Sjevernoatlantski savez (NATO) razmatra kako agresivnije odgovoriti na kibernetičke napade, sabotaže i povrede zračnog prostora koje provodi Ruska Federacija, izjavio je za Financial Times predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, admiral Giuseppe Cavo Dragone.
Istaknuo je da se u području kibernetičke sigurnosti NATO uglavnom bavi posljedicama napada te da Savez razmatra mogućnost proaktivnog, a ne samo reaktivnog djelovanja.
Europa bilježi više incidenata povezanih s hibridnim ratovanjem, a dio se pripisuje Ruskoj Federaciji, dok za neke nema jasnog počinitelja. Ti slučajevi uključuju presijecanje komunikacijskih kabela u Baltičkom moru i kibernetičke napade na državne i komercijalne sustave u više europskih država.
Diplomati iz istočnoeuropskih članica NATO-a traže da Savez prestane reagirati isključivo nakon napada i da počne uzvraćati.
Takav bi pristup bio najizvediviji u području kibernetičkih operacija, u kojima mnoge države članice imaju ofenzivne mogućnosti, dok je znatno teže odgovoriti na sabotaže ili upade bespilotnih letjelica.
Cavo Dragone rekao je da preventivni udar može biti tumačen kao obrambena akcija, a zatim je dodao da to ipak odudara od uobičajenog načina razmišljanja i djelovanja Saveza. Smatra da agresivnije djelovanje u odnosu na agresivnost protivnika može biti opcija, a naveo je da su pitanja pravnog okvira, nadležnosti i tko će provesti akciju ključna za odlučivanje.
NATO je zabilježio uspjeh u okviru misije "Baltički stražar", tijekom koje brodovi, zrakoplovi i bespilotne letjelice nadziru Baltičko more, sprječavajući ponavljanje brojnih incidenata rezanja kabela u 2023. i 2024. godini od strane plovila povezanih s Ruskom Federacijom, koja djeluju u sastavu tzv. flote u sjeni osmišljene kako bi zaobišle zapadne sankcije.
Cavo Dragone rekao je da se od početka misije Baltički stražar ništa nije dogodilo i da to pokazuje da odvraćajuća mjera djeluje.
Jedan diplomat iz baltičkih država rekao je da bi nastavak isključivo reaktivnog pristupa samo pozvao Rusku Federaciju da nastavi pokušavati nanijeti štetu NATO-u. Hibridno ratovanje je asimetrično i Rusku Federaciju gotovo ništa ne košta, dok Savez snosi velike troškove, rekao je diplomat te dodao da Savez treba pokušati biti inventivniji.
Unatoč uspjehu misije "Baltički stražar", u NATO-u i dalje postoje zabrinutosti nakon što je finski sud odbacio slučaj protiv posade broda Eagle S, plovila iz flote u sjeni koje je prekinulo nekoliko podvodnih električnih i podatkovnih kabela, jer se brod nalazio u međunarodnim vodama u trenutku kad je došlo do sumnjive sabotaže.
Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen rekla je da ruska plovila imaju slobodu djelovanja u međunarodnim vodama i da je to problem. Dodala je da agresivnije postupanje trenutno razmatraju, ali da za sada za to nije bilo potrebe. Naglasila je da Savez treba napraviti korak unatrag, analizirati što agresor zapravo želi i ne reagirati histerično.
Cavo Dragone priznao je da je jedan od problema što NATO i njegove države članice imaju mnogo više ograničenja nego protivnik zbog etike, zakona i nadležnosti, što ih stavlja u teži položaj nego protivnika, iako ne smatra da je to gubitnička pozicija.
Predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a rekao je da je ključno pitanje odvraćanje od buduće agresije i da se način postizanja odvraćanja – uzvratom ili preventivnim udarom – mora duboko analizirati jer bi se Savez u budućnosti mogao naći pod još većim pritiskom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....