Jednog jutra prošle godine John Gladwin iz Croydona otvorio je ormarić ispod sudopera i primijetio da je vreća zemlje koju je tamo čuvao potpuno rastrgana. Nekoliko dana poslije osjetio je neugodan, ustajao miris. „Odmah sam znao – štakori“, prisjeća se. Iako ih je često viđao kod kontejnera ispred zgrade, sada su prodrli u njegov dom, u kojem živi s petero djece. „Čuo sam ih u kuhinjskim ormarićima i iza kade. Jedno jutro probudila me njihova borba ispod kupaonice – vrištanje i cviljenje.“ Kaže da ga je cijelo iskustvo duboko potreslo, ne samo zbog brige za zdravlje djece, već i zbog osjećaja srama, piše BBC, a prenosi index.hr.
Njegova priča nije iznimka. Clive Bury, osnivač tvrtke Cleankill, ističe da je u posljednje dvije godine broj poziva vezanih uz štakore porastao za 20 %. Slične trendove potvrđuje i British Pest Control Association (BPCA): više od polovice njihovih članica bilježi povećan broj intervencija u posljednjih pet godina. Točan broj štakora teško je odrediti, no procjene govore o 10 do čak 120 milijuna jedinki. Samo u Velikoj Britaniji, od 2023. do sredine ove godine, zabilježeno je više od pola milijuna prijava najezdi, prenosi Index.hr.
Problem nije ograničen samo na Ujedinjeno Kraljevstvo. S rastom populacije štakora suočavaju se i brojni gradovi diljem svijeta – od Washingtona, San Francisca i New Yorka do Amsterdama i Toronta. Osim što uništavaju imovinu, štakori predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik jer prenose bolesti poput leptospiroze i hantavirusa.
Klimatske promjene i rast populacije
Bobby Corrigan, urbani rodentolog, smatra da su klimatske promjene ključan čimbenik u širenju problema. Na brojnost štakora utječu i drugi faktori – obilje brze hrane, neredovit odvoz smeća te građevinski radovi – ali više temperature presudno pomažu njihovom preživljavanju.
Njegova ovogodišnja studija, objavljena u časopisu Science Advances, analizirala je 16 svjetskih gradova i pokazala jasnu povezanost između porasta temperature i aktivnosti štakora. U Washingtonu je zabilježen rast od gotovo 400 %, u San Franciscu 300 %, a u New Yorku 160 %. Hladne zime prirodno smanjuju broj glodavaca, no blaže i toplije sezone omogućuju im nesmetano razmnožavanje.
Štakori su iznimno plodni – ženka godišnje ima u prosjeku šest legla, svako s do 12 mladih, koji spolno sazrijevaju već nakon devet tjedana. Dvoje štakora u jednoj godini može stvoriti više od tisuću potomaka. Gradovi im dodatno pogoduju jer asfalt i zgrade zadržavaju toplinu, dok urbanizacija sužava njihova prirodna staništa i tjera ih u ljudsku blizinu.
Zašto ih je teško suzbiti
Jedna od osobitosti štakora jest to da – za razliku od mnogih drugih životinja – ne mogu povraćati. Zbog toga su izrazito oprezni prema novoj hrani i otrovima: probaju tek male količine, a ako ne osjete posljedice, tek tada počnu jesti. Klasični otrovi često nisu učinkoviti jer se sporije djelujući rodenticidi aktiviraju tek nakon nekoliko dana, dok su mnoge populacije već razvile otpornost na snažne kemikalije.
New York, gdje živi oko tri milijuna štakora, odlučio je pristupiti problemu na drukčiji način. Grad je 2023. imenovao Kathleen Corradi za „Caricu Štakora“, s ciljem podizanja svijesti i organizacije preventivnih mjera. Uvela je obavezne kante otporne na glodavce i pokrenula „akademiju za štakore“, gdje građani uče kako prijaviti i spriječiti infestacije. „Ključ je prekinuti izvor hrane“, naglasila je Corradi.
Naše navike hrane problem
Deratizator Alex Donnovan u Croydonu ukazuje na pretrpane kante za smeće. „Ima previše hrane. Čak i kada postavimo rodenticid, oni ga jednostavno ignoriraju.“
Iako toplije temperature ubrzavaju njihov rast, ljudske navike – bacanje ostataka brze hrane, neodgovorno odlaganje otpada i pretrpane kante – stvaraju idealne uvjete za njihov život. „Ako bolje brinemo o vlastitom okolišu, neće biti potrebe za tako drastičnim mjerama protiv štakora“, poručuje dr. Corrigan. „Predugo smo ih ignorirali, a sada plaćamo cijenu.“, piše index.hr
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....