Ministri obrane NATO-a sastali su se u sjedištu tog saveza u Bruxellesu na posljednjem sastanku prije povijesnog summita Sjevernoatlantskog saveza od 24. do 26. lipnja u Haagu. Kako je rekao glavni tajnik Mark Rutte, ovaj je sastanak od povijesnog značaja jer je na njemu dogovoren ambiciozan cilj novih kapaciteta, od zračne i raketne obrane te logistike do specijaliziranih formacija za djelovanje, prenosi Jutarnji list.
- Treba nam više sredstava, snaga i kapaciteta kako bismo se pripremili za suočavanje s bilo kojom prijetnjom i u potpunosti provodili naš plan kolektivne obrane. Za to nam trebaju znatno veća sredstva za obranu, što je ključ svega - istaknuo je glavni tajnik NATO-a.
Ministri obrane razgovarali su o obrambenim ciljevima i jasnoj potrebi povećanja kapaciteta, a o izdvajanju sredstava potrebnih za to odlučit će šefovi država ili vlada na summitu u Haagu. Rutte je poslijepodne potvrdio da je inicijalni dogovor postignut.
- Dogovorili smo se o ambicioznom novom skupu ciljeva sposobnosti i to je jako važno. Točno smo opisali u koje sposobnosti saveznici trebaju ulagati u nadolazećim godinama. To uključuje protuzračnu obranu, borbene zrakoplove, tenkove, dronove, osoblje i logistiku. Sve je to potrebno kako bismo održali naše odvraćanje i obranu snažnima, a naše ljude sigurnima - rekao je Rutte.
Sjedinjene Američke Države ne skrivaju kako žele da se članice NATO-a obvežu da će ubuduće za obranu izdvajati najmanje pet posto BDP-a. To je u srijedu u Bruxellesu na sastanku ministara obrane potvrdio američki tajnik za obranu Pete Hegseth. On je rekao da je NATO dosad "mjesečario prema irelevantnosti" te da je angažiranje američkog predsjednika Donalda Trumpa dovelo do toga da se ovaj savez oživi i europski saveznici shvate potrebu većih ulaganja u obranu.
Ulaganje od pet posto BDP-a u obranu je tako bilo glavna poruka s ovog sastanka, a to će biti potvrđeno i na summitu u Haagu.
- To je sad posao koji je pred nama - potvrdio je Rutte, dodavši da se granica od pet posto odnosi "na sve saveznike", pa i na Sjedinjene Američke Države.
Američki ministar obrane Hegseth izjavio je kako je uvjeren da će u sljedećih nekoliko tjedana NATO postići dogovor o cilju ulaganja od pet posto, od čega bi 3,5 posto bilo za vojsku, a ostalih 1,5 posto za obrambenu infrastrukturu i povezane aktivnosti.
- Bio je to savez koji je mjesečario prema irelevantnosti, a predsjednik Trump je u svojem prvom mandatu to prekinuo i rekao da svi trebaju trošiti više. Po ovom pitanju on to čini i sada. Ovdje sam vidio da su mnoge zemlje spremne gurati do krajnosti kako bi se postigao cilj. To je dobro. Ovako prijatelji pomažu prijateljima - rekao je Hegseth te odbacio mogućnost da Amerika "napusti NATO", ali stalno je ponavljao potrebu da ostali saveznici povećaju svoje kapacitete obrane.
Mark Rutte, glavni tajnik NATO-a, također je rekao da je cilj postići svojevrsnu ravnotežu između obrambenih kapaciteta Sjedinjenih Američkih Država s jedne strane te europskih saveznika i Kanade s druge strane. Ta je razlika nedopustivo velika u ovom trenutku i to čini i Europu i Kanadu ovisnima o američkoj spremnosti za obranu preko NATO-ova načela kolektivne obrane.
- SAD je u potpunosti privržen NATO-u, ali istodobno se očekuje da Europljani i Kanađani povećaju svoje trošenje za obranu. Siguran sam da ćemo to postići do summita u Haagu - rekao je glavni tajnik NATO-a.
Ali, neće biti lako pridobiti svaku zemlju za ulaganje pet posto BDP-a za obranu. To je vidljivo i iz izjave španjolske ministrice obrane Margarite Robles koja smatra da je dva posto dovoljno.
- Mi mislimo da je dva posto dovoljno kako bi se ispunile obveze koje smo preuzeli. Važno je da svaka zemlja bude u stanju postići ciljeve koje je sama postavila - rekla je Robles.
No, Španjolska neće staviti veto na odluku NATO-a za postavljanje cilja od pet posto BDP-a za ulaganje u obranu.
Postoje i druge zemlje kojima neće biti lako svojoj javnosti objasniti tako dramatična povećanja ulaganja u obranu, pogotovo ako se zbog toga bude zakinuo neki drugi sektor, poput zdravstva, socijalnih prava i obrazovanja.
Summit u Haagu je prvi na kojem će sudjelovati Donald Trump otkad je počeo njegov drugi mandat na čelu Bijele kuće. Izgledno je da će on inzistirati na obvezi od pet posto BDP-a za obranu, što će vjerojatno u nekim europskim državama izazvati velike rasprave i politička sukobljavanja. To dolazi upravo u vrijeme kada su počeli i razgovori o višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje nakon 2027. godine. Ako bi se značajno povećala izdvajanja na zajedničkoj razini preko fonda za obranu, pitanje je koliko će novca ostati za tradicionalne prioritete kao što su poljoprivreda i kohezijska politika, za što se izdvaja gotovo dvije trećine proračuna EU.
Pitanje je i koliko će se široko ići u definiranju "ulaganja u obranu". Neke zemlje traže da se to ne odnosi nužno na vojsku, nego i na elementarne nepogode te digitalni razvoj jer će biti potrebna borba protiv kibernetičkih napada. Danas je dron od tisuću eura na bojišnici ponekad vredniji od tenka koji vrijedi milijun eura. A neprijatelj kibernetičkim napadima može destabilizirati neku europsku zemlju više nego slanjem naoružanih vojnika na granicu. Diverzija na ključnu infrastrukturu, kao što je opskrba vodom ili strujom, također je sigurnosna ugroza, a zaštita takve infrastrukture nesumnjivo je pitanje obrane i nacionalne sigurnosti. U vrijeme modernih prijetnji definicija obrane više ne može biti samo vojska i oružje. Pitanje je samo koliki će biti iznos oko kojega će se europske zemlje složiti da ga treba postaviti kao cilj jačanja obrane. A da se obrana mora ojačati, o tome više nema dvojbe. To su potvrdili i ministri obrane NATO-a na sastanku u Bruxellesu.
Američki ministar obrane Hegseth ponovio je da ne dovodi u pitanje privrženost NATO-u, ali je upozorio da SAD vidi izazove i drugdje u svijetu te će stalno procjenjivati gdje treba držati svoje trupe.
- Amerika ne može biti uvijek svugdje, niti bi trebala biti. Dakle, postoje razlozi zašto na određenim mjestima imamo svoje trupe, i to poštujemo i shvaćamo. Ali, razmještaj naših trupa trebamo stalno podešavati zajedno s našim partnerima. Zato je jako važno da su naši saveznici spremni trošiti više - rekao je Hegseth.
Amerikanci smatraju da im je sada glavni sigurnosni prioritet Indo-Pacifik i zato žele smanjiti broj svojih trupa u Europi. Dok je Europljanima glavna prijetnja Rusija, Amerikanci smatraju da je za njihove interese i za njih važnija prijetnja Kina. S druge strane, sadašnja Trumpova administracija želi povećati sigurnost, uključujući broj policajaca i vojnika, i na granicama prema Meksiku kako bi spriječila ilegalnu imigraciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....