Najdugovječniji i najmoćniji vođa u modernoj povijesti Irana, ajatolah Ali Hamenei, drugi je i dugogodišnji vrhovni vođa Islamske Republike Iran te jedna od najmoćnijih političkih figura suvremenog Bliskog istoka.
Ovaj 87-godišnji ajatolah sada je ponovno u fokusu zbog velikih prosvjeda u Iranu u kojima je, prema izvještajima iz te zemlje u kojoj je odnedavno ukinut internet, ubijeno 600 prosvjednika, a uhićeno njih 10.000. Prkosne Irance to za sada nije obeshrabrilo, na sve načine pokazuju svoje gađenje prema ajatolahu.
Viralni trend na društvenim mrežama prikazuje žene bez hidžaba, raspuštene kose, koje simbolično pripaljuju cigarete paleći fotografije vrhovnog vođe, što je čin koji sasvim sigurno izaziva bijes Hameneija i režima.
Širi se i snimka s noćnog prosvjeda u centru Teherana, gdje se čuje kako žena uzvikuje antirežimske slogane i kaže: "Ne bojim se, mrtva sam već 47 godina."
Ukratko, vrhovni vođa postao je simbol mržnje i bijesa mase, mnogi ga smatraju odgovornim za krvavi obračun koji je do sada odnio stotine života.
Vrhovni vođa od 1989.
Na čelo države i sustava došao je 1989. godine, nakon smrti ajatolaha Ruhollaha Homeinija, vođe Islamske revolucije, i na toj se poziciji zadržao više od tri desetljeća, obilježivši čitave generacije Iranaca svojom vladavinom.
Rođen je 1939. godine u Mashhadu, drugom najvećem gradu u Iranu, u brojnoj i duboko religioznoj obitelji. Već u ranoj mladosti Hamenei se posvetio vjerskom obrazovanju, proučavanju Kurana i islamske teologije, a s 11 godina stekao je status klerika i vrlo rano se politički angažirao.
Priključio se protivnicima tadašnjeg iranskog šaha Mohammada Reze Pahlavija, zbog čega je bio i zatvaran, a ima trajno oduzetu desnu ruku kao posljedicu atentata početkom osamdesetih. Nakon Islamske revolucije 1979. godine brzo se probio u sam vrh nove vlasti.
Godine 1981. izabran za predsjednika Irana, a osam godina kasnije, nakon Homeinijeve smrti, postao je vrhovni vođa i od tada u njegovim rukama leži gotovo sva stvarna moć u državi. Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga i Iranske revolucionarne garde, ali i kao osoba koja imenuje ključne suce, vojne zapovjednike i članove nadzornih tijela, on ima pravo veta na gotovo svaku važnu političku odluku. Učvrstio je sustav vlasti pod nadzorom mula, odnosno šijitskih muslimanskih svećenika, čime je osigurao svoj položaj neupitnog autoriteta među tvrđim krugovima vlasti, odmah ispod autoriteta Boga, a paramilitarna Revolucionarna garda postala je dominantna sila u iranskoj vojsci i unutarnjoj politici, pod njegovim izravnim nadzorom, piše Independent.
Unatoč ogromnoj moći, Hamenei vodi povučen privatni život. Rijetko putuje izvan Irana, živi u središtu Teherana sa suprugom Mansureh Hojasteh Bagerzadeh, a poznat je po ljubavi prema vrtlarstvu i poeziji.
Obitelj u sjeni vlasti
Ali Hamenei ima šestero djece: četiri sina i dvije kćeri. Iako se članovi obitelji rijetko pojavljuju u javnosti i gotovo nikada ne daju izjave za medije, njihov se utjecaj unutar sustava vlasti često opisuje kao znatan, osobito kada je riječ o njegovim sinovima.
Kako piše BBC, najpoznatiji i najutjecajniji među njima je Mojtaba Hamenei, drugi sin, kojega mnogi analitičari smatraju najmoćnijom osobom iz sjene u Islamskoj Republici. Školovao se u elitnoj islamskoj srednjoj školi Alavi u Teheranu, koju tradicionalno pohađaju djeca visokih državnih dužnosnika, a kasnije je u Qomu započeo formalno vjersko obrazovanje. Oženjen je kćeri istaknutog konzervativnog političara Gholam-Ali Hadad-Adela, čime je dodatno učvrstio svoj položaj unutar političko-klerikalne elite.
Od sredine 2000-ih godina Mojtaba Hamenei sve se češće povezuje s ključnim političkim procesima u zemlji, iako se rijetko pojavljuje u javnosti. Posebnu pozornost privukao je nakon predsjedničkih izbora 2004. godine, kada ga je oporbeni kandidat Mehdi Karroubi javno optužio da je iza kulisa radio u korist Mahmuda Ahmadinedžada. Od tada se u iranskim i međunarodnim analizama redovito spominje kao mogući nasljednik svoga oca, premda iranske vlasti te tvrdnje službeno odbacuju.
Najstariji sin Mustafa Hamenei znatno je povučeniji i poznat po izrazito konzervativnim vjerskim stavovima. Sudjelovao je u Iransko-iračkom ratu, a o njegovu političkom djelovanju zna se vrlo malo. Massoud Hamenei, treći sin, nekoć je vodio ured zadužen za praćenje i predstavljanje rada vrhovnog vođe, uključujući uređivanje biografija i memoara, no posljednjih godina drži se podalje od političkih krugova. Najmlađi sin, Maysam Hamenei, također je klerik i radio je u instituciji koja se bavi očuvanjem i objavljivanjem očevih djela.
Kćeri Bushra i Hoda gotovo su potpuno izvan javnog života, no obje su udane za muškarce povezane s vrhom iranskog režima i institucijama bliskima vlasti.
Prema izvještaju The New York Timesa, ajatolah Ali Hamenei imenovao je trojicu visokih šijitskih klerika kao kandidate za svoga nasljednika u slučaju da bude ubijen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....