Kako se administracija Donalda Trumpa priprema objaviti svoju prvu Nacionalnu obrambenu strategiju (NDS), u Washingtonu se zaoštrava rasprava o širenju nuklearnog oružja među američkim saveznicima, osobito u Aziji, javlja Defence Blog.
Jennifer Kavanagh, viša suradnica i direktorica vojne analize u think tanku Defense Priorities, izjavila je kako će broj raspoređenih američkih trupa u Južnoj Koreji i dalje ostati u istom broju, ali da bi se mogle preispitati nuklearne opcije.
Govoreći za južnokorejske medije 15. rujna, upozorila je na značajnu promjenu stava među strategima u Pentagonu, od kojih neki smatraju da je „ograničena nuklearna proliferacija među saveznicima prihvatljiva“, prenosi Jutarnji.
To stajalište, pojasnila je Kavanagh, odražava razmišljanje tzv. restrainera – skupine američkih dužnosnika i analitičara koji se protive opsežnim američkim obvezama u inozemstvu. Među njima je i Elbridge Colby, zamjenik podtajnika za obrambenu politiku, koji predvodi izradu NDS-a i važan Trumpov čovjek. Njihova je logika da, ako se smanje američke snage raspoređene u inozemstvu, Washington mora biti spreman dopustiti saveznicima razvoj vlastitih sredstava odvraćanja.
Takva rasprava označava odmak od desetljećima vođene američke politike čiji je cilj bio spriječiti širenje nuklearnog oružja, pa i među najbližim partnerima.
„Kada se svijet mijenja, i ugovore treba preispitati“, rekla je Kavanagh, naglasivši da upravo navedena logika stoji iza spremnosti dijela Washingtona da tolerira nuklearne sposobnosti pouzdanih saveznika poput Južne Koreje ili Japana.
Pogoršanje odnosa s Kinom i Rusijom?
Predsjednik SAD-a Donald Trump već dugo pritišće saveznike da povećaju vojnu potrošnju i izravnije pridonesu vlastitoj obrani. Kritičari upozoravaju da bi, ako se američke snage povuku ili smanje ulogu, Seoul mogao biti pod pritiskom da razvije neovisni nuklearni arsenal.
Valja napomenuti da bi za Washington čak i prešutno prihvaćanje nuklearizacije saveznika predstavljalo duboku stratešku promjenu. To bi moglo potkopati Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i dodatno zakomplicirati odnose SAD-a s Kinom i Rusijom, koje se obje protive nastanku novih nuklearnih država u regiji.
Pristalice fleksibilnijeg pristupa tvrde da bi dopuštanje razvoja nuklearnog oružja kod saveznika smmanjilo teret koji počiva na američkim snagama, a istodobno bi se očuvala vjerodostojnost odvraćanja. Podsjećaju na Poljsku i druge europske saveznike koji već traže snažnija sigurnosna jamstva, naglašavajući da, ako Amerika nije voljna izravno reagirati na incidente poput ruskih dronova, saveznici u cijelini moraju preuzeti veću odgovornost.
Protivnici nuklearne proliferacije, pak, upozoravaju da bi odobravanje ili toleriranje novih nuklearnih sila moglo destabilizirati savezništva i pokrenuti regionalne utrke u naoružanju. Japan, Južna Koreja, pa čak i Tajvan, mogli bi preispitati svoje sigurnosne strategije, što bi potencijalno izazvalo lančanu reakciju nuklearnog razvoja u Aziji.
U američkom NDS-u, u nacrtu koji, kako piše Defence Blog, već kruži Pentagonom, Kinu će se definirati kao „primarnu prijetnju“ SAD-u. No već i činjenica da se u raspravama o američkom prisustvu u Aziji uključuje i nuklearna politika sugerira velike promjene, naglašava se.
Kavanagh je naglasila koliko je to pitanje važno za američke saveznike. Upozorila je da bi kratkoročno razina trupa u Koreji mogla ostati stabilna, no tijekom sljedećeg desetljeća Washington bi mogao smanjiti svoje stalno prisustvo. U tom slučaju, zaključila je, „ulaganje u samostalnu obranu, uključujući i nuklearne opcije, možda će biti jedini put za očuvanje suvereniteta.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....