Na što je to Putin pristao? Svijet čeka odgovor na to pitanje... Zelenski je promijenio strategiju

Predsjednik Putin pristao je da Rusija prihvati sigurnosna jamstva za Ukrajinu", izjavio je Donald Trump na početku sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i vodećim europskim dužnosnicima u Bijeloj kući.

Riječ je o tvrdnji koja predstavlja značajnu promjenu ruskog stajališta, jer je Kremlj godinama oštro odbijao svaku mogućnost da Ukrajina dobije formalnu zaštitu Zapada, piše Jutarnji.hr.

Trump se time nadovezao na izjavu svoga posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, danu neposredno nakon summita na Aljasci, prema kojoj bi SAD i europski saveznici mogli formulirati sigurnosna jamstva za Kijev "po uzoru na Članak 5. NATO-a". Taj članak definira da je napad na jednu članicu napad na sve.

"Imam osjećaj da ćete vi i predsjednik Putin nešto riješiti. U konačnici, odluka je u rukama predsjednika Zelenskog i ukrajinskog naroda, u dogovoru s ruskim predsjednikom", rekao je Trump, ostavljajući dojam da vjeruje u mogućnost političkog dogovora.

Detalji o tome na što je Putin pristao do kraja pisanja ovog teksta nisu bili poznati. No, za Ukrajinu je možda važnije pitanje ne što je Putin spreman obećati, već što će Zapad konkretno staviti na stol. Iskustvo je pokazalo da se na papiru zajamčena sigurnost ne pretvara nužno u zaštitu.

Zaustavljanje borbi

Bivši ruski diplomat Boris Bondarev naglasio je da Ukrajina može računati na sigurnost jedino ako u zemlji budu stacionirane strane vojne snage - od 50.000 do 100.000 vojnika s punom infrastrukturom. "To moraju biti vojnici zemalja s kojima se Putin nikada ne bi usudio ući u rat", rekao je, dodajući da je realno jedino stacioniranje američkih snaga.

Međutim, za SAD, takvo jamstvo nije na stolu. Čak i večeras, na pitanje novinarke hoće li SAD pristati na slanje trupa u Ukrajinu u stilu članka 5. NATO-a, Trump je odgovorio: "Ne znam bih li to tako definirao", dodajući da će "europske nacije morati preuzeti veći dio tereta, dok će SAD pomagati".

Još osjetljivija bila je Trumpova opaska o mogućoj razmjeni teritorija, nagovještavajući da bi rješenje moglo biti definirano trenutačnim linijama fronte. Zelenski je odmah poručio da o teritoriju ne može biti govora osim na trilateralnom sastanku njega, Putina i Trumpa.

Shashank Joshi, urednik The Economista, vjeruje da bi do trilateralnog sastanka moglo doći, ali da bi dogovor o miru kakav Trump priželjkuje bio "mnogo teže ostvariv". "Za Zelenskog je politički nemoguće predati neokupirani teritorij bez dobivanja nečega izuzetnog zauzvrat. U protivnom, bolje mu je nastaviti borbu i iskušati sreću na bojištu", smatra Joshi. Putinovi zahtjevi za dobivanje cijelog Donbasa nisu motivirani samo teritorijem ili principom, nego i vojno-strateškom realnošću. "Ključna stvar je da postoji obrambeni pojas na zapadu Donecka. Tamo se nalaze gradovi, rovovi i fortifikacije koje je Ukrajina gradila posljednjih godinu dana, uz znatne troškove. Predaja tih položaja Rusiji ne bi bila samo simbolički ili diplomatski gubitak, ona bi promijenila vojnu geografiju Ukrajine, stavljajući je u ranjiviji položaj", naglasio je Joshi.

Europski čelnici na početku sastanka pokušali su pokazati jedinstvo, no razlike su bile vidljive. Njemački kancelar Friedrich Merz jasno je rekao da je prekid vatre preduvjet za daljnje pregovore, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio čak i "kvadrilateralni" sastanak, iako nije objasnio tko bi bio četvrti sudionik.

Dobra strategija

S druge strane, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i talijanska premijerka Giorgia Meloni govorile su o jamstvima "po uzoru na NATO", a finski predsjednik Alexander Stubb ocijenio je da je u posljednjim tjednima postignut veći napredak u rješavanju rata nego u prethodne tri godine. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da se rat može okončati "ako ovo dobro odigramo", dok je britanski premijer Keir Starmer izrazio nadu u "povijesni dogovor".

Unatoč tim izjavama, ostaje pitanje koliko su lideri u privatnim razgovorima bili spremni pritisnuti Trumpa, a koliko su radije izbjegavali otvoren sukob, kako bi barem u javnosti zadržali privid jedinstva u transatlantskom savezu.

Predsjednik Zelenski je nastupio mirno i diplomatski odmjereno, svjestan da mu agresivniji ton ne bi donio prednost. Odgovarao je kratko i suzdržano, birajući strategiju "govori što manje, izgubi što manje". No, iako je dočekan puno srdačnije nego u veljači, pitanje je je li iz Washingtona izašao s boljim uvjetima nego kada je posljednji put boravio u Bijeloj kući.

Čini se da je Putin uspio uvjeriti Washington kako je upravo ovakav put - bez prekida vatre i uz teritorijalne ustupke - najbrži način da se dođe do kraja rata koji Trump želi osigurati. Ključno je pitanje, a odgovor bismo mogli saznati u narednim danima, koliko je američka administracija večeras bila uspješna u pritiscima na Zelenskog da prihvati tu opciju i koliko je ukrajinski predsjednik imao stvarne podrške europskih saveznika da ostane pri svom stavu.