Američka pomorska udarna skupina predvođena nosačem aviona USS Gerald R. Ford, najvećim ratnim brodom na svijetu, doplovila je u karipske vode nakon što je krajem listopada isplovila iz Jadranskog mora, potvrdila je američka mornarica.
Dolazak ove moćne flote, koju je uputio američki predsjednik Donald Trump, događa se u trenutku rastućih napetosti s Venezuelom i niza kontroverznih napada na brodove za koje SAD tvrdi da prevoze drogu, piše BBC a prenosi klix.ba.
Venecuelanski predsjednik Nicolás Maduro žestoko je osudio dolazak američkih snaga, optuživši Washington da "izmišlja krizu" kako bi svrgnuo njegovu socijalističku vlast. "Ovo nije borba protiv droge, ovo je borba protiv naše neovisnosti," poručio je Maduro državnoj televiziji, nazivajući SAD "provokatorom pod maskom borbe protiv kriminala".
Napetosti rastu i između SAD-a i Kolumbije. Predsjednika Kolumbije Gustava Petra Trump je nazvao "nasilnikom i lošim momkom". Kao odgovor, Petro je naredio sigurnosnim službama da obustave razmjenu obavještajnih podataka s američkim agencijama sve dok, kako je rekao, "ne prestanu napadi na brodove i ugrožavanje života civila". Na društvenoj mreži X dodao je kako borba protiv narkotika "mora biti podređena zaštiti ljudskih prava karipskog naroda".
Najveća američka vojna prisutnost u regiji u posljednjim desetljećima
Prema priopćenju američke mornarice, udarna skupina ušla je 11. studenoga u područje nadležnosti Južnog zapovjedništva SAD-a (SOUTHCOM), koje pokriva Srednju i Južnu Ameriku. Flotu čine nosač aviona USS Gerald R. Ford, na kojem je više od 4000 mornara i desetci borbenih aviona, zatim razarači na navođene projektile te druga pomoćna plovila.
Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell izjavio je da će ove snage "ojačati sposobnost SAD-a da otkriva, nadzire i ometa nezakonite aktere i aktivnosti koje ugrožavaju sigurnost i prosperitet Sjedinjenih Država". Dodao je da će misija pomoći u "ometanju trgovine drogom i suzbijanju kriminalnih mreža u regiji".
Sa sadašnjim vojnim prisustvom, Washington ima najveću vojnu silu u Latinskoj Americi i Karibima u posljednjim desetljećima. U regiji su već prisutne nuklearne podmornice, brojne borbene letjelice i tisuće američkih vojnika stacioniranih u Portoriku i okolnim bazama.
Američka vojska nastavlja napade na brodove koje označava kao krijumčare droge, opravdavajući takve akcije nužnošću zaštite američkog društva. Međutim, prema izvještajima međunarodnih promatrača, izvedeno je najmanje 19 takvih napada u Karipskom moru i istočnom Pacifiku, u kojima je poginulo najmanje 76 ljudi.
Ove su sedmice u dva dodatna napada na Pacifiku poginule još šestero ljudi, što je izazvalo oštre kritike međunarodnih organizacija koje upozoravaju da SAD "bez suđenja i dokaza" napada civile pod izlikom borbe protiv droge.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi ti napadi mogli predstavljati kršenje međunarodnog prava jer u mnogim slučajevima nije potvrđeno da su ti brodovi doista prevozili drogu.
Napetosti rastu i u Kolumbiji
Dok SAD optužuje Bogotu da "ne čini dovoljno" u borbi protiv trgovine drogom, kolumbijski predsjednik Petro suočava se i s pritiscima unutar zemlje. Vojne snage Kolumbije potvrdile su zračne napade na gerilske skupine u amazonskoj regiji, pri čemu je ubijeno 19 osoba.
Iako kolumbijska vlada tvrdi da su mete bile pripadnici oružanih skupina koje kontroliraju krijumčarske rute, opozicija tvrdi da su među žrtvama i civili, što dodatno komplicira odnose s Washingtonom.
Predsjednik Trump je početkom studenoga u intervjuu za CBS odbacio optužbe o planiranju svrgavanja vlade Venezuele ili vojnog sukoba, no opravdao je napade na brodove.
"Svaki brod koji uništimo sprječava da 25.000 ljudi umre od droge i spašava obitelji diljem naše zemlje. Mi ne ratujemo s Venezuelom, nego s kartelima koji ubijaju našu djecu," rekao je Trump.
Na pitanje planira li SAD kopnene vojne udare u Venezueli, Trump nije želio dati jasan odgovor. "Neću reći što ću napraviti s Venezuelom, hoću li ili neću. Ali mogu reći da nijedan neprijatelj SAD-a ne bi trebao spavati mirno," poručio je.
Moguće dodatno zaoštravanje situacije
Analitičari upozoravaju da bi slanje tako velike pomorske flote moglo dodatno destabilizirati regiju koja je ionako pogođena siromaštvom, krijumčarenjem i političkim tenzijama.
"Ovo je demonstracija sile, ali i poziv na oprez – Karibi bi mogli postati novo žarište globalnih sukoba," izjavio je za BBC jedan bivši američki diplomat.
Dok Washington naglašava da je cilj misije borba protiv međunarodnog kriminala, latinoamerički lideri upozoravaju da bi američka vojna intervencija mogla "ponovno otvoriti stare rane" u odnosima SAD-a i zemalja regije, piše klix.ba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....