StoryEditorOCM
SvijetNIGERIJA

Nastavlja se ubijanje kršćana, sad je otet i ubijen svećenik! Oteli su ga, tražili otkupninu i na kraju ga likvidirali

Piše t. j.
14. prosinca 2025. - 15:10

U nigerijskoj saveznoj državi Kwara, na granici između suhe šumske savane i riječnih dolina, kraj kolovoza ove godine završio je otmicom koja je još jednom ogolila brutalnu stvarnost života kršćanskih zajednica u unutrašnjosti zemlje. Velečasni James Audu Issa, pastor kršćanske evangeličke crkve, te večeri 28. kolovoza vraćao se kući u selu Ekati, u općini Patigi, kada su ga naoružani napadači presreli i odveli u obližnju šumu. U tren oka, život lokalne crkvene zajednice pretvorio se u maraton telefonskih poziva, pregovora i očajničkih pokušaja da se spasi čovjek koji je za mnoge bio duhovni otac, učitelj i posrednik nade.​

Otmica pastora Isse nije izoliran incident, nego dio šireg vala nasilja i kriminala koji već godinama pogađa sjever i središte Nigerije. Naoružane skupine – koje mještani naizmjenično nazivaju banditima, fulanskim milicijama ili islamističkim formacijama – otmicama su pretvorile cijele regije u zone straha, gdje putovanje cestom ili rad na polju mogu završiti pozivom iz nepoznatog broja i glasom koji hladno diktira iznos otkupnine. U Issinom slučaju, zahtjev je bio brutalan: otmičari su od zajednice zatražili oko 100 milijuna naira, iznos koji se procjenjuje na približno 62-67 tisuća američkih dolara. Za selo poljoprivrednika, radnika i sitnih trgovaca, to je svota koja ne stane ni u maštu, a kamoli u novčanike.​

Unatoč svemu, ljudi su počeli skupljati novac. Prodavale su se životinje, podizale ušteđevine, crkva je angažirala svoje kontakte, a članovi obitelji obilazili su rodbinu i znance. Nakon pregovora, uspjeli su skupiti oko 5 milijuna naira – otprilike 3100 do 3300 dolara – i predali novac otmičarima, nadajući se da će to biti dovoljno barem za njegovo oslobađanje ili smanjenje daljnjih zahtjeva. Umjesto toga, uslijedio je još gori scenarij: napadači su navodno zatražili dodatnih 45 milijuna naira, dok su dani prolazili u napetosti i tišini, bez jasnog znaka da je pastor uopće živ. Početkom listopada, šuma kod Ekati sela izbacila je svoju najtežu istinu – pronađeno je njegovo tijelo, a vijest da je ubijen unatoč plaćenoj otkupnini prostrujala je lokalnim crkvama, nacionalnim medijima i međunarodnim organizacijama koje prate progon kršćana.​

Međunarodna organizacija International Christian Concern izvijestila je da je Issa ubijen u zatočeništvu nakon što je otkupnina isplaćena, potvrđujući priče mještana i crkvenih vođa da je zajednica učinila sve što je mogla, a ipak izgubila. Slične informacije prenijeli su i Morning Star News te niz kršćanskih i lokalnih nigerijskih portala, slažući sliku u kojoj se otmica sve češće pretvara u egzekuciju čak i kada se novac preda. Pastori, svećenici i katehete u tim krajevima postali su meta s dvostrukim značenjem: kao potencijalni izvor otkupnine, jer zajednice za njih dižu novac, i kao simbol koji se želi ušutkati. 

Zbog čega sukobi?

U Nigeriji je broj muslimana i kršćana otprilike podjednak, s blagom većinom muslimana; nema službenog popisa po vjeri, ali većina recentnih procjena govori o oko 50-56% muslimana i oko 43-48% kršćana, ostatak su tradicionalne religije i mali udio drugih. Istina je da postoje ozbiljni i česti napadi islamističkih ekstremističkih skupina na kršćane, ali nasilje u Nigeriji nije jednostavna priča "muslimani protiv kršćana" – pogođeni su i mnogi muslimani, a sukobi su često etnički, politički i ekonomski motivirani, ne samo vjerski.​

Islamističke skupine poput Boko Harama, ISWAP‑a i dijela naoružanih fulanskih milicijskih skupina godinama ciljano napadaju kršćanska sela, crkve i zajednice; pojedini izvještaji govore o desecima tisuća ubijenih kršćana od 2009. nadalje.​ Organizacije koje prate progon kršćana svrstavaju Nigeriju među najopasnije zemlje za kršćane zbog učestalih otmica, ubojstava i paljenja crkava.​

Mnogi sukobi imaju višeslojne uzroke: borbu za zemlju i vodu između stočara i ratara, etničke podjele, slabu državu i kriminalne bande, pri čemu se religija često koristi kao oznaka pripadnosti, ali nije jedini ni uvijek glavni uzrok.​

Istodobno, velik dio Nigerije živi u relativno mirnom suživotu muslimana i kršćana, bez otvorenog nasilja.​

Fulani

U izvještajima se navodi da su svećenika otele "Fulani milicije", evo tko su oni. 

Fulani milicija (često: fulanski militanti) odnosi se na naoružane skupine unutar naroda Fulani koje sudjeluju u nasilnim sukobima, osobito u središnjem pojasu Nigerije. Većina Fulana su muslimani, ali motivi nasilja su mješavina religije, sukoba oko zemlje i pašnjaka, etničkih tenzija i kriminala...

Fulani su velika etnička skupina rasprostranjena po zapadnoj i središnjoj Africi; mnogi su tradicionalno nomadski stočari.​ Većina Fulana u Nigeriji i Sahelu su sunitski muslimani, često povezani sa sufijskim bratstvima, ali unutar naroda postoji raznolikost po pobožnosti i političkim stavovima.​

Sam narod Fulani ne znači automatski "militant"; milicije su manji, radikalizirani dio, dok veliki broj Fulana nema veze s nasiljem.​

Što je ‘Fulani milicija‘?

Izraz Fulani milicija ili "Fulani militants" koristi se za naoružane skupine fulanskih stočara koje sudjeluju u sukobima s farmerima i napadima na sela, posebno u nigerijskom "Middle Beltu" (sjeverni dio s pretežno muslimanskim stočarima, južni dio s pretežno kršćanskim farmerima).​

Neki sigurnosni indeksi svojevremeno su ih navodili među najsmrtonosnijim militantnim skupinama u svijetu po broju žrtava godišnje.​

Što rade i koga napadaju?

U praksi, fulanske milicije često napadaju sela, pale kuće, ubijaju i tjeraju stanovnike u bijeg; u mnogim područjima ciljane su većinski kršćanske zajednice, uključujući napade na crkve i masakre tijekom blagdana.​ Brojni izvještaji kršćanskih organizacija za ljudska prava tvrde da su kršćani nerazmjerno pogođeni ovim napadima u središnjem pojasu Nigerije.​

Istovremeno, istraživanja naglašavaju da sukobi stočara i farmera imaju i jake resursne uzroke (klimatske promjene, nestašica pašnjaka, propast tradicionalnih ruta, slaba država), te da u nekim regijama fulanske skupine napadaju i muslimanske zajednice ili su i sami žrtve odmazdi i napada drugih milicija.​

Uloga religije u nasilju

Dio napada fulanskih milicija ima jasnu sektašku dimenziju: biraju većinski kršćanska sela, spaljuju crkve i koriste islamsku retoriku, zbog čega ih mnogi promatrači svrstavaju među islamističke militante.​

Međutim, analize američke Komisije za vjerske slobode i drugih tijela naglašavaju da religijska ideologija kod većine boraca igra sporednu ulogu: sukobi se najčešće "preliju" iz borbe za zemlju, pašnjake i sigurnost u sektaški okvir, iako se u propagandi često naglašava vjerska komponenta.​

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. prosinac 2025 15:10