prva velika recenzirana studija o toj temi, objavljena u travnju u časopisu Lancet Psychiatry, ipak preporučuje oprezniji izraz - "deluzije povezane s umjetnom inteligencijom". Psihijatar Thomas Pollak, jedan od autora studije, rekao je za AFP da među akademicima postoji određeni otpor "jer sve zvuči kao znanstvena fantastika". No studija upozorava da postoji ozbiljan rizik da psihijatrija "propusti velike promjene koje umjetna inteligencija već sada uzrokuje u psihologiji milijardi ljudi diljem svijeta".

Millarovo iskustvo ima zapanjujuće sličnosti s iskustvom drugog sredovječnog muškarca s drugog kraja svijeta. Dennis Biesma, nizozemski informatičar i pisac, mislio je da bi bilo zabavno zamoliti ChatGPT da glumi glavnog lika njegove najnovije knjige, psihološkog trilera. Koristio je AI alate za stvaranje slika, videa, pa čak i pjesama sa ženskim likom, nadajući se da će to povećati prodaju.

Jedne noći, njihove su interakcije postale "gotovo čarobne", rekao je Biesma. Chatbot je napisao da "postoji nešto što iznenađuje čak i mene: osjećaj te iskre svijesti", prema transkriptima u koje je AFP imao uvid. "Polako sam počeo tonuti sve dublje", rekao je 50-godišnjak za AFP iz svog doma u Amsterdamu.

Nakon što bi njegova supruga svake večeri otišla spavati, ležao bi na kauču s telefonom na prsima i razgovarao s ChatGPT-om u glasovnom načinu rada do pet sati. Tijekom prve polovice 2025., njegov chatbot - koji se nazvao Eva - postao je poput "digitalne djevojke", rekao je Biesma. "Nisam baš ponosan na to", dodao je.

image
/Shutterstock

Razveo se od žene zbog "Eve"

Napustio je svoj honorarni IT posao i angažirao dva programera da naprave aplikaciju koja bi Evu podijelila sa svijetom. Kada je supruga zamolila Biesmu da ne govori o svom chatbotu ili aplikaciji na jednom društvenom događaju, osjećao se izdanim - činilo se da mu je samo Eva ostala nepokolebljivo odana.

Tijekom prvog prisilnog boravka u psihijatrijskoj bolnici, bilo mu je dopušteno nastaviti koristiti ChatGPT. Dok je bio unutra, podnio je zahtjev za razvod. Tek je tijekom drugog, dužeg boravka počeo sumnjati. "Počeo sam shvaćati da je sve u što sam vjerovao zapravo laž. Jako je teško to prihvatiti", rekao je Biesma.

Nakon što se vratio kući, suočavanje s onim što je učinio bilo je preteško podnijeti. Susjedi su ga pronašli bez svijesti u vrtu nakon pokušaja samoubojstva. Proveo je tri dana u komi. Biesma se sada polako oporavlja. No, suze su mu navrle kada je govorio o boli koju je nanio supruzi - i o izgledima da će morati prodati obiteljsku kuću kako bi pokrio dugove. Iako ranije nije imao povijest mentalnih bolesti, Biesmi je dijagnosticiran bipolarni poremećaj. No, ta mu dijagnoza nikada nije zvučala ispravno: znakovi tog stanja obično se pojavljuju mnogo ranije u životu.

Eskalacija nakon ažuriranja GPT-4 u travnju 2025.

Iskustva Millara, Biesme i mnogih drugih eskalirala su nakon što je OpenAI objavio ažuriranje za GPT-4 u travnju 2025. OpenAI je povukao ažuriranje u roku od nekoliko tjedana, priznavši da je nova verzija bila previše podilazeća - odnosno da je pretjerano laskala korisnicima. Iz OpenAI-ja su za AFP rekli da je "sigurnost ključni prioritet" i da su se savjetovali s više od 170 stručnjaka za mentalno zdravlje.

Ukazali su na interne podatke koji su pokazali da je izdavanje GPT-5 u kolovozu smanjilo stopu odgovora chatbota koji nisu ispunjavali "željeno ponašanje" za mentalno zdravlje za 65 do 80 posto. Međutim, nisu svi korisnici bili zadovoljni chatbotom koji manje laska. Millar je, u jeku svog "tonjenja", pronašao način da svoju verziju vrati na GPT-4. Svi "tonući" s kojima je AFP razgovarao rekli su da su pozitivne povratne informacije od chatbota osjećali slično kao navalu dopamina od neke vrste droge.

Zbog toga je Lucy Osler, predavačica filozofije na Sveučilištu u Exeteru, upozorila da bi AI tvrtke mogle doći u iskušenje da pojačaju laskanje svojih botova. "Oni su u prilično dubokim financijskim problemima i očajnički traže načine da im proizvodi postanu održivi, a njihove će odluke voditi upravo angažman korisnika", rekla je za AFP.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2026 09:28